Neptunijum – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: stq:Neptunium, ur:Neptunium |
m robot Dodaje: bg:Нептуний; kozmetičke promjene |
||
Red 4: | Red 4: | ||
| colspan="2" align="center" | [[uranijum|U]] - '''Np''' - [[plutonijum|Pu]] |
| colspan="2" align="center" | [[uranijum|U]] - '''Np''' - [[plutonijum|Pu]] |
||
|- |
|- |
||
| rowspan="3" valign="center" | [[prometijum|Pm]]<br>'''Np'''<br> |
| rowspan="3" valign="center" | [[prometijum|Pm]]<br />'''Np'''<br /> |
||
|- |
|- |
||
| align="center" | [[ |
| align="center" | [[File:Np-TableImage.png|250px]]<br /><div style="text-align: center">[[periodni sistem elemenata|periodni sistem]]</div> |
||
|} |
|} |
||
|- |
|- |
||
Red 32: | Red 32: | ||
|- |
|- |
||
| [[atomski radijus]] |
| [[atomski radijus]] |
||
| 175 |
| 175 [[pikometar|pm]] |
||
|- |
|- |
||
| [[kovalentni radijus]] |
| [[kovalentni radijus]] |
||
Red 53: | Red 53: | ||
|- |
|- |
||
| kristalna struktura |
| kristalna struktura |
||
| tri oblika:,<br> romboidna,<br>tetragonalna i ,<br> regularna |
| tri oblika:,<br /> romboidna,<br />tetragonalna i ,<br /> regularna |
||
|- |
|- |
||
! colspan="2" align="center" bgcolor="#ff99cc" | <font color="black">'''fizičke osobine'''</font> |
! colspan="2" align="center" bgcolor="#ff99cc" | <font color="black">'''fizičke osobine'''</font> |
||
Red 61: | Red 61: | ||
|- |
|- |
||
| [[temperatura topljenja]] |
| [[temperatura topljenja]] |
||
| 910 [[Kelvin|K]] (637 [[stepen celzijusa| |
| 910 [[Kelvin|K]] (637 [[stepen celzijusa|°C]]) |
||
|- |
|- |
||
| [[temperatura ključanja]] |
| [[temperatura ključanja]] |
||
| 4273 K (4000 |
| 4273 K (4000 °C) |
||
|- |
|- |
||
| [[molska zapremina]] |
| [[molska zapremina]] |
||
| 11, |
| 11,59×10<sup>-3</sup> m<sup>3</sup>/[[mol (jedinica)|mol]] |
||
|- |
|- |
||
| [[toplota isparavanja]] |
| [[toplota isparavanja]] |
||
Red 84: | Red 84: | ||
|- |
|- |
||
| [[Elektronegativnost]] |
| [[Elektronegativnost]] |
||
| 1,36 ([[paulingova skala|Pauling]])<br>1,22 ([[Alredova skala|Alred]]) |
| 1,36 ([[paulingova skala|Pauling]])<br />1,22 ([[Alredova skala|Alred]]) |
||
|- |
|- |
||
| [[specifična toplota]] |
| [[specifična toplota]] |
||
Red 90: | Red 90: | ||
|- |
|- |
||
| [[specifična električna provodljivost|specifična provodljivost]] |
| [[specifična električna provodljivost|specifična provodljivost]] |
||
| 0, |
| 0,822×10<sup>6</sup> [[Simens|S]]/m |
||
|- |
|- |
||
| [[toplotna provodljivost]] |
| [[toplotna provodljivost]] |
||
Red 116: | Red 116: | ||
| <sup>235</sup>[[uranijum|U]] |
| <sup>235</sup>[[uranijum|U]] |
||
|- |
|- |
||
| [[raspad alfa| |
| [[raspad alfa|α]] |
||
| 5,192 |
| 5,192 |
||
| <sup>231</sup>[[protaktinijum|Pa]] |
| <sup>231</sup>[[protaktinijum|Pa]] |
||
Red 122: | Red 122: | ||
| rowspan="3" | <sup>236</sup>Np |
| rowspan="3" | <sup>236</sup>Np |
||
| rowspan="3" | [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]] |
| rowspan="3" | [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]] |
||
| rowspan="3" | 1, |
| rowspan="3" | 1,54×10<sup>5</sup> [[dan]]a |
||
| [[zarobljavanje elektrona|z.e.]] |
| [[zarobljavanje elektrona|z.e.]] |
||
| 0,940 |
| 0,940 |
||
| <sup>236</sup>[[uranijum|U]] |
| <sup>236</sup>[[uranijum|U]] |
||
|- |
|- |
||
| [[raspad bea minus| |
| [[raspad bea minus|β]]<sup>-</sup> |
||
| 0,940 |
| 0,940 |
||
| <sup>236</sup>[[plutonijum|Pu]] |
| <sup>236</sup>[[plutonijum|Pu]] |
||
|- |
|- |
||
| [[raspad alfa| |
| [[raspad alfa|α]] |
||
| 5,020 |
| 5,020 |
||
| <sup>232</sup>[[protaktinijum|Pa]] |
| <sup>232</sup>[[protaktinijum|Pa]] |
||
Red 137: | Red 137: | ||
| <sup>237</sup>Np |
| <sup>237</sup>Np |
||
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]] |
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]] |
||
| 2, |
| 2,144×10<sup>6</sup> [[godina]] |
||
| [[raspad alfa| |
| [[raspad alfa|α]] |
||
| 4,959 |
| 4,959 |
||
| <sup>233</sup>[[protaktinijum|Pa]] |
| <sup>233</sup>[[protaktinijum|Pa]] |
||
|} |
|} |
||
|- |
|- |
||
! colspan="2" align="center" bgcolor="ff99cc" | <font size="-1">Tamo gde drugačije nije naznačeno,<br>upotrebljene su [[SI]] jedinice i [[normalni uslovi]]. |
! colspan="2" align="center" bgcolor="ff99cc" | <font size="-1">Tamo gde drugačije nije naznačeno,<br />upotrebljene su [[SI]] jedinice i [[normalni uslovi]]. |
||
</font> |
</font> |
||
|- |
|- |
||
