Globalizacija – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: az:Qloballaşma
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: li:Globalisering; kozmetičke promjene
Red 13: Red 13:
{{U začetku}}
{{U začetku}}


[[Category: Politika]]
[[Kategorija:Politika]]
[[Category: Ekonomija]]
[[Kategorija:Ekonomija]]


[[af:Globalisering]]
[[af:Globalisering]]
Red 57: Red 57:
[[la:Globalizatio]]
[[la:Globalizatio]]
[[lb:Globaliséierung]]
[[lb:Globaliséierung]]
[[li:Globalisering]]
[[lt:Globalizacija]]
[[lt:Globalizacija]]
[[lv:Globalizācija]]
[[lv:Globalizācija]]

Verzija na datum 9 juli 2009 u 00:53

Globalizacija je proces kojim se u današnjem svijetu postepeno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među različitim državama i dijelovima svijeta, odnosno ideologija koja za cilj ima njegovo opravdanje.

Globalizacija svoje korijene ima u režimu slobodne trgovine čiji je glavni zagovornik bio Britanski Imperij u 19. vijeku, i koji je nestao za vrijeme prvog svjetskog rata i uvođenjem protekcionizma među ratom osiromašenim velikim silama.

Iako su pokušaji globalizacije započeli još nakon drugog svjetskog rata, taj proces se intenzivirao tek sa završetkom hladnog rata i uspostavljanjem SAD kao jedine globalne sile. U njoj je kao dominantna ideologija vladao ekonomski liberalizam te je agresivno promovirana globalizacija kao rješenje većine problema u suvremenom svijetu.

Zagovornici globalizacije tvrde kako bi ukidanje carina i drugih ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, odnosno pojave kvalitetnijih roba i usluga. Također se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svijetu smanjilo mogućnost velikih sukoba.

S vremenom, a pogotovo nakon dolaska Georgea W. Busha na vlast u SAD, razvio se antiglobalizacijski pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva.

Globalizaciji su veliki udarac nanijeli napadi 11. septembra i započinjanje rata protiv terorizma.