Cetinje – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 40: | Red 40: | ||
Vraćanjem naziva prestonica ovom gradu, razvojem sektora visokog obrazovnja, kao i jačanjem turističkih potencijala, cetinjske i crnogorske vlasti nadaju se da će Cetinju vratiti barem dio sjaja koji je ovaj grad imao. |
Vraćanjem naziva prestonica ovom gradu, razvojem sektora visokog obrazovnja, kao i jačanjem turističkih potencijala, cetinjske i crnogorske vlasti nadaju se da će Cetinju vratiti barem dio sjaja koji je ovaj grad imao. |
||
== Naseljena mjesta == |
|||
[[Bajice]], |
|||
[[Barjamovica]], |
|||
[[Belveder]], |
|||
[[Bijele Poljane]], |
|||
[[Bjeloši]], |
|||
[[Bobija (Cetinje, Crna Gora)|Bobija]], |
|||
[[Boguti]], |
|||
[[Bokovo]], |
|||
[[Cetinje]], |
|||
[[Češljari]], |
|||
[[Čevo]], |
|||
[[Dide]], |
|||
[[Dobrska Župa]], |
|||
[[Dobrsko Selo]], |
|||
[[Dodoši (Cetinje, Crna Gora)|Dodoši]], |
|||
[[Donja Zaljut]], |
|||
[[Donje Selo (Cetinje, Crna Gora)|Donje Selo]], |
|||
[[Dragomi Do]], |
|||
[[Drušići]], |
|||
[[Dubovik (Cetinje, Crna Gora)|Dubovik]], |
|||
[[Dubovo (Cetinje, Crna Gora)|Dubovo]], |
|||
[[Dugi Do]], |
|||
[[Dujeva]], |
|||
[[Đalci]], |
|||
[[Đinovići]], |
|||
[[Erakovići]], |
|||
[[Gađi]], |
|||
[[Gornja Zaljut]], |
|||
[[Gornji Ceklin]], |
|||
[[Grab (Cetinje, Crna Gora)|Grab]], |
|||
[[Gradina (Cetinje, Crna Gora)|Gradina]], |
|||
[[Građani (Cetinje, Crna Gora)|Građani]], |
|||
[[Izvori (Cetinje, Crna Gora)|Izvori]], |
|||
[[Jankovići]], |
|||
[[Jezer]], |
|||
[[Kobilji Do]], |
|||
[[Kopito (Cetinje, Crna Gora)|Kopito]], |
|||
[[Kosijeri]], |
|||
[[Kranji Do]], |
|||
[[Kućišta]], |
|||
[[Lastva (Cetinje, Crna Gora)|Lastva]], |
|||
[[Lipa (Cetinje, Crna Gora)|Lipa]], |
|||
[[Lješev Stub]], |
|||
[[Majstori]], |
|||
[[Malošin Do]], |
|||
[[Markovina]], |
|||
[[Meterizi]], |
|||
[[Mikulići (Cetinje, Crna Gora)|Mikulići]], |
|||
[[Milijevići]], |
|||
[[Mužovići]], |
|||
[[Njeguši (Cetinje, Crna Gora)|Njeguši]], |
|||
[[Obzovica]], |
|||
[[Oćevići]], |
|||
[[Očinići]], |
|||
[[Ožegovice]], |
|||
[[Pačarađe]], |
|||
[[Pejovići]], |
|||
[[Petrov Do]], |
|||
[[Poda (Cetinje, Crna Gora)|Poda]], |
|||
[[Podbukovica]], |
|||
[[Prediš]], |
|||
[[Prevlaka (Cetinje, Crna Gora)|Prevlaka]], |
|||
[[Prekornica]], |
|||
[[Prentin Do]], |
|||
[[Proseni Do]], |
|||
[[Radomir (Cetinje, Crna Gora)|Radomir]], |
|||
[[Raičevići]], |
|||
[[Resna]], |
|||
[[Riječani (Cetinje, Crna Gora)|Riječani]], |
|||
[[Rijeka Crnojevića]], |
|||
[[Rokoči]], |
|||
[[Rvaši]], |
|||
[[Ržani Do]], |
|||
[[Smokovci]], |
|||
[[Šinđon]], |
|||
[[Štitari (Cetinje, Crna Gora)|Štitari]], |
|||
[[Tomići (Cetinje, Crna Gora)|Tomići]], |
|||
[[Trešnjevo (Cetinje, Crna Gora)|Trešnjevo]], |
|||
[[Trnjine]], |
|||
[[Uba]], |
|||
[[Ubli (Cetinje, Crna Gora)|Ubli]], |
|||
[[Ublice]], |
|||
[[Ugnji]], |
|||
[[Ulići]], |
|||
[[Velestovo (Cetinje, Crna Gora)|Velestovo]], |
|||
[[Vignjevići]], |
|||
[[Vojkovići (Cetinje, Crna Gora)|Vojkovići]], |
