Hebrejsko pismo – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: arz:عبرى
Red 419: Red 419:
[[pt:Alfabeto hebraico]]
[[pt:Alfabeto hebraico]]
[[ro:Alfabetul ebraic]]
[[ro:Alfabetul ebraic]]
[[ru:Еврейский алфавит]]
[[ru:Еврейское письмо]]
[[sk:Hebrejská abeceda]]
[[sk:Hebrejská abeceda]]
[[sl:Hebrejska abeceda]]
[[sl:Hebrejska abeceda]]

Verzija na datum 7 maj 2009 u 01:40

Historija pisma

srednje brončano doba 19. – 15. v. pne.

meroitičko 3. v. pne.
Geneologija
Ovaj članak se bavi hebrejskim slovima. Za hebrejske dijakritičke znake vidi nikud (niqqud).

Hebrejski alfabet je pismo od 22 slova kojim se piše hebrejski jezik. Široko je rasprostranjen i meću jevrejskom dijasporom, tako da se i još nekoliko jezika, kao jidiš, ladino ili judeo-arapski, pišu ovim pismom.

Jevreji ga zovu alefbet (jer su prva dva slova alef [א] i bet [ב]). Broj slova, njihov redosled, njihova imena kao i njihove fonetske vrednosti su jednake kao u aramejskom pismu, jer su i Jevreji i Aramejci preuzeli feničansko pismo krajem drugog milenijuma p.n.e.

Savremeno pismo kojim se piše hebrejski jezik je nastalo u trećem veku p.n.e. iz aramejskog, koji su koristili Jevreji još od 6. veka p.n.e. Pre toga, koristili su pismo koje je u 9. veku p.n.e. nastalo iz feničanskog; u verskim spisima, Samarićani još uvek koriste varijantu ovog starog pisma.

Opis

I u starom i u novom hebrejskom pismu ne postoji razlika između tzv. malih i velikih slova, već samo nekoliko slova ima drugačiji oblik kada se piše na kraju reči, slično arapskom pismu, ali mnogo jednostavnije. U pisanju se samoglasnici uglavnom ne pišu. Hebrejsko pismo se piše sa desna na levo.

Da bi se pravilno označavali samoglasnici, nastao je veći broj sistema dijakritičkih znakova (nikud, mn. nikudot, heb. נקדות). Jedan od ovih, zvani Tiberijski sistem je vremenom postao dominantan. Aron ben Mozes ben Ašer (Aaron ben Moses ben Asher), i njegova porodica kroz više generacija, se smatra zaslužnim za nastanak i usavršavanje ovog sistema. Ove oznake se koriste za posebne namene, kao što su biblijski tekstovi, poezija ili za učenje hebrejskog jezika. U Tiberijskom sistemu postoji i određeni broj znakova za pojanje, koji označavaju kako treba pojati određene citate (slično evropskim neumama), kao i određeni broj krunica, koje se koriste samo u svicima Tore.

Hebrejska slova se mogu koristiti i kao brojevi (najčešće u Kabali), ali su svakodnevnoj upotrebi tzv. arapski odn. zapadni brojevi.

Alefbet

Sledeća slova čine alefbet: Hebrejski alefbet

Slova koja su rastavljena sa / predstavljaju isto slovo, s tim što je desni znak za pisanje na početku i unutar reči, a levi za pisanje tog slova na kraju reči.


Alef (א)

Ime Fonološko ’āleph
Izraelski izgovor alef
Aškenaski izgovor olef
Transkripcija Standardna latinična
Izraelski standard ' 1
Numerička vrednost 1
Formira samoglasnike ê, , , â, ô
Izgovor (IPA) Izraelski hebrejski ʔ
Aškenaski hebrejski nemi glas
Sefardski hebrejski ʔ
Jemenitski hebrejski ʔ
Tiberijski hebrejski ʔ
Rekonstruisani biblijski hebrejski ʔ

1ne piše se na početku i kraju reči; najčešće se svejedno ne piše

Подебљан==Bet (ב)==

Ime Fonološko bêth
Izraelski izgovor bet ili vet
Aškenaski izgovor beis ili veis
Transkripcija Standardna latinična b
Izraelski standard b ili v
Numerička vrednost 2
Izgovor (IPA) Izraelski hebrejski b ili v
Aškenaski hebrejski b ili v~v̥
Sefardski hebrejski b ili b~β~v
Jemenitski hebrejski b
Tiberijski hebrejski b ili v
Rekonstruisani biblijski hebrejski b

Gimel (ג)

Ime Fonološko gímel
Izraelski izgovor gimel
Aškenaski izgovor gimmel
Transkripcija Standardna latinična g ili gh
Izraelski standard g
Numerička vrednost 3
Izgovor (IPA) Izraelski hebrejski ɡ
Aškenaski hebrejski ɡ~ɡ̊
Sefardski hebrejski ɡ~ɣ
Jemenitski hebrejski ʒ~ɣ
Tiberijski hebrejski ɡ~ɣ
Rekonstruisani biblijski hebrejski ɡ

Dalet (ד)

Ime Fonološko dāleth
Izraelski izgovor dalet
Aškenaski izgovor doles
Transkripcija Standardna latinična d ili dh
Izraelski standard d
Numerička vrednost 4
Izgovor (IPA) Izraelski hebrejski d
Aškenaski hebrejski d~d̥
Sefardski hebrejski d̪~ð
Jemenitski hebrejski ili ð
Tiberijski hebrejski ili ð
Rekonstruisani biblijski hebrejski

He (ה)

Ime Fonološko
Izraelski izgovor he/hei/e/ei
Aškenaski izgovor hei
Transkripcija Standardna latinična h ili
Izraelski standard h1
Numerička vrednost 5
Izgovor (IPA) Izraelski hebrejski h~ʔ
Aškenaski hebrejski h
Sefardski hebrejski h
Jemenitski hebrejski h
Tiberijski hebrejski h
Rekonstruisani biblijski hebrejski h

1 ne piše se na kraju reči

Vav (ו)

Ime Fonološko wāw
Izraelski izgovor vav
Aškenaski izgovor vov ili vof
Transkripcija Standardna latinična w
Izraelski standard v
Numerička vrednost 6
Formira samoglasnike ô, û
Izgovor (IPA) Izraelski hebrejski v
Aškenaski hebrejski v~v̥
Sefardski hebrejski v
Jemenitski hebrejski w
Tiberijski hebrejski w
Rekonstruisani biblijski hebrejski w

Zajin (ז)

Ime Fonološko záyin
Izraelski izgovor zayin
Aškenaski izgovor zayin
Transkripcija Standardna latinična z
Izraelski standard z
Numerička vrednost 7
Izgovor (IPA) Izraelski hebrejski z
Aškenaski hebrejski z
Sefardski hebrejski z
Jemenitski hebrejski z
Tiberijski hebrejski z
Rekonstruisani biblijski hebrejski ʣ

Het (ח)

Ime Fonološko ḥêṯ (arhaično ḫêṯ)
Izraelski izgovor chet
Aškenaski izgovor ches
Transkripcija Standardna latinična (arhaično )
Izraelski standard h1
ch2
Numerička vrednost 8
Izgovor (IPA) Izraelski hebrejski x~ħ
Aškenaski hebrejski x
Sefardski hebrejski ħ
Jemenitski hebrejski ħ
Tiberijski hebrejski ħ
Rekonstruisani biblijski hebrejski x~X

1 na početku i nakon suglasnika
2 na ostalim mestima u reči