Bata Živojinović – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 6: Red 6:
| nadimak = Bata
| nadimak = Bata
| datum_rođenja = [[5. 6.|5. jun]] [[1933]].
| datum_rođenja = [[5. 6.|5. jun]] [[1933]].
| mjesto_rođenja = [[Koraćica]]
| mjesto_rođenja = [[Koraćica]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas [[Srbija]])
| datum_smrti = {{dda|2016|5|22|1933|6|5|df=y}}
| država_rođenja = {{KJUG}}
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| mjesto_smrti = [[22. 5.|22. maj]] [[2016]]
| država_smrti =
| država_smrti =
| alias = Bata Životinja
| alias = Bata Životinja
| aktivnost =
| aktivnost =
| zanimanje = Filmski glumac
| zanimanje = glumac
| djeca =
| djeca =
| supružnik =
| supružnik =
Red 36: Red 35:
Bata Živojinović je poznat po svom bliskom prijateljstvu sa [[hrvatska|hrvatskim]] glumcem [[Boris Dvornik|Borisom Dvornikom]]. Živojinović i Dvornik su se 1991. odrekli jedan drugog u nizu otvorenih pisama, u gestu koji je bio viđen kao simbolika [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. [[2004]]. je javljeno da su njih dvojica pokušala da se pomire. Njih dvojica su se javno pomirili [[2006]]. putem video linka između [[Split]]a i Beograda. Živojinović je izjavio da "poslednjih godina nije bilo mržnje između nas", a Dvornik se nadovezao da je to bio "samo nesporazum".<ref>http://www.index.hr/clanak.aspx?id=331662</ref>
Bata Živojinović je poznat po svom bliskom prijateljstvu sa [[hrvatska|hrvatskim]] glumcem [[Boris Dvornik|Borisom Dvornikom]]. Živojinović i Dvornik su se 1991. odrekli jedan drugog u nizu otvorenih pisama, u gestu koji je bio viđen kao simbolika [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. [[2004]]. je javljeno da su njih dvojica pokušala da se pomire. Njih dvojica su se javno pomirili [[2006]]. putem video linka između [[Split]]a i Beograda. Živojinović je izjavio da "poslednjih godina nije bilo mržnje između nas", a Dvornik se nadovezao da je to bio "samo nesporazum".<ref>http://www.index.hr/clanak.aspx?id=331662</ref>


Bata Živojinović je preživeo [[srčani udar]] [[17. 10.]] [[2006]].
Bata Živojinović je preživeo [[srčani udar]] [[17. 10.]] [[2006]]. Preminuo je 22. maja [[2016]].


== Nagrade ==
== Nagrade ==
Red 266: Red 265:
* [http://www2.serbiancafe.com/lat/vesti/14/32601/ Bata Živojinović doživeo infarkt]
* [http://www2.serbiancafe.com/lat/vesti/14/32601/ Bata Živojinović doživeo infarkt]


{{Lifetime|1933||Živojinović, Bata}}
{{Lifetime|1933|2016|Živojinović, Bata}}
{{commonscat|Velimir Bata Živojinović}}
{{commonscat|Velimir Bata Živojinović}}
[[Kategorija:Biografije, Mladenovac]]
[[Kategorija:Biografije, Mladenovac]]

Verzija na datum 23 maj 2016 u 10:17

Velimir „Bata“ Živojinović
glumac
Biografske informacije
Rođenje5. jun 1933.
Koraćica, Kraljevina Jugoslavija (danas Srbija)
Smrt22. 5. 2016. (dob: 82)
PseudonimBata Životinja
Profesionalne informacije
Zanimanjeglumac

Velimir Bata Živojinović je bio najpoznatiji srpski glumac na području Srbije i bivše Jugoslavije.

