Le Mariage de Figaro

Le Mariage de Figaro
Opće informacije
Autor	Pierre de Beaumarchais
Datum pisanja	1778.
Žanr	komedija
Činovi	pet činova
Jezik	francuski jezik
Informacije o premijeri
Premijera	27. travnja 1784. Comédie-Française Pariz, Francuska
Lica
grof Almaviva, guverner Andaluzije grofica Rosine, njegova žena Figaro, grofov sluga i zaručnik Suzannein Suzanne, grofičina sluškinja i zaručnica Figarova Marceline, kućepaziteljica Antonio, vrtlar Fanchette, njegova kćerka Chérubin, grofov paž Bartholo, liječnik Bazile, grofičin učitelj pjevanja Don Guzman Brid'oison, sudac Double-main, njegov činovnik Grippe-Soleil, pastir Pedrillo, grofov lovac alguacil pastirica sluge, seljaci i lovci

La Folle Journée, ou Le Mariage de Figaro (srpskohrvatski: Ludi dan, ili Figarov pir) je komedija u pet činova koju je 1778. godine napisao Pierre Beaumarchais. Figarov pir je drugi dio Beaumarchaisove trilogije u Figaru, nastao nakon Le Barbier de Séville, a prije La Mère coupable.

Radnja Figarova pira nastavlja se direktno na radnju Seviljskog brijača, a smještena je tri godine nakon prvoga dijela. Figaro je zaručen za Suzanne, također sluškinju na dvoru grofa Almavive. Grof Almaviva, kojemu je Figaro lukavo omogućio sklapanje braka s Rosine, pokazuje interes za Suzanne nakon što mu je bračni život pomalo dosadio. Grof planira iskoristiti svoje "pravo prve bračne noći" kako bi spavao sa Suzanne prije nego Figaro s njom ode na medeni mjesec. Svojim lukavstvom, Figaro mora spasiti situaciju i riješiti ju u svoju korist.

Kako navodi u predgovoru komedije, Beaumarchais je djelo napisao na zahtjev Louisa Françoisa, princa od Contija. Figarov pir je imao izrazito politički kontekst te se iz suvremene perspektive smatra Beaumarchaisovim najvažnijim djelom. Figarov govor protiv aristokracije iz petoga čina danas mnogi smatraju nagovještajem Francuske revolucije. Revolucionar Georges Danton je rekao da je drama "pobila plemstvo", dok je Napoleon Bonaparte za nju rekao da je "već pokrenuta revolucija".

Zahvaljujući uspjehu Seviljskog brijača, Figarov pir je bio izrazito uspješan te se danas vjeruje kako je u prvih dvadeset izvedbi predstava zaradila više od 100,000 franaka. Publika je masovno dolazila na predstave, a premijera je navodno bila toliko puna da je trolje ljudi poginulo. Komedija je poslužila kao osnova za Mozartovu operu Le nozze di Figaro iz 1786. godine.