Cambridge, Massachusetts – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dcirovicbot (razgovor | doprinos)
m .
Dcirovicbot (razgovor | doprinos)
m ..
Red 137: Red 137:
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
{{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
* {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
{{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
{{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
{{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}
{{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}

Verzija na datum 27 mart 2014 u 14:32

Cambridge
Trg Harvard (Harvard square)
Trg Harvard (Harvard square)
Trg Harvard (Harvard square)
Koordinate: 42°22′N 71°06′W / 42.367°N 71.100°W / 42.367; -71.100
Država SAD
Savezna država Massachusetts
okrug Middlesex
Osnovan 1630.
Vlast
 - Gradonačelnik Henrietta Davis
Površina
 - Ukupna 18.47 km²
Visina 12 m
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 613 411 [1]
Vremenska zona UTC-5 (UTC-4)
Poštanski broj 02138, 02139, 02140, 02141, 02142
Pozivni broj 617 i 857
Službena stranica www.cityofCambridge
Karta
Cambridge na mapi Sjedinjenih Država
Cambridge
Cambridge
Cambridge na karti Sjedinjenih Američkih Država

Cambridge je peti po veličini grad u američkoj saveznoj državi - Massachusetts, na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država od 106 039 stanovnika. [1]

Grad je dobio ime po istoimenom engleskom univerzitetskom gradu - Cambridge, jer je on sredinom 17. vijeka bio važan centar puritanizma, čiji su sljedbenici bili osnivači Bostonske kolonije. Danas je Cambridge poznat u svijetskim razmjerima, po svoja dva elitna univerziteta; Harvard i Massachusetts Institute of Technology.

Geografske karakteristike

Cambridge leži preko puta Bostona, s druge strane rijeke Charles, udaljen samo 4 km od centra Bostona, sa kojim je praktički spojen. Cambridge je zajedno sa Bostonom i ostalim obližnjim gradovima velika konurbacija - zvana Veliki Boston koja ima preko 4 500 000 stanovnika.

Historija

Rana historija Cambridgea vezana je uz Boston, i prvu englesku koloniju u Zaljevu Massachusetts koju su osnovali puritanski kolonisti - 7. septembra 1630. Nekima se od tih prvih 700 kolonista pozicija udaljenija od zaljeva više sviđala, zbog sigurnosti od napada s mora, pa su prve kuće počele nicati 1631. To mjesto su ispočetka zvali - Newe Towne, u njemu je osnovan prvi američki koledž - Hardvard 1636. (kasniji Univerzitet Harvard), 1638. je mjesto promjenilo ime u kraće - Newtowne, ali je već u maju odlučeno da ze zove - Cambridge u počast engleskog univerziteta, jer je troje prvih ljudi Koledža Hardvard, završilo upravo taj teološki fakultet i on im je bio uzor.

Cambridge je sporo rastao, i bio uglavnom selo u kom se većina ljudi bavila poljoprivredom osim polaznika koledža, koji su živjeli u zasebno. U grad je izrastao između 1790. - 1840. kad je podignut prvi most preko rijeke Charles - 1792. koji je približio Boston na svega 4 km (prije su morali ići 13 km), izgradnja drugog mosta 1809. ubrzala je rast. Svoj današnji oblik rezidencijalnog predgrađa, dobio je između 1850. -1900.

Pored Univerziteta Harvard najveći poslodavac u gradu, dugo vremena bila je tvornica stakla - New England Glass Company (osnovana 1818. - preseljena 1888.).

Reference

  1. 1,0 1,1 Community Facts (engleski). United States Census Bureau. Pristupljeno 02. 02. 2013. 

Literatura

  • Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (Seventh izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553. 
  • Peter C. Mancall, Gary B. Nash, Allan M. Winkler, Charlene Mires, John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365. 
  • Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332. 

Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095.  Michael Kazin, Rebecca Edwards, Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071. 

Vidi još

Najveći gradovi u SAD po decenijama

Vanjske veze