Sisački partizanski odred – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 15: Red 15:
'''Sisački narodnooslobodilački partizanski odred''' je bila prva stalna vojna jedinica koju su formirali [[Hrvatska|hrvatski]], odnosno [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[NOVJ|partizani]] [[22.6.]] [[1941]]. u šumi Brezovica kraj [[Sisak|Siska]] svrhu oružane borbe protiv [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Taj datum se danas u Hrvatskoj obilježava kao [[Dan antifašističke borbe]].
'''Sisački narodnooslobodilački partizanski odred''' je bila prva stalna vojna jedinica koju su formirali [[Hrvatska|hrvatski]], odnosno [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[NOVJ|partizani]] [[22.6.]] [[1941]]. u šumi Brezovica kraj [[Sisak|Siska]] svrhu oružane borbe protiv [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Taj datum se danas u Hrvatskoj obilježava kao [[Dan antifašističke borbe]].


Sisački NOP odred je prvi antifašistički partizanski odred u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i u [[okupacija Jugoslavije|okupiranoj Jugoslaviji]] u drugom svetskom ratu.<ref name="Anić">[[Nikola Anić]], ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., ISBN 953-7254-00-3, str. 34.:{{citat2|Prvi partizanski odred, koji je osnovan u Hrvatskoj, odnosno u okupiranoj Jugoslaviji, formiran je 22. lipnja 1941., u šumi Žabno kod Siska. (...) Nije to bio prvi partizanski odred u okupiranoj Europi, niti prvi antifašistički partizanski odred u Europi, kako se dugo govorilo. Prve oružane partizanske postrojbe u okupiranoj Europi pojavile su se još 1939., u okupiranoj Poljskoj, onda u Norveškoj, Francuskoj, zemljama Beneluksa, u Grčkoj itd. Sisački NOP odred je prvi antifašistički partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, u Hrvatskoj.}}</ref>
Sisački NOP odred je prvi antifašistički partizanski odred u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i u [[okupacija Jugoslavije|okupiranoj Jugoslaviji]] u drugom svetskom ratu.<ref name="Anić">[[Nikola Anić]], ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., ISBN 953-7254-00-3, str. 34.:{{citat2|Prvi partizanski odred, koji je osnovan u Hrvatskoj, odnosno u okupiranoj Jugoslaviji, formiran je 22. lipnja 1941., u šumi Žabno kod Siska. (...) Nije to bio prvi partizanski odred u okupiranoj Europi, niti prvi antifašistički partizanski odred u Europi, kako se dugo govorilo. Prve oružane partizanske postrojbe u okupiranoj Europi pojavile su se još 1939., u okupiranoj Poljskoj, onda u Norveškoj, Francuskoj, zemljama Beneluksa, u Grčkoj itd. Sisački NOP odred je prvi antifašistički partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, u Hrvatskoj.}}
</ref>


== Formiranje ==
== Formiranje ==
Red 23: Red 24:
Odluku o formiranju Odreda je donio Okružni komitet [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] za Sisak, i to nakon vijesti o početku [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na SSSR]]. Imao je 79 boraca. Većinu ljudstva su činili članovi KP iz okolice Siska, i to [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnosti.<ref name="Pavličević">[[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007., 4. dop. izd., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 441.–442.</ref> Komandant Odreda je bio [[Vlado Janić Capo]].
Odluku o formiranju Odreda je donio Okružni komitet [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] za Sisak, i to nakon vijesti o početku [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na SSSR]]. Imao je 79 boraca. Većinu ljudstva su činili članovi KP iz okolice Siska, i to [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnosti.<ref name="Pavličević">[[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007., 4. dop. izd., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 441.–442.</ref> Komandant Odreda je bio [[Vlado Janić Capo]].


