Metan – razlika između verzija
m robot Uklanja: sl:Projekt:Metan |
m robot Dodaje: gl:Metano |
||
Red 102: | Red 102: | ||
[[fr:Méthane]] |
[[fr:Méthane]] |
||
[[ga:Meatán]] |
[[ga:Meatán]] |
||
[[gl:Metano]] |
|||
[[gv:Meetane]] |
[[gv:Meetane]] |
||
[[he:מתאן]] |
[[he:מתאן]] |
Verzija na datum 3 mart 2009 u 17:42
Uopšteno | |
---|---|
Ime | Metan |
Molekulska formula | CH4 |
Molekulska masa | 16.04 u |
Sinonimi | Metil hidrid |
CAS broj | 74-82-8 |
Fazne karakteristike | |
Temperatura topljenja | 90.6 K (−182.5 °C) |
Temperatura ključanja | 111.55 K (−161.6 °C) |
Kritična temperatura | 190.6 K (−82.6 °C) 4.6 MPa |
ΔfusH | 1.1 kJ/mol |
ΔvapH | 8.17 kJ/mol |
Osobine gasa | |
ΔfH0gas | −74.87 kJ/mol |
S0gas | 188 J/(mol•K) |
Cp | 35.69 J/(mol•K) |
Bebednost | |
Hronični efekti | ??? |
Blještavost | −188 °C |
Limit eksplozivnosti | 5-15% |
Više informacija | |
Osobine | NIST veb knjiga |
Tamo gde drugačije nije naglašeno upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi. |
Metan (CH4), poznat i kao blatni gas je najprostiji zasićeni ugljovodonik (alkan). Ukoliko vladaju normalni uslovi on je bezbojan gas.
U prirodi metan nastaje usled bezkiseoničnog raspada organskih materija (npr. namočvarama). Metan je glavni sastojak zemnog gasa. Koristi se kao gas za grejanje i kao sirovina za dobijanje organskih jedinjenja
Molekul metana ima oblik tetraedra. Atom ugljenika s ima sp3 hibridizaciju. Ostale orbitale grade hemijsku vezu sa četri atoma vodonika. Sve četri veze su podjednake (uglovi između veza iznose 109°28') i veoma su malo polarizovane, što je zajedno sa nedostatkom slobodnih elektronskih parova velike postojanosti ovog jedinjenja. Metan može da učestvuje samo u reakcijama tipičnim za alkane (npr: sagorevae).
Labaratorijski metan se dobija prženjem natrijum acetata sa natrijum hidroksidom:
- CH3COONa + NaOH → CH4 + Na2CO3
Druga metoda je hidroliza aluminijum karbida:
- Al4C3 +12H2O → 3CH4 + 4Al(OH)3
Osobine metana:
- kritičan pritisak 46,3 bar
- gustina 0,717 kg/m3n
- toplota sagorevanja 13 264 kcal/kg = 55,53 MJ/kg
Mešavina metana sa vazduhom u razmeri 1:10 ima eksplozivno dejstvo. Nastanak ovakve smeše u rudnicima je često razlog velikih eksplozija i smrti mnogih ljudi.
Velike količine metana se nalaza na planetama u obliku mora (kao što na zemlji postoje mora vode, tako na nekim planetama postoje mora metana)