|||
[[Vrba (Cetinje, Crna Gora)|Vrba]], |
|||
[[Vrela (Cetinje, Crna Gora)|Vrela]], |
|||
[[Vuči Do]], |
|||
[[Zabrđe (Cetinje, Crna Gora)|Zabrđe]], |
|||
[[Začir]], |
|||
[[Zagora (Cetinje, Crna Gora)|Zagora]], |
|||
[[Žabljak (Cetinje, Crna Gora)|Žabljak]] i |
|||
[[Žanjev Do]]. |
|||
== Kultura i obrazovanje == |
== Kultura i obrazovanje == |
Verzija na datum 1 juni 2016 u 17:01
Cetinje | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podaci | |
Opština | Cetinje |
Stanovništvo | |
Stanovništvo ((2003)) | 15137 |
Geografija | |
Koordinate | 42°23′19″N 18°55′13″E / 42.388666°N 18.920166°E |
Nadmorska visina | 703 m |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 81250 |
Pozivni broj | 041 |
Registarska oznaka | CT |
Koordinate: 42° 23′ 19" SGŠ, 18° 55′ 13" IGD
Cetinje je istorijska i sadašnja prestonica Crne Gore (glavni grad Crne Gore je Podgorica). Grad je smješten u istoimenom kraškom polju koje se nalazi u južnom dijelu republike, podno planine Lovćen, na prosječnoj nadmorskoj visini od 670 m. Grad broji 15.353 (opština 18.742) stanovnika (popis iz 2003).
Zbog svoje autentične arhitekture i velikog broja istorijskih građevina, relikvija, manastira, crkvi i muzeja, ovaj grad je dobio naziv „grad-muzej“.
Klima
Umjereno kontinentalna. Topla i sušna ljeta, prosječne temperature od 20 °C; hladne i vlažne zime, prosječne temperature 2 °C; kišovita proljeća i jeseni. Interesan je podatak da, iako je jedan je od najkišovitijih gradova u Evropi, te grad sa najvećom prosječnom količinom padavina na prostoru bivše Jugoslavije, sam grad nema površinskih vodotokova.
Istorija
Ravnica u kojoj se nalazilo manje naselje (selo) Cetinje, zvala se krajem XIV vijeka Cetinjsko polje: po rijeci Cetini, koja je tekla poljem do kraja XVII vijeka. Naselje se u istorijskim izvorima prvi put pominje 1440. godine, a oko 1450. godine, na Cetinju je podignuta crkva, poznata pod imenom Vlaška crkva. Nastanak današnjeg Cetinja veže se 15. vijek i vladara Zete Ivana Crnojevića. Naime, izgubivši od Turaka dotadašnju prestonicu Žabljak, Ivan Crnojević je odlučio da premjesti svoje sjedište u nepristupačnije krajeve - u kraško polje podno Lovćena, sagradivši 1482. godine dvor, a potom i manastir Svete Bogorodice, u koji je kasnije premjestio sjedište Zetske mitropolije. Neprestane borbe protiv Turaka dovode do dvovjekovne stagnacije u razvoju Cetinja. Ponovni razvoj počinje tek krajem 17. vijeka dolaskom dinastije Petrović na vlast u Crnoj Gori, a veća urbanizacija i značajniji napredak slijedi sa dolaskom Petra II Petrovića NJegoša na vlast. Za vrijeme njegove vladavine izgrađena je i čuvena Biljarda.
Na mjestu na kome se, moguće, nalazio dvor Ivana Crnojevića, vladika Danilo je 1701. godine podigao Cetinjski manastir. NJegoševa rezidencija poznata kao Biljarda, nalazi se u istorijskom jezgru Cetinja u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira. Izgrađena je 1838. godine.