Odred je pri osnivanju imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnici Prvog sisačkog partizanskog odreda bili su: Ivan Altić, Vujo Banjanin, Tomo Benak, Jože Berkopec, Stjepan Bezuh, Dragan Bobetko Maga, Mijo Bobetko, Ankica Brodarec Žganec, Ivo Brodarec, Ivica Bujić, Ksenija Cvetković, Vera Cvetković, Đuro Čaušević, Ivan Čeh, Jandro Čipor, Jakov Čulig, Nada Dimić, Mijo Dobranić Crni, Alojz Dujmić, Milan Đukić Grbe, Martin Filipić, Stjepan Filković, Ivan Gluhak, Mijo Gorički, Ivo Hrelec, Jagica Hrelec Klarić, Slavko Janić, Drago Jerman Talijan, Jurica Kalc, Stjepan Klarić Štefo, Franjo Knebl, Josip Krobot, Mato Kukolić, Katica Kušec Lasić, Marijan Laćan Lazo, Bara Lapčević, Ivan Lapčević, Ivo Lasić, Ivan Lovreković, Krešo Majer, Ana Malina Kuleš, Josip Malina, Ivan Mažar Lukica, Ivan Milković Milek, Đuro Ogulinac, Franjo Ogulinac Seljo, Ivo Ogulinac Globa, Ivan Pavleković Sajko, Mato Pavlinac Đuriš, Đuro Periček Kirija, Ivan Perković Crni, Ivan Perković Ćaće, Marijan Perković, Josip Prša, Drago Radović, Barica Rapić Crna, Stjepan Rujevčić Brk, Josip Selanec, Franjo Smolčić, Tomo Smolčić, Petar Steinburg, Ivan Šajković, Mika Špiljak, Josip Tominac, Tomo Tominac Josipov, Tomo Tominac Cestar, Vlado Trstenjak Brcko, Stjepan Tuđman Štefek, Stjepan Tumpić, Ivan Turkalj, Josip Tuškanec, Jagica Vužić Tuškanec, Drago Žuk Braco, Franjo Žuk i Pero Žuk.<ref>{{Cite web}}</ref>
Među borcima Odreda se nalazio i [[Janko Bobetko]], koji će voditi hrvatske snage u [[Rat u Hrvatskoj|ratu 1991-95]].


== Ratni put ==
== Ratni put ==

Verzija na datum 19 juni 2016 u 15:27

Sisački partizanski odred
deo NOV i PO Jugoslavije

Spomenik Ustanku u šumi Brezovici kod Siska.
Datum: 22.6. 1941.
Mesto: šuma Brezovica kod Siska
Brojno stanje: 79 boraca
Komandant: Vlado Janić Capo
Učešće u bitkama: Ustanak u NDH 1941.

Sisački narodnooslobodilački partizanski odred je bila prva stalna vojna jedinica koju su formirali hrvatski, odnosno jugoslavenski partizani 22.6. 1941. u šumi Brezovica kraj Siska svrhu oružane borbe protiv Sila Osovine. Taj datum se danas u Hrvatskoj obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Sisački NOP odred je prvi antifašistički partizanski odred u Hrvatskoj i u okupiranoj Jugoslaviji u drugom svetskom ratu.[1]

Formiranje

U dvorištu kuće obitelji Lasić u Žabnu te se večeri okupilo oko desetak komunista i skojevaca. Prošli su stotinjak metara od sela i pod jednim hrastom održali sastanak. Dogovarali su se do ponoći. Članovi partijskih organizacija iz obližnjih sela razišli su se zatim zbog zadataka koje su trebali izvršiti iste noći. Capo i Marijan ostali su sami pod hrastom, rasprostrli šatorska krila i legli. Bila je to njihova prva partizanska noć. Bili su prvi jugoslavenski partizani.[2]

– Darko Stuparić o formiranju prve partizanske jedinice

Odluku o formiranju Odreda je donio Okružni komitet Komunističke partije Hrvatske za Sisak, i to nakon vijesti o početku njemačkog napada na SSSR. Imao je 79 boraca. Većinu ljudstva su činili članovi KP iz okolice Siska, i to hrvatske nacionalnosti.[3] Komandant Odreda je bio Vlado Janić Capo.

