26. 8. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: ang:26 Ƿēodmōnaþ
m robot Mijenja: pt:26 de agosto
Red 150: Red 150:
[[pam:Agostu 26]]
[[pam:Agostu 26]]
[[pl:26 sierpnia]]
[[pl:26 sierpnia]]
[[pt:26 de Agosto]]
[[pt:26 de agosto]]
[[ro:26 august]]
[[ro:26 august]]
[[ru:26 августа]]
[[ru:26 августа]]

Verzija na datum 15 januar 2009 u 20:30

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


26. kolovoza - 26. avgust

Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd.

26. august (kolovoz) (26.8.) je 238. dan godine po gregorijanskom kalendaru (239. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 127 dana.

Događaji

  • 55. pne. - Julije Cezar napada Britaniju
  • 1071. - u bici kod Mancikerta Turci Seldžuci su porazili Vizantiju. Smatra se presudnim događajem odgovornim za kasniju propast Vizantije.
  • 1346. - u bici kod Kresija u Stogodišnjem ratu engleska vojska pod Edvardom III porazila je znatno nadmoćnije francuske teške oklopnike kralja Filipa VI. Englezi su u toj bici prvi put upotrebili samo pešadiju i ogromne lukove koji su izbacivali strele na izuzetno veliku daljinu.
  • 1541. - turski sultan Sulejman II osvojio je Budim i anektirao Mađarsku koja je potom do 1686. bila turska provincija Budimski pašaluk.
  • 1839. osnovana je Prva beogradska gimnazija kroz koju su prošle mnoge istaknute ličnosti srpske istorije, nauke, umetnosti i kulture, među kojima Petar Karađorđević, Živojin Mišić, Stepa Stepanović, Jovan Cvijić, Mihajlo Petrović Alas, Jovan Skerlić.
  • 1883. - počela je erupcija vulkana Krakatau na istoimenom indonežanskom ostrvu između Jave i Sumatre, u kojoj je tokom dva dana dve trećine ostrva odletelo u vazduh, a u ogromnim talasima na zapadnoj Javi poginulo 36.000 ljudi.
  • 1896. - jermenski revolucionari napali su Otomansku banku u Carigradu, što je dovelo do trodnevnih sukoba sa vlastima u kojima je poginulo 6.000 Jermena. U suzbijanju jermenskih težnji za oslobođenje tokom 1895-96. turske vlasti ubile su oko 100.000 Jermena.
  • 1914. - počela je bitka kod Tananeberga u Prvom svetskom ratu, u kojoj su Nemci tokom četiri dana gotovo uništili Drugu rusku armiju. Poginulo je više od 30.000 ruskih vojnika.
  • 1920. - ratifikovan je 19. amandman Ustava SAD kojim su žene dobile pravo glasa.
  • 1939. - jugoslovenski premijer Dragiša Cvetković i vođa Hrvatske seljačke stranke Vlatko Maček potpisali su sporazum kojim je ustanovljena Banovina Hrvatska, a lider HSS postao je potpredsednik jugoslovenske vlade.
  • 1944. - Bugarska, koja je u drugom svetskom ratu bila na strani Sila osovine, saopštila je da istupa iz rata i zatražila primirje od Saveznika.
  • 1945. - u Beogradu je održano treće zasedanje Antifašističkog veća nacionalnog oslobođenja (AVNOJ) na kojem je Veću promenjen naziv u Privremena narodna skupština. Doneta je i rezolucija o teritorijalnim pravima Jugoslavije na krajeve koji su posle Prvog svetskog rata priključeni Italiji.
  • 1972. - otvorene su 20. olimpijske igre u Minhenu, upamćene po napadu pripadnika terorističke palestinske organizacije „Crni septembar“ na Olimpijsko selo i ubistvu 11 izraelskih sportista.
  • 1986. - otrovni gas ubija 1700 ljudi u Kamerunu.
  • 1990. - u eksploziji u jami „Dobrnja-jug“ rudnika Kreka u Tuzli, koja je izazvala dotada najveću katastrofu u jugoslovenskom rudarstvu, poginulo je 180 rudara.
  • 1991. - počele su borbe u Vukovaru izmedju hrvatskih snaga i Jugoslovenske narodne armije. Nakon tromesečnih borbi, jedinice JNA ušle su 18. novembra u potpuno razrušeni grad.
  • 1993. predsednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin osudio je invaziju armija Varšavskog pakta na Čehoslovačku 1968. i potpisao je sporazum o prijateljstvu sa Češkom.
  • 1996. - južnokorejski sud osudio je bivšeg predsednika Južne Koreje Čun Du Hvana na smrt pod optužbom da je 1979. izveo vojni udar kojim je prigrabio vlast, a njegovog naslednika Ro Te Vua na 22,5 godine zatvora zbog podrške pučistima.
  • 1997. - Frederik Vilem de Klerk, poslednji belac predsednik Južne Afrike, dao je ostavku na funkciju šefa opozicione Nacionalne partije i povukao se iz političkog života.
  • 1999. - više od 60.000 Brazilaca, okupljenih na antivladinom mitingu ispred zgrade Kongresa, zatražilo je ostavku predsednika Fernanda Henrika Kardoza i kraj njegovog režima.
  • 2000. - novi parlament Somalije u egzilu je, nakon devetogodišnje anarhije u toj zemlji, izabrao političkog veterana Abdikasima Salada Hasana za predsednika.
  • 2001. - prvog dana akcije prikupljanja naoružanja od albanskih pobunjenika u Makedoniji, koja je po odobrenju NATO trajala oko mesec dana pod nazivom „Suštinska žetva“, etnički Albanci su predali dosta mašinki, ručnih minobacača i drugo teško naoružanje.

Rođenja

  • 1676. engleski državnik Robert Volpol, prvi britanski premijer (1721-42) u modernom smislu. Politikom izbegavanja ratova i održavanja dobrih međudržavnih odnosa ojačao je prekomorsku trgovinu i finansijski položaj Velike Britanije.
  • 1740. francuski pronalazač Žozef Mišel Mongolfje, koji je sa bratom Žakom Etjenom 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.
  • 1743. rođen je francuski hemičar Antoan Lavoazje, osnivač moderne hemije. Formulisao je zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije. Osumnjičen kao monarhista, pogubljen je giljotinom u maju 1794. tokom Francuske revolucije.
  • 1899. rođen je srpski pesnik Radojko Jovanović, poznat kao Rade Drainac, boem i buntovnik ("Modri smeh", „Erotikon“, „Lirske minijature“, „Dah zemlje“).
  • 1904 - Christopher Isherwood, britanski pisac
  • 1906. rođen je američki virusolog, poreklom poljski Jevrej, Albert Brus Sejbin, pronalazač vakcine protiv poliomielitisa (1955).
  • 1928. - Vladimir Beara, hrvatski nogometni vratar
  • 1931 - Bekir Misirlić, bosanskohercegovački slikar i skulptor
  • 1962 - Senad Bašić, bosanskohercegovački glumac
  • 1980. - Macaulay Culkin, američki glumac

Smrti

  • 1666 - Frans Hals, Nizozemski slikar
  • 1910. umro je američki filozof i psiholog Vilijam Džejms, tvorac personalističke verzije pragmatizma i jedan od utemeljivača američke naučne psihologije.
  • 1974. - Charles Lindbergh, američki avijatičar (r. 1902.)

Literatura