Globalizacija – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
m robot Dodaje: an, ast, bat-smg, be-x-old, bg, bn, cy, de, el, ga, hi, hr, hu, is, jv, kk, ko, la, lb, lv, ml, ms, nn, pms, ro, scn, si, simple, sk, ta, te, tg, tt, ur, yi, zh-min-nan, zh-yue Mijenja: nl |
||
Red 15: | Red 15: | ||
[[Category: Politika]] |
[[Category: Politika]] |
||
[[Category: Ekonomija]] |
[[Category: Ekonomija]] |
||
[[af:Globalisering]] |
[[af:Globalisering]] |
||
[[an:Globalizazión]] |
|||
[[ar:عولمة]] |
[[ar:عولمة]] |
||
[[ast:Globalización]] |
|||
[[bat-smg:Gluobalėzacėjė]] |
|||
[[be-x-old:Глябалізацыя]] |
|||
[[bg:Глобализация]] |
|||
[[bn:বিশ্বায়ন]] |
|||
[[bs:Globalizacija]] |
[[bs:Globalizacija]] |
||
[[ca:Globalització]] |
[[ca:Globalització]] |
||
[[cs:Globalizace]] |
[[cs:Globalizace]] |
||
[[cy:Globaleiddio]] |
|||
[[da:Globalisering]] |
[[da:Globalisering]] |
||
[[de:Globalisierung]] |
|||
[[el:Παγκοσμιοποίηση]] |
|||
[[en:Globalization]] |
[[en:Globalization]] |
||
[[eo:Tutmondiĝo]] |
[[eo:Tutmondiĝo]] |
||
Red 32: | Red 39: | ||
[[fi:Globalisaatio]] |
[[fi:Globalisaatio]] |
||
[[fr:Mondialisation]] |
[[fr:Mondialisation]] |
||
[[ga:Domhandas]] |
|||
[[gl:Globalización]] |
[[gl:Globalización]] |
||
[[he:גלובליזציה]] |
[[he:גלובליזציה]] |
||
[[hi:वैश्वीकरण]] |
|||
[[hr:Globalizacija]] |
|||
[[hu:Globalizáció]] |
|||
[[id:Globalisasi]] |
[[id:Globalisasi]] |
||
[[is:Hnattvæðing]] |
|||
[[it:Globalizzazione]] |
[[it:Globalizzazione]] |
||
[[ja:グローバリゼーション]] |
[[ja:グローバリゼーション]] |
||
[[jv:Globalisasi]] |
|||
[[ka:გლობალიზაცია]] |
[[ka:გლობალიზაცია]] |
||
[[kk:Жаһандану]] |
|||
[[ko:세계화]] |
|||
[[la:Globalizatio]] |
|||
[[lb:Globaliséierung]] |
|||
[[lt:Globalizacija]] |
[[lt:Globalizacija]] |
||
[[lv:Globalizācija]] |
|||
[[mk:Глобализација]] |
[[mk:Глобализација]] |
||
[[ml:ആഗോളവത്കരണം]] |
|||
⚫ | |||
[[ms:Globalisasi]] |
|||
[[nl:Mondialisering]] |
|||
⚫ | |||
[[no:Globalisering]] |
[[no:Globalisering]] |
||
[[pl:Globalizacja]] |
[[pl:Globalizacja]] |
||
[[pms:Mondialisassion]] |
|||
[[pt:Globalização]] |
[[pt:Globalização]] |
||
[[ro:Globalizare]] |
|||
[[ru:Глобализация]] |
[[ru:Глобализация]] |
||
[[scn:Glubbalizzazzioni]] |
|||
[[si:ගෝලීයකරණය]] |
|||
[[simple:Globalization]] |
|||
[[sk:Globalizácia]] |
|||
[[sl:Globalizacija]] |
[[sl:Globalizacija]] |
||
[[sr:Глобализација]] |
[[sr:Глобализација]] |
||
[[sv:Globalisering]] |
[[sv:Globalisering]] |
||
[[ta:உலகமயமாதல்]] |
|||
[[te:ప్రపంచీకరణ]] |
|||
[[tg:Глобализатсия]] |
|||
[[th:โลกาภิวัตน์]] |
[[th:โลกาภิวัตน์]] |
||
[[tr:Küreselleşme]] |
[[tr:Küreselleşme]] |
||
[[tt:Globalizasía]] |
|||
[[uk:Глобалізація]] |
[[uk:Глобалізація]] |
||
[[ur:عالمگیریت]] |
|||
[[vi:Toàn cầu hóa]] |
[[vi:Toàn cầu hóa]] |
||
[[yi:גלאבאליזאציע]] |
|||
[[zh:全球化]] |
[[zh:全球化]] |
||
[[zh-min-nan:Choân-kiû-hoà]] |
|||
[[zh-yue:全球化]] |
Verzija na datum 29 maj 2009 u 16:36
Globalizacija je proces kojim se u današnjem svijetu postepeno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među različitim državama i dijelovima svijeta, odnosno ideologija koja za cilj ima njegovo opravdanje.
Globalizacija svoje korijene ima u režimu slobodne trgovine čiji je glavni zagovornik bio Britanski Imperij u 19. vijeku, i koji je nestao za vrijeme prvog svjetskog rata i uvođenjem protekcionizma među ratom osiromašenim velikim silama.
Iako su pokušaji globalizacije započeli još nakon drugog svjetskog rata, taj proces se intenzivirao tek sa završetkom hladnog rata i uspostavljanjem SAD kao jedine globalne sile. U njoj je kao dominantna ideologija vladao ekonomski liberalizam te je agresivno promovirana globalizacija kao rješenje većine problema u suvremenom svijetu.
Zagovornici globalizacije tvrde kako bi ukidanje carina i drugih ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, odnosno pojave kvalitetnijih roba i usluga. Također se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svijetu smanjilo mogućnost velikih sukoba.
S vremenom, a pogotovo nakon dolaska Georgea W. Busha na vlast u SAD, razvio se antiglobalizacijski pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva.
Globalizaciji su veliki udarac nanijeli napadi 11. septembra i započinjanje rata protiv terorizma.