28. 6. – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 20: | Red 20: | ||
* [[1098]]. — Krstaši u [[Prvi križarski rat|Prvom krstaškom ratu]] pobedili Turke u [[Bitka kod Antiohije|bici kod Antiohije]]. |
* [[1098]]. — Krstaši u [[Prvi križarski rat|Prvom krstaškom ratu]] pobedili Turke u [[Bitka kod Antiohije|bici kod Antiohije]]. |
||
* [[1389]]. — [[Bitka na Kosovu|Kosovska bitka]]. |
* [[1389]]. — [[Bitka na Kosovu|Kosovska bitka]]. |
||
<!-- — U bici na [[Kosovu polju]] [[Turci]] pobijedili srpsku vojsku i obezbijedili dalji prodor na [[Balkan]] [[Srbija]] postala turska vazalna država, osvajanje završeno [[1459]], kada su [[Turci]] zauzeli utvrđeni grad [[Smederevo]]. --> |
|||
<!-- * [[1491]]. — Rođen engleski kralj [[Henry VIII]]. Tokom vladavine, od [[1509]], proširio vlast na [[Vels]], [[Škotsku]] i [[Irsku]]. Sukobio se s papom zbog njegovog odbijanja da poništi [[Henryev]] brak s jednom od šest žena i proglasio se za poglavara nove, [[Anglikanske crkve]]. --> |
|||
<!-- * [[1577]]. — Rođen flamanski slikar [[Peter Paul Rubens]]. Njegove velike kompozicije smatraju se najvišim dometom flamanskog baroknog slikarstva i autentičnim izrazom baroknog duha. --> |
|||
* [[1629]]. — Mirom u Aleu okončana pobuna protestanata u [[Francuska|Francuskoj]], poznata po nazivom [[hugenotski ratovi]]. |
* [[1629]]. — Mirom u Aleu okončana pobuna protestanata u [[Francuska|Francuskoj]], poznata po nazivom [[hugenotski ratovi]]. |
||
<!-- * [[1712]]. — U [[Genevi]] rođen francuski filozof [[Jean-Jacques Rousseau]]. Njegovo djelo uticalo na [[Francusku revoluciju]] i na evropsku književnost i filozofiju [[18]]. i [[19]]. vijeka. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1874]]. — Umro političar [[Ilija Garašanin]], jedan od vođa ustavobranitelja, ministar unutrašnjih poslova i predsjednik vlade [[Kneževine Srbije]] (1861-1867). Njegovo djelo "Načertanije", [[1844]], prvi je nacionalni program [[Srbije]] nakon oslobođenja od turske vlasti i bilo je temelj srpske spoljne politike. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- — [[SAD]] od [[Francuske]] za [[40]] miliona dolara kupile koncesiju za gradnju [[Panamskog kanala]]. --> |
|||
* [[1914]]. — [[Sarajevski atentat]]: Pripadnik organizacije [[Mlada Bosna]] [[Gavrilo Princip]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] ubio austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]], i njegovu ženu Sofiju. |
* [[1914]]. — [[Sarajevski atentat]]: Pripadnik organizacije [[Mlada Bosna]] [[Gavrilo Princip]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] ubio austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]], i njegovu ženu Sofiju. |
||
<!-- — Pripadnik organizacije [[Mlada Bosna]] [[Gavrilo Princip]] u [[Sarajevu]] ubio austrougarskog nadvojvodu, prestolonasljednika [[Franca Ferdinanda]] i njegovu ženu [[Sofiju]]. To je bila varnica za početak [[Prvog svjetskog rata]]. --> |
|||
* [[1919]]. — Potpisan [[Versajski mirovni ugovor]] između [[Nemačka|Nemačke]] i saveznika, kojim je formalno završen [[prvi svjetski rat|prvi svetski rat]]. |
* [[1919]]. — Potpisan [[Versajski mirovni ugovor]] između [[Nemačka|Nemačke]] i saveznika, kojim je formalno završen [[prvi svjetski rat|prvi svetski rat]]. |
||
<!-- — Potpisan [[Versajski mirovni ugovor]] [[Njemačke]] i saveznika, čime je formalno završen [[Prvi svjetski rat]]. --> |
|||
* [[1921]]. — Donet Ustav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], poznatiji pod nazivom [[Vidovdanski ustav]]. |
* [[1921]]. — Donet Ustav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], poznatiji pod nazivom [[Vidovdanski ustav]]. |
||
<!-- — Donijet Ustav [[Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nova država proglašena ustavnom, parlamentarnom i nasljednom monarhijom, s dinastijom [[Karađorđević]]. --> |