Rođen je u Jagodini 5. 6. 1933. godine, gde mu je otac u to vreme radio kao sudski izvršitelj. Svoj talenat za glumu je otkrio sa 15 godina, dok je radio kao scenski radnik i ponekad kao statista u Akademskom pozorištu u Beogradu. Nakon završetka Srednjih glumačkih škola u Nišu i Novom Sadu, pokušao je da se upiše na na Pozorišnu akademiju u Beogradu i uspeo je iz trećeg pokušaja. U Beogradskom dramskom pozorištu je igrao više godina, a u tom periodu je imao po 300 angažmana godišnje.[1]

Bata Živojinović je više voleo pozorište od filma, ali njegov filmski debi iz 1955. u filmu Pesma sa Kumbare reditelja R. Novakovića je bio početak izuzetno plodne karijere. Živojinović, koji će uskoro postati poznatiji po svom nadimsku Bata, je bez sumnje odigrao više filmskih uloga od bilo kog glumca u istoriji jugoslovenske kinematografije. Kontinuiranu filmsku karijeru, zbog koje napušta pozorište, Živojinović je započeo epizodama u Vlaku bez voznog reda iz 1959. godine i Ratu iz 1960. godine. Oba navedena ostvarenja je režirao Veljko Bulajić, u čijim će skoro svim kasnijom filmovima Bata Živojinović igrati glavne uloge.

Uloge Bate Živojinovića nisu bile samo velike, već i raznovrsne. Glumio je i heroje i zlikovce i lako je prelazio iz uloge glavnog u ulogu sporednog lika. Tokom šezdesetih se filmovima poput Kozara (za koju je nagrađen u Puli) i Bitka na Neretvi ustoličio kao jedna od najvećih zvezda kinematografije bivše Jugoslavije, ali je zenit njegove popularnosti došao tokom 70ih filmovima sa tematikom Drugog svetskog rata. Jedan od najpoznatijih njegovih filmova iz ovog perioda je Valter brani Sarajevo, koji je postigao veliki uspeh u Kini, a Živojinović je još uvek velika zvezda u Kini. Tokom osamdesetih Živojinović je parodirao na svoju sliku akcionog heroja ulogama u nizu lakih komedija.

1990. je izabran u Narodnu skupštinu Republike Srbije. Od 1991. je aktivan na političkoj sceni kao član Socijalističke partije Srbije. U septembru 2002. je bio kandidat Socijalističke partije Srbije na izborima za predsednika Srbije. Međutim, Slobodan Milošević, predsednik SPS kome je u to vreme suđeno u Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, je podržao kandidata Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja.

Živojinović je bio je inicijator i osnivač (neko vreme i predsednik) Udruženja filmskih glumaca Srbije, takođe i direktor filmskog programa Slobodarskih svečanosti u Sopotu.

Bata Živojinović je poznat po svom bliskom prijateljstvu sa hrvatskim glumcem Borisom Dvornikom. Živojinović i Dvornik su se 1991. odrekli jedan drugog u nizu otvorenih pisama, u gestu koji je bio viđen kao simbolika raspada SFRJ. 2004. je javljeno da su njih dvojica pokušala da se pomire. Njih dvojica su se javno pomirili 2006. putem video linka između Splita i Beograda. Živojinović je izjavio da "poslednjih godina nije bilo mržnje između nas", a Dvornik se nadovezao da je to bio "samo nesporazum".[2]

Bata Živojinović je preživeo srčani udar 17. 10. 2006. Preminuo je 22. maja 2016.

Nagrade

Živojinović je dva puta dobijao Zlatnu arenu za najbolju ulogu Festivala jugoslovenskog igranog filma u Puli za filmove Kozara (1962) i Tri (1965). Za film Tren je dobio nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi 1979. Oktobarsku nagradu grada Beograda je primio 1972. za filmove Majstor i Margarita i Tragovi crne devojke. Dobio je Sedmojulsku nagradu SR Srbije 1981. godine, te više puta na festivalu u Nišu.

U avgustu 1993. je nagrađen Nagradom za životno delo „Slavica“ za svoje uloge u jugoslovenskoj kinematografiji.

Filmografija

Zanimljivosti

Referece

  1. http://www.filmovi.de/yu/glumci/342.shtml
  2. http://www.index.hr/clanak.aspx?id=331662

Vanjske veze