Cetinje se dalje arhitektonski i urbano-populacijski razvijalo proporcionalno razvoju crnogorske državotvornosti, tj. uporedo sa proglašenjem Knjaževine Crne Gore (1852. godine pod knjazom Danilom I Petrovićem), te priznanjem samostalnosti (1878. na Berlinskom kongresu) i, konačno, Kraljevine Crne Gore (1910. za vrijeme vladavine kralja Nikole I Petrovića).
Za vrijeme vladavine Nikole I, u Cetinju je podignut novi dvor, prvi hotel, bolnica, Djevojački institut, a proglašenjem samostalnosti i uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa evropskim državama i Vladin dom, te mnogobrojne ambasade. Izgrađene na jako maloj međusobnoj udaljenosti, a u različitim arhitektonskim stilovima, ove građevine daju Cetinju urbanu sliku grada jedinstvenu u Evropi.
Nakon I svjetskog rata, Crna Gora je proglasila ujedinjenje sa Srbijom, odnosno Kraljevinom SHS/Kraljevinom Jugoslavijom, a Cetinje postaje sjedište Zetske banovine. Ostavši i dalje značajnim centrom, Cetinje se u periodu između dva svjetska rata nesmetano razvijalo, uvećavajući se i populacijski i teritorijalno i infrastrukturalno.
Period nakon II svjetskog rata dovodi do stagnacije Cetinja. Naime, proglašenjem Titograda administrativnim centrom i glavnim gradom SR Crne Gore, kao sastavnog dijela FNRJ/SFRJ Cetinje gubi značaj koji je do tada imalo. Gubeći veliki dio dotadašnjih prihoda, grad je pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka preživljavao privrednu krizu. Pokretanje industrijskih pogona, kao što su fabrika obuće „Košuta“, elektroindustrijski holding „Obod“ te transportno preduzeće „Bojana“, kao i poboljšanje infrastrukture (izgradnja saobraćajnica prema Titogradu i moru, poboljšanje elektroenergetske i vodovodne mreže), uspjeli su do kraja osamdesetih godina ovog vijeka donekle izvući ovaj grad i njegovo stanovništvo iz krize. Međutim, pad socijalizma, tranzicija i krvavi raspad SFRJ uzrokovali su pad okosnica cetinjske privrede, te su ponovo stanovništvo ovog grada doveli u nezavidan ekonomski i socijalni položaj.
Vraćanjem naziva prestonica ovom gradu, razvojem sektora visokog obrazovnja, kao i jačanjem turističkih potencijala, cetinjske i crnogorske vlasti nadaju se da će Cetinju vratiti barem dio sjaja koji je ovaj grad imao.
Naseljena mjesta
Bajice, Barjamovica, Belveder, Bijele Poljane, Bjeloši, Bobija, Boguti, Bokovo, Cetinje, Češljari, Čevo, Dide, Dobrska Župa, Dobrsko Selo, Dodoši, Donja Zaljut, Donje Selo, Dragomi Do, Drušići, Dubovik, Dubovo, Dugi Do, Dujeva, Đalci, Đinovići, Erakovići, Gađi, Gornja Zaljut, Gornji Ceklin, Grab, Gradina, Građani, Izvori, Jankovići, Jezer, Kobilji Do, Kopito, Kosijeri, Kranji Do, Kućišta, Lastva, Lipa, Lješev Stub, Majstori, Malošin Do, Markovina, Meterizi, Mikulići, Milijevići, Mužovići, Njeguši, Obzovica, Oćevići, Očinići, Ožegovice, Pačarađe, Pejovići, Petrov Do, Poda, Podbukovica, Prediš, Prevlaka, Prekornica, Prentin Do, Proseni Do, Radomir, Raičevići, Resna, Riječani, Rijeka Crnojevića, Rokoči, Rvaši, Ržani Do, Smokovci, Šinđon, Štitari, Tomići, Trešnjevo, Trnjine, Uba, Ubli, Ublice, Ugnji, Ulići, Velestovo, Vignjevići, Vojkovići, Vrba, Vrela, Vuči Do, Zabrđe, Začir, Zagora, Žabljak i Žanjev Do.