| colspan=2 | <font size=-1>Objašnjenja skraćenica:<br><br>zast.=zastupljenost u prirodi,<br>v.p.r.=vreme polu raspada,<br>n.r.=način raspada,<br>e.r.=energija raspada,<br>p.r.=proizvod raspada,<br>z.e=zarobljavanje elektrona |
| colspan=2 | <font size=-1>Objašnjenja skraćenica:<br /><br />zast.=zastupljenost u prirodi,<br />v.p.r.=vreme polu raspada,<br />n.r.=način raspada,<br />e.r.=energija raspada,<br />p.r.=proizvod raspada,<br />z.e=zarobljavanje elektrona |
||
</font> |
</font> |
||
|} |
|} |
||
Red 152: | Red 152: | ||
'''Neptunijum''' ('''Np''', [[latinski jezik|latinski]] - ''neptunium'') - je [[aktinoidi|aktinoid]]. Ime je dobio po planeti [[Neptun (planeta)]]. |
'''Neptunijum''' ('''Np''', [[latinski jezik|latinski]] - ''neptunium'') - je [[aktinoidi|aktinoid]]. Ime je dobio po planeti [[Neptun (planeta)]]. |
||
Neptun je srebrnobo radioaktivan element, nije zastuljen u prirodi. Reguje sa . [[kiseonik |
Neptun je srebrnobo radioaktivan element, nije zastuljen u prirodi. Reguje sa . [[kiseonik]]om, vodenom parom i kiselinama. Sa bazama ne reaguje. |
||
Neptunijum je otkriven [[1940]] u [[SAD]], ali je to otkriće objavljeno tek 6 godina kasnije |
Neptunijum je otkriven [[1940]] u [[SAD]], ali je to otkriće objavljeno tek 6 godina kasnije |
||
Red 161: | Red 161: | ||
[[az:Neptunium]] |
[[az:Neptunium]] |
||
[[be:Нептуній]] |
[[be:Нептуній]] |
||
[[bg:Нептуний]] |
|||
[[bn:নেপচুনিয়াম]] |
[[bn:নেপচুনিয়াম]] |
||
[[bs:Neptunijum]] |
[[bs:Neptunijum]] |
Verzija na datum 13 maj 2009 u 04:00
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Opšti podaci | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime, simbol,atomski broj | Neptunijum, Np, 93 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Pripadnost skupu | aktinoida | |||||||||||||||||||||||||||||||||
grupa, perioda | , 7 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
gustina, tvrdoća | 20250 kg/m3, bd | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Boja | srebrnobela | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine atoma | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomska masa | 237 u | |||||||||||||||||||||||||||||||||
atomski radijus | 175 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||
kovalentni radijus | bez podataka | |||||||||||||||||||||||||||||||||
van der Valsov radijus | bez podataka | |||||||||||||||||||||||||||||||||
elektronska konfiguracija | [Rn]5f46d17s2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
e- na energetskim nivoima | 2, 8, 18, 32, 22, 9, 2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
oksidacioni broj | 6, 5, 4, 3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine oksida | amfoterni | |||||||||||||||||||||||||||||||||
kristalna struktura | tri oblika:, romboidna, tetragonalna i , regularna | |||||||||||||||||||||||||||||||||
fizičke osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura topljenja | 910 K (637 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura ključanja | 4273 K (4000 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
molska zapremina | 11,59×10-3 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota isparavanja | 336,6 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota topljenja | 5,19 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
pritisak zasićene pare | bez podataka | |||||||||||||||||||||||||||||||||
brzina zvuka | bez podataka | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostale osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,36 (Pauling) 1,22 (Alred) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična toplota | bez podataka | |||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična provodljivost | 0,822×106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||
toplotna provodljivost | 46,3 W/(m*K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
I energija jonizacije | 604,5 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Najstabilniji izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Objašnjenja skraćenica: zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona
|
Neptunijum (Np, latinski - neptunium) - je aktinoid. Ime je dobio po planeti Neptun (planeta).
Neptun je srebrnobo radioaktivan element, nije zastuljen u prirodi. Reguje sa . kiseonikom, vodenom parom i kiselinama. Sa bazama ne reaguje.
Neptunijum je otkriven 1940 u SAD, ali je to otkriće objavljeno tek 6 godina kasnije