Odred je pri osnivanju imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnici Prvog sisačkog partizanskog odreda bili su: Ivan Altić, Vujo Banjanin, Tomo Benak, Jože Berkopec, Stjepan Bezuh, Dragan Bobetko Maga, Mijo Bobetko, Ankica Brodarec Žganec, Ivo Brodarec, Ivica Bujić, Ksenija Cvetković, Vera Cvetković, Đuro Čaušević, Ivan Čeh, Jandro Čipor, Jakov Čulig, Nada Dimić, Mijo Dobranić Crni, Alojz Dujmić, Milan Đukić Grbe, Martin Filipić, Stjepan Filković, Ivan Gluhak, Mijo Gorički, Ivo Hrelec, Jagica Hrelec Klarić, Slavko Janić, Drago Jerman Talijan, Jurica Kalc, Stjepan Klarić Štefo, Franjo Knebl, Josip Krobot, Mato Kukolić, Katica Kušec Lasić, Marijan Laćan Lazo, Bara Lapčević, Ivan Lapčević, Ivo Lasić, Ivan Lovreković, Krešo Majer, Ana Malina Kuleš, Josip Malina, Ivan Mažar Lukica, Ivan Milković Milek, Đuro Ogulinac, Franjo Ogulinac Seljo, Ivo Ogulinac Globa, Ivan Pavleković Sajko, Mato Pavlinac Đuriš, Đuro Periček Kirija, Ivan Perković Crni, Ivan Perković Ćaće, Marijan Perković, Josip Prša, Drago Radović, Barica Rapić Crna, Stjepan Rujevčić Brk, Josip Selanec, Franjo Smolčić, Tomo Smolčić, Petar Steinburg, Ivan Šajković, Mika Špiljak, Josip Tominac, Tomo Tominac Josipov, Tomo Tominac Cestar, Vlado Trstenjak Brcko, Stjepan Tuđman Štefek, Stjepan Tumpić, Ivan Turkalj, Josip Tuškanec, Jagica Vužić Tuškanec, Drago Žuk Braco, Franjo Žuk i Pero Žuk.[4]

Ratni put

Već sutradan je Odred izveo svoju prvu akciju, miniravši željezničku prugu između Siska i Grede. Tri dana kasnije je minirana pruga između Capraga i Siska, a potom je Odred formirao svoj logor u Žabinskoj šumi. Odred je sljedećih dana nastavio izvoditi akcije u okolici Siska.

Kako bi uništili Odred, vlasti NDH su iz Zagreba u područje Siska 22.7. kamionima poslali 500 ustaša. Tada je došlo do prvog većeg oružanog okršaja između partizana i ustaša, u kome su poginula 2 pripadnika Odreda.

Sljedeću važniju akciju je Sisački NOP odred imao 13.9. kada je upao u selo Topolovac i tamo zaplijenio 29 pušaka te pokidao TT-linije Sisak-Topolovac.

Zbog toga je u područje oko Siska upućeno 650 ustaša i domobrana koje su opkolile šumu Zalukinju, Brezovicu, Bukovicu i Laklan gdje je bio logor Odred. Suočen s nadmoćnim neprijateljem, Odred se noću povukao u pravcu Siska, a potom prešao Savu te se kod Šamarice spojio s banijskim partizanima.

Nekoliko dana kasnije su borci Petrinjske partizanske grupe i Sisačkog NOP odreda formirali novi - Kalinski partizanski odred.

Nasleđe

Spomenik posvećen osnutku odreda u šumi Žabno kod Siska.

Godine 1990, dan formiranja Sisačkog partizanskog odreda postao je novi praznik Republike Hrvatske, Dan antifašističke borbe, zamenivši dotadašnji Dan ustanka naroda Hrvatske u Srbu 27. jula.

Literatura

Izvori

  1. Nikola Anić, Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945., Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., ISBN 953-7254-00-3, str. 34.:Šablon:Citat2
  2. Istorijska čitanka, Drugi svetski rat
  3. Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007., 4. dop. izd., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 441.–442.
  4. Error: no |title= specified when using {{Cite web}}”. 

Vidi još

Spoljašnje veze

Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.