Kultura i obrazovanje
Cetinje je posljednjih pet vijekova kulturno i obrazovno sjedište Crne Gore, pa tako baštini ogromno književno, muzejsko i arhivsko blago, koje se većinom čuva kroz pet republičkih institucija: Narodni muzej Crne Gore, Arhiv Crne Gore, Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnojević“, Kraljevsko crnogorsko narodno pozorište „Zetski dom“, te Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Međutim, Cetinje nije samo poznato po svojim građevinama i istorijskim spomenicima, već svojoj vjekovima dugoj štamšparskoj tradiciji, bogatim bibliotekama, kao i po svojim umjetnicima - ovaj grad je za svojeg postojanja izrodio i ugostio značajan broj književnika i slikara, te stoga ne čudi što su se u ovom gradu smjestile tri akademije - Fakultet likovnih umjetnosti, fakultet dramskih umjetnosti, te Muzička akademija.
Crnojevići su osnovali prvu štampariju (1493—1496). Prvo štampano djelo bilo je Oktoih. Kasnije je i NJegoš osnovao svoju štampariju (1833—1852, u kojoj su objavljene njegove prve pjesme. Od 1858 do 1932 postojala je i Državna štamparija, a poslije II svjetskog rata 1945. osnovano je Izdavačko preduzeće „Narodna knjiga“ (1945-1958) odnosno „Obod“. Najstarije školske ustanove bile su: NJegoševa škola 1869, Bogoslovsko-učiteljska škola i Djevojački institut 1869, Gimnazija 1880, Oficirska artiljerijska škola 1903, Učiteljska škola 1919. i Bogoslovija 1921. godine. Cetinjska čitaonica osnovana je 1868. godine, u okviru koje su djelovali: Pjevačko društvo (1871), Biblioteka (1879), Dobrovoljno pozorišno društvo (1883), Muzej (1893), Arhiv (1895). I danas na Cetinju kao jedina takve vrste u Crnoj Gori radi Bogoslovija Svetog Petra Cetinjskog, koja je obnovila svoj rad 1992. godine.
Cetinjsko bijenale
Međunarodno bijenale savremene likovne umjetnosti, koje se od 1990. održava svake druge godine. Idejni tvorac ovog bijenala je princ Nikola Petrović, praunuk kralja Nikole I. Od svog začetka do danas, ova kulturna manifestacija sve više dobiva na značaju, kako u regiji tako i u Evropi.
Znamenitosti
Tri velike hrišćanske relikvije nalaze se na Cetinju. To su: ruka svetog Jovana Krstitelja, čestica Časnog Krsta Gospodnjeg i ikona Presvete Bogorodice Filermose.[1] Prve dvije se čuvaju u Cetinjskom manastiru, a treća u Plavoj kapeli zgrade Vladinog doma.
Crkve i manastiri
- Cetinjski manastir - sagradio ga je 1701. godine vladika Danilo Petrović, smješten u neposrednoj blizini Biljarde i Dvora kralja Nikole.
- Manastir Crnojevića - sa crkvom Presvete Bogorodice, podigao ga osnivač Cetinja Ivan Crnojević 1484. godine. Manastir su razorili Turci 1692, a na mjestu crkve Presvete Bogorodice kralj Nikola I je 1886. sagradio kapelu. Danas se u ovoj kapeli nalaze posmrtni ostaci Kralja Nikole I i kraljice Milene.
- Vlaška crkva - podignuta u 15 vijeku kao crkva Rođenja Bogorodice. Rušena u 17. i 18. vijeku. Ponovo podignuta 1864. godine, kada je dobila i današnji naziv.
Muzeji
- Muzej Cetinjskog manastira - smješten u dijelu manastirskih konaka, sadrži brojne vrijedne eksponate kao što su svi arhijerejski ornati Dinastije Petrović-NJegoš i krst arhimandrita Grigorija Nestora, te bogate zbirke rukopisnih knjiga, inkunabula i ikona.
- Istorijski muzej - smješten u zgradi Vladinog doma, obuhvata kulturnu društveno-ekonomsku, političku i vojnu prošlost Crne Gore od predslovenskog perioda do danas.
- Etnografski muzej Crne Gore - smješten u zgradi nekadašnjeg Srpskog poslanstva, sa zbirkama koji posjetiocima mogu dočarati drevne načine ishrane, privređivanja i odijevanja, instrumente i oruđa crnogorskih predaka.