|||
* [[1948]]. — Na sastanku [[Informbiro|Informacionog]] biroa komunističkih partija u [[Bukurešt]]u donesena odluka o isključenju [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. |
* [[1948]]. — Na sastanku [[Informbiro|Informacionog]] biroa komunističkih partija u [[Bukurešt]]u donesena odluka o isključenju [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. |
||
<!-- — Na sastanku u [[Bukureštu]], [[Komunistička partija Jugoslavije]] isključena iz [[Informacionog biroa]] komunističkih partija (Informbiro). To je značilo i formalni raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada [[Jugoslavije]] i kampanja protiv jugoslovneskog rukovodstva, koje su uslijedile, trajale su do [[1955]]. --> |
|||
* [[1950]]. — Fudbalska reprezentacija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pobijedila reprezentaciju [[Engleska|Engleske]] s rezultatom 1:0 na [[Svjetski kup FIFA 1950|Svetskom fudbalskom kupu]] u [[Brazil]]u. |
* [[1950]]. — Fudbalska reprezentacija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pobijedila reprezentaciju [[Engleska|Engleske]] s rezultatom 1:0 na [[Svjetski kup FIFA 1950|Svetskom fudbalskom kupu]] u [[Brazil]]u. |
||
<!-- — Amerikanci pobijedili Engleze [[1:0]] na [[Svjetskom fudbalskom kupu]] u [[Brazilu]]. --> |
|||
* [[1950]]. — U saobraćaj pušten put [[Beograd]]-Zagreb, dug 400 [[kilometar]]a, "[[Auto-put bratstva i jedinstva]]", u čijoj su izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije. |
* [[1950]]. — U saobraćaj pušten put [[Beograd]]-Zagreb, dug 400 [[kilometar]]a, "[[Auto-put bratstva i jedinstva]]", u čijoj su izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije. |
||
* [[1956]]. — U poljskom gradu [[Poznanj]] ugušena pobuna radnika, uz veliki broj žrtava. To je bio jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle [[Josif Staljin|Staljinove]] smrti. |
* [[1956]]. — U poljskom gradu [[Poznanj]] ugušena pobuna radnika, uz veliki broj žrtava. To je bio jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle [[Josif Staljin|Staljinove]] smrti. |
||
Red 33: | Red 44: | ||
* [[1976]]. — [[Sejšelska ostrva]] u [[Indijski ocean|Indijskom okeanu]] posle 160 godina stekla nezavisnost od [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. |
* [[1976]]. — [[Sejšelska ostrva]] u [[Indijski ocean|Indijskom okeanu]] posle 160 godina stekla nezavisnost od [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. |
||
* [[1981]]. — U [[Bombaški napad 7. tira|eksploziji bombe]] u sedištu Islamske republikanske partije poginule 74 osobe, među njima i lider partije i predsednik Vrhovnog suda [[Iran]]a, ajatolah [[Muhamed Husein Behešti]]. |
* [[1981]]. — U [[Bombaški napad 7. tira|eksploziji bombe]] u sedištu Islamske republikanske partije poginule 74 osobe, među njima i lider partije i predsednik Vrhovnog suda [[Iran]]a, ajatolah [[Muhamed Husein Behešti]]. |
||
* [[1989]]. — Na [[Gazimestan]]u na [[Kosovo|Kosovu]] obeležena 600. godišnjica [[Bitka na Kosovu|Kosovske bitke]]. Centralan događaj na skupu, kom je prisustvovalo oko milion ljudi, bio govor tadašnjeg predsednika [[Srbija|Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. |
* [[1989]]. — Na [[Gazimestan]]u na [[Kosovo|Kosovu]] obeležena 600. godišnjica [[Bitka na Kosovu|Kosovske bitke]]. Centralan događaj na skupu, kom je prisustvovalo oko milion ljudi, bio govor tadašnjeg predsednika [[Srbija|Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. |
||
<!-- — Na [[Gazimestanu]], na [[Kosovu]], obilježena [[600]]-godišnjica [[Kosovske bitke]]. Centralni događaj na skupu, kojem je prisustvovalo oko milion ljudi, bio govor predsjednika [[Srbije]] [[Slobodana Miloševića]]. Počeo uspon tog srpskog političara. --> |
|||
