Potok – razlika između verzija
preuzeto sa srpske Wikipedije |
|||
Red 19: | Red 19: | ||
[[an:Rigachuelo]] |
[[an:Rigachuelo]] |
||
[[ar:جدول]] |
[[ar:جدول]] |
||
[[chr:ᎤᏪᏴᎢ]] |
|||
[[cs:Potok]] |
[[cs:Potok]] |
||
[[da:Bæk]] |
[[da:Bæk]] |
||
Red 41: | Red 42: | ||
[[sr:Поток]] |
[[sr:Поток]] |
||
[[sv:Vattendrag]] |
[[sv:Vattendrag]] |
||
[[tl:Batis]] |
|||
[[tr:Dere]] |
[[tr:Dere]] |
||
[[uk:Струмок (потік води)]] |
[[uk:Струмок (потік води)]] |
Verzija na datum 20 mart 2009 u 10:12
- Za ostala značenja, vidi Potok (razvrstavanje).
Potok je kraći vodotok, čije korito tokom godine obiluje manjom ili većom količinom vode, u zavisnosti od padavina. Za razliku od rečice i reke, potok nema izvor. Voda se sakuplja sa obližnjih brda i sliva u zaravan, gde se nalazi potok, sa jasno izraženim koritom.
Potoci su nastali radom prirode, da se nadošle vode posle zime ili jakih letnjih pljuskova kanališu i odvedu u reku.
Pre Drugog svetskog rata u srpskim selima seljaci su u okviru radnih akcija, koje su bile u narodu poznate kao kuluk, prokopavali potok, kroz naselje, ako se nalazilo u dolini, okruženoj brdima. Takvi potoci nazivaju se bujičnim potocima. Njihova namena je da u vreme letnjih jakih pljuskova prihvate nastalu vodenu bujicu i sprovedu je u reku. Jedan takav potok nalazi se u selu Burovac, u Opštini Petrovac u Braničevskom okrugu. Prokopan je 1936. godine.
Za prelazak zaprege preko potoka koriste se mali drveni mostovi, poznati u našem narodu kao drvene ćuprije. Obično je širina ćuprije takva da se ne mogu mimoići dve stočne zaprege.
U selima se za pešački prelaz preko potoka ili rečice najčešće koristi brvno.