23. 8. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
OKBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: arz:23 اغسطس
Red 152: Red 152:
[[ro:23 august]]
[[ro:23 august]]
[[ru:23 августа]]
[[ru:23 августа]]
[[sah:Атырдьах ыйын 23]]
[[scn:23 di austu]]
[[scn:23 di austu]]
[[sco:23 August]]
[[sco:23 August]]

Verzija na datum 28 februar 2009 u 17:29

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


23. kolovoza - 23. avgust

Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd.

23. kolovoza (23.8.) je 235. dan godine po gregorijanskom kalendaru (236. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 130 dana.

Događaji

  • 1514. Otomanski sultan Selim I pobedio je u bici kod Čaldirana persijskog šaha Ismaila, potom je osvojio Siriju (1516).
  • 1775. kralj Engleske Džordž II proglasio je američke koloniste, koji su u aprilu počeli borbe za nezavisnost američkih država, pobunjenicima i unajmio 20.000 nemačkih plaćenika da se obračunaju s njima. Američki rat za nezavisnost završen je pobedom kolonija 1783.
  • 1821. Meksiko je proglasio nezavisnost od [Španije.
  • 1839. na početku Opijumskog rata sa Kinom, Velika Britanija je zauzela Hongkong.
  • 1914. Japan je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.
  • 1929. - U Jeruzalemu su naoružani arapski dobrovoljci upali u židovsku četvrt, pa je britanska mandatna vlast uvela izvanredno stanje i tek je nakon masovne uporabe vojske 27. kolovoza uspostavljen mir.
  • 1939. - U Moskvi su Sovjetski savez i Njemačka potpisali pakt o nenapadanju. U tajnom su se dodatku Hitler i Staljin dogovorili o interesima u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
  • 1942. - Trodnevna pomorsko-zračna bitka kod Solomonskih otoka završena je bez pobjednika.
  • 1942. počela je bitka za Staljingrad, najveća bitka u Drugom svetskom ratu. Završena je 2. februara 1943. katastrofalnim porazom Nemaca i njihovih saveznika, koji je označio prekretnicu Drugog svetskog rata na evropskom ratištu.
  • 1944. savezničke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile francuski grad Marsej.
  • 1944. Rumunija je, u Drugom svetskom ratu, prekinula savezništvo sa Hitlerovom Nemačkom i pridružila se Saveznicima. Kralj Mihail I objavio je rat Nemačkoj i naredio da se uhapsi pronacistički lider Jon Antonesku.
  • 1945. privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet višak zemlje i poljoprivredne imovine zemljoposednicima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.
  • 1962. američki telekomunikacioni satelit Telstar emitovao je prvi televizijski prenos između SAD i Evrope.
  • 1973. pljačkaš banke u Stokholmu uzeo je četvoro ljudi za taoce. Tokom šest dramatičnih dana između pljačkaša i zarobljenika razvilo se prijateljstvo koje je kasnije opisano i analizirano kao "Stokholmski sindrom".
  • 1979. prvak Boljšoj baleta Aleksandar Godunov zatražio je i dobio politički azil u SAD.
  • 1990. sovjetska republika Jermenija objavila je nezavisnost, a Estonija je počela pregovore o odvajanju od tadašnjeg SSSR-a.
  • 1992. oko 200 mladih neonacista je u prisustvu stotina oduševljenih pristalica napalo hostel za izbeglice u nemačkom gradu Rostok i sukobilo se sa policijom.
  • 1996. ministri inostranih poslova SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Milutinović i Mate Granić potpisali su u Beogradu, u Palati federacije, sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazumu je prethodio susret predsednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, 7.8. u Atini.
  • 1996. u Beogradu je otvorena kancelarija za vezu haškog Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Kancelarija je otvorena na osnovu sporazuma koji su vlasti SRJ i predstavnici UN, posle višemesečnih pregovora, potpisale u Njujorku.
  • 1999. ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici Mir 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.
  • 2000. avion "erbas A320" kompanije "Galf er" sa 135 putnika i osam članova posade srušio se u vode Zaliva, na pet kilometara severno od obale Bahreina. Uzrok pada bio je požar u jednom od motora. U udesu nije bilo preživelih.
  • 2001. japanski sud doneo je odluku da centralna vlada mora da plati odštetu od 375.000 dolara petnaestorici Korejanaca koji su odmah po završetku Drugog svetskog rata preživeli eksploziju na japanskom brodu.

Rođenja

Smrti

  • 1305. u Londonu je obešen Vilijam Volas, vođa Škota u borbi protiv Engleza.
  • 1863. ruski glumac Mihail Semjonovič Ščepkin, najznačajniji umetnik tadašnjeg ruskog i svetskog pozorišta, koji je bio uzor generacijama glumaca.
  • 1892. Deodoro da Fonseca, brazilski političar (r. 1827.)
  • 1926. američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvezda početkom 20. veka. Njegova iznenadna smrt u 31. godini izazvala je masovnu histeriju, posebno ženske publike.
  • 1982. Alberto Cavalcanti, brazilski filmski redatelj (r. 1897.)
  • 1989. srpski vajar Nebojša Mitrić koji je na reljefima ovekovečio mnoge glumce i znamenite ličnosti. Njegovo poslednje delo je krst na hramu Svetog Save na Vračarskom platou u Beogradu.
  • 1999. marokanski kralj Hasan Drugi (70).

Praznici i dani sećanja

Literatura