* [[1992]]. — U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije, ispred zgrade Skupštine Jugoslavije počeo tzv. [[Vidovdanski sabor]]. |
* [[1992]]. — U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije, ispred zgrade Skupštine Jugoslavije počeo tzv. [[Vidovdanski sabor]]. |
||
* [[1997]]. — [[Kuba]]nski i argentinski forenzičari našli šest kostura u blizu bolivijskog grada Valgranda. Kasnije utvrđeno da su među njima i posmrtni ostaci legendarnog vođe gerile [[Che Guevara|Ernesta Če Gevare]]. |
* [[1997]]. — [[Kuba]]nski i argentinski forenzičari našli šest kostura u blizu bolivijskog grada Valgranda. Kasnije utvrđeno da su među njima i posmrtni ostaci legendarnog vođe gerile [[Che Guevara|Ernesta Če Gevare]]. |
||
* [[2001]]. — Bivši predsednik [[Jugoslavija|Jugoslavije]] Slobodan Milošević izručen [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu]], kao prvi šef države koji je predat međunarodnom sudu. |
* [[2001]]. — Bivši predsednik [[Jugoslavija|Jugoslavije]] Slobodan Milošević izručen [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu]], kao prvi šef države koji je predat međunarodnom sudu. |
||
<!-- — Bivši predsjednik [[Jugoslavije]] [[Slobodan Milošević]] izručen [[Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu]], kao prvi šef države predat međunarodnom sudu. [[Milošević]] [[27]]. maja [[1999]]. optužen za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u [[Hrvatskoj]] i [[BiH]] i sukoba na [[Kosovu]]. [[1999]]. Umro u haškoj pritvorskoj jedinici [[11]]. marta [[2006]]. --> |
|||
<!-- ** — Umro američki filmski i pozorišni glumac [[Jack Lemmon]], jedan od najpopularnijih američkih komičara, dobitnik dva [[Oscara]] i nagrade [[Američkog instituta za film za životno djelo]]. --> |
|||
* [[2003]]. — [[Meksiko]] [[Španija|Španiji]] izručio bivšeg argentinskog pomorskog oficira [[Rikardo Miguel Kaval|Rikarda Miguela Kavala]], optuženog za [[genocid]] i [[terorizam]] tokom tzv. ''[[Prljavi rat (Argentina)|prljavog rata]]'', protiv ljevičarske gerile (1976-1983). |
* [[2003]]. — [[Meksiko]] [[Španija|Španiji]] izručio bivšeg argentinskog pomorskog oficira [[Rikardo Miguel Kaval|Rikarda Miguela Kavala]], optuženog za [[genocid]] i [[terorizam]] tokom tzv. ''[[Prljavi rat (Argentina)|prljavog rata]]'', protiv ljevičarske gerile (1976-1983). |
||
Verzija na datum 29 juni 2016 u 01:06
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsr. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb. |
28. lipanj/jun (28. 6.) je 179. dan godine po gregorijanskom kalendaru (180. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 186 dana.
Događaji
- 1098. — Krstaši u Prvom krstaškom ratu pobedili Turke u bici kod Antiohije.
- 1389. — Kosovska bitka.
- 1629. — Mirom u Aleu okončana pobuna protestanata u Francuskoj, poznata po nazivom hugenotski ratovi.
- 1902. — SAD od Francuske kupile, za 40 miliona dolara, koncesiju za gradnju Panamskog kanala.
- 1914. — Sarajevski atentat: Pripadnik organizacije Mlada Bosna Gavrilo Princip u Sarajevu ubio austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda, i njegovu ženu Sofiju.
- 1919. — Potpisan Versajski mirovni ugovor između Nemačke i saveznika, kojim je formalno završen prvi svetski rat.
- 1921. — Donet Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, poznatiji pod nazivom Vidovdanski ustav.
- 1948. — Na sastanku Informacionog biroa komunističkih partija u Bukureštu donesena odluka o isključenju Komunističke partije Jugoslavije.
- 1950. — Fudbalska reprezentacija SAD pobijedila reprezentaciju Engleske s rezultatom 1:0 na Svetskom fudbalskom kupu u Brazilu.
- 1950. — U saobraćaj pušten put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, "Auto-put bratstva i jedinstva", u čijoj su izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije.