- NJegošev muzej - smješten u Biljardi, posvećen Petru II Petroviću NJegošu. Obuhvata NJegoševu rezidenciju, dio NJegoševe biblioteke, te dio biblioteke Petra I Petrovića NJegoša.
- NJegoševa rodna kuća - nedaleko od Cetinja, u njeguškom zaseoku Erakovići.
- Državni muzej Crne Gore - smješten u dvoru kralja Nikole I, rekonstrukcija rezidencije kralja, sa autentičnim primjercima namještaja, te drugim predmetima korištenim od strane kraljevske porodice.
- Umjetnički muzej Crne Gore - smješten u zgradi Vladinog doma. Nacionalnu galeriju ovog muzeja čine: Zbirka umjetnosti jugoslovenskih naroda i narodnosti, Zbirka crnogorske likovne umjetnosti, Zbirka ikona, Zbirka kopija fresaka, te Spomen zbirka Milice Sarić-Vukmanović.
Saobraćaj
Cetinje je danas dobro komunikacijski uvezano sa ostalim dijelovima Crne Gore. Nalazi se na magistralnoj komunikaciji Podgorica-Cetinje-Budva. Od oba grada je udaljeno oko 30 km. Aerodrom u Tivtu nalazi se na oko 50 km udaljenosti, a luka Bar oko 70 km.
Demografija
U naselju Cetinje živi 11594 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 36,6 godina (35,1 kod muškaraca i 37,9 kod žena). U naselju ima 4587 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,29.
Ovo naselje je velikim dijelom naseljeno Crnogorcima (prema popisu iz 2003. godine).
Godine 1931. naselje je imalo je 8.982 stanovnika[2].
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[4] | ||||
---|---|---|---|---|
Crnogorci | 13814 | 91.25% | ||
Srbi | 660 | 4.36% | ||
Hrvati | 45 | 0.29% | ||
Albanci | 43 | 0.28% | ||
Jugosloveni | 19 | 0.12% | ||
Romi | 18 | 0.11% | ||
Muslimani | 18 | 0.11% | ||
Makedonci | 17 | 0.11% | ||
Slovenci | 13 | 0.08% | ||
Italijani | 13 | 0.08% | ||
Mađari | 5 | 0.03% | ||
Bošnjaci | 5 | 0.03% | ||
Rusi | 1 | 0.00% | ||
Nemci | 1 | 0.00% | ||
nepoznato | 159 | 1.05% |
m | ž | |||
? | 24 | 35 | ||
80+ | 70 | 188 | ||
75-79 | 102 | 200 | ||
70-74 | 217 | 267 | ||
65-69 | 285 | 396 | ||
60-64 | 312 | 363 | ||
55-59 | 342 | 421 | ||
50-54 | 520 | 567 | ||
45-49 | 569 | 591 | ||
40-44 | 535 | 600 | ||
35-39 | 514 | 589 | ||
30-34 | 513 | 512 | ||
25-29 | 540 | 525 | ||
20-24 | 652 | 650 | ||
15-19 | 658 | 608 | ||
10-14 | 558 | 598 | ||
5-9 | 471 | 452 | ||
0-4 | 354 | 339 | ||
prosek | 512 | 76 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 2308 | 21 | 3 | 1 | 690 | 111 | 56 | 297 | 125 | 205 |
Ženski | 2276 | 6 | 1 | 2 | 624 | 30 | 14 | 368 | 110 | 62 |
Oba | 4584 | 27 | 4 | 3 | 1314 | 141 | 70 | 665 | 235 | 267 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 18 | 27 | 188 | 71 | 73 | 254 | - | 4 | 164 | |
Ženski | 27 | 37 | 183 | 198 | 233 | 240 | 1 | 13 | 127 | |
Oba | 45 | 64 | 371 | 269 | 306 | 494 | 1 | 17 | 291 |
Vidi još
Reference
- ↑ Vitezovi merkaju relikviju („Večernje novosti“, 2. septembar 2013)
- ↑ Mate Ujević, Hrvatska enciklopedija, treći svezak, Zagreb 1942. — strana 693
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176
- ↑ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0.
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488
Spoljašnje veze
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Cetinje |