- 1956. — U poljskom gradu Poznanj ugušena pobuna radnika, uz veliki broj žrtava. To je bio jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle Staljinove smrti.
- 1960. — Osnovan Univerzitet u Novom Sadu.
- 1969. — Stounvolska revolucija - pobuna lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba protiv policijske racije u klubu Stonewall Inn u Greenwich Village-u, New York. Događaj označava prekretnicu u LGBT zajednici i početak savremenog LGBT pokreta.
- 1976. — Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu posle 160 godina stekla nezavisnost od Velike Britanije.
- 1981. — U eksploziji bombe u sedištu Islamske republikanske partije poginule 74 osobe, među njima i lider partije i predsednik Vrhovnog suda Irana, ajatolah Muhamed Husein Behešti.
- 1989. — Na Gazimestanu na Kosovu obeležena 600. godišnjica Kosovske bitke. Centralan događaj na skupu, kom je prisustvovalo oko milion ljudi, bio govor tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića.
- 1992. — U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije, ispred zgrade Skupštine Jugoslavije počeo tzv. Vidovdanski sabor.
- 1997. — Kubanski i argentinski forenzičari našli šest kostura u blizu bolivijskog grada Valgranda. Kasnije utvrđeno da su među njima i posmrtni ostaci legendarnog vođe gerile Ernesta Če Gevare.
- 2001. — Bivši predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević izručen Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, kao prvi šef države koji je predat međunarodnom sudu.
- 2003. — Meksiko Španiji izručio bivšeg argentinskog pomorskog oficira Rikarda Miguela Kavala, optuženog za genocid i terorizam tokom tzv. prljavog rata, protiv ljevičarske gerile (1976-1983).
Rođenja
- 1491. — Henry VIII, engleski kralj.
- 1577. — Peter Paul Rubens, flamanski slikar.
- 1712. — Jean-Jacques Rousseau, francusko-švicarski filozof.
- 1727. — Petar Želalić, kapetan Crnogorske (Bokeljske) mornarice je rođen 28 juna 1727. u Bijeloj, u pravoslavnoj porodici od oca Jova i majke Jane, rođene Lučić. Imao je 33 godine 19.septembra 1760. Kada je izveo ono što mu je donijelo svjetsku slavu. Postoji desetak naših i stranih izvora o podvigu pomorskog kapetana Petra Želalića iz Bijele.Kao nagradu za podvig, postao je jedini malteški vitez koji nije katolik.U njegovu čast Malteški vojni viteški red je sagradio Pravoslavnu Crkvu Svetog Nikole na Malti.Petar Želalić je umro na Malti 1811.godine.
- 1807. — Anton Philipp Reclam, njemački izdavač.
- 1867. — Luigi Pirandello, talijanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost.
- 1873. — Aleksis Karel, francuski hirurg i biolog. Dobitnik Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1912.
- 1943. — Zvonimir Vujin, jedan je od najboljih boksera lake kategorije Jugoslavije, Evrope i Svijeta 60-tih, 70-tih godina 20.vijeka.
- 1948. — Radoslav Bratić, srpski pisac.
- 1959. — Brad Fraser, kanadski scenarista
- 1971. — Fabien Barthez, francuski nogometni reprezentativac.
- 1973. — Damir Čakar, bivši crnogorski nogometaš.
- 1986. — Petar Nenadić, srpski rukometaš i reprezentativac.
- 1986. — Igor Osredkar, slovenski malonogometaš.
- 1996. — Donna Vekić, hrvatska profesionalna tenisačica.
.
Smrti
- 1874. — Ilija Garašanin, srpski političar. (*1812.).
- 1910. — Petar Ubavkić, srpski vajar. (*1852.).
- 1914. — Franc Ferdinand, austrougarski nadvojvoda (*1863).
- 1929. — Edward Carpenter, engleski pisac, socijalista i gej aktivista.
- 1977. — Ivan Tabaković, srpski slikar. .
- 2001. — Džek Lemon, američki filmski i pozorišni glumac. .
- 2006. — Slobodan Janković, srpski košarkaš. (*1963).
- 2006. — Emil Cossetto, hrvatski skladatelj i dugogodišnji dirigent više pjevačkih zborova među kojima i Mješovitog zbora Radio Zagreba te ansambla Lado (* 1918.).
- 2010. — Robert Byrd, američki političar poznat po dugovječnosti službe u Senatu (* 1917.)
Blagdani/Praznici
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar