Nikozija – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 61: | Red 61: | ||
| veličina_karte = 260 px |
| veličina_karte = 260 px |
||
| opis_karte = Nikozija na mapi Kipra |
| opis_karte = Nikozija na mapi Kipra |
||
| slika_karta1 = |
| slika_karta1 =Cyprus_location_map.svg|350px |
||
| veličina_karte1 = |
| veličina_karte1 = |
||
| opis_karte1 = |
| opis_karte1 = |
||
Verzija na datum 29 april 2016 u 07:52
 | |||
|
|||
| Koordinate: 35°10′N 033°22′E / 35.167°N 33.367°E | |||
| Država |  Kipar
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Constantinos Yiorkadjis (Nezavisan) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 111 km² | ||
| Visina | 220 m | ||
| Stanovništvo (popis 2011.) | |||
| - Grad | 47.000 | ||
| - Gustoća | (1. 1. 2011.) 601/km | ||
| - Područje utjecaja | 100.000 | ||
| Vremenska zona | EET (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | 101xxx–129xxx | ||
| Pozivni broj | +357 22 | ||
| Službene stranice mos.ru | |||
| Karta | |||
Nikozija na mapi Kipra | |||
 | |||
'Nicosia' (grč. Λευκωσία - Lefkozija, tur. Lefkoşa - Lefkosa) je glavni grad Republike Cipra i nepriznate [ [Turska Republika Sjeverni Cipar|Turske Republike Sjevernog Cipra]]. Istovremeno grad je sjedište zvaničnog županije Nicosia. To je i najveće gradsko područje na otoku Cipar - Nicosia sa predgrađima ima oko 300 tisuća stanovnika.
Nicosia se nalazi na rijeci Pedijeos i trenutno je jedini podijeljeni glavni grad na svijetu. Grad je podijeljen tzv. zelenom linijom , koja je demilitarizirana zona UN - a, na sjeverni, turski i južni, grčki dio.
Podrijetlo naziva
Staro ime Nikozije bilo je Ledra . Današnji naziv grad je dobio u vrijeme krstaške (Luzinjanske) vlasti, iako se već u doba antike javlja i naziv Lefkotea . Ime Nicosia pojavilo se dolaskom Lizinjana. Francuski križari nisu mogli ili nisu htjeli izgovaraju ime Lefkozija , već su govorili Nicosia . Ledra je danas ime najpopularnije trgovačke ulice u Nikoziji.
Geografija
Nicosia je jedini značajniji grad na Cipru, koji se ne nalazi na moru. Sa druge trane grad je smješten gotovo u središtu otoka. Od drugog po veličini grada na otoku, Limassol a, Nicosia je udaljena 75 km.
Nicosia se nalazi u prostranoj ravnici središnjeg Cipra, Mesaoriji, na 145-150 metara nadmorske visine. Grad se obrazovao na mjestu gdje je ravnica najuža, tj. na mjestu gdje se dvije jedne značajne planine na Cipru, Trodos (južno) i Kerinejske planine (sjeverno), najviše približavaju. Stoga, gradska predgrađa ka jugu i sjeveru već zauzimaju brežuljkasto i BREGOVITA tlo.
Kroz Nicosiju protječe rječica Pedijeos, kao i niz manjih vodotoka, njenih pritoka, koje tijekom sušnih ljeta presuše.
Klima
Klima u Nikoziji je sredozemna s elementima sušne, stepske klime, jer zbog udaljenosti grada od mora daje još veće razlike u letnjnim i zimskim, odnosno noćnim i dnevnim temperaturama. Prosječna godišnja temperatura je čak 26 podioka, a padalina ima malo - oko 340 mm / m².
| Klimatološki medijani za Nikozija | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
| Srednji maksimum (°C) | 15,5 | 15,9 | 19,2 | 24,0 | 29,7 | 34,3 | 37,2 | 36,9 | 33,5 | 29,0 | 22,1 | 17,0 | 26,0 |
| Srednji minimum (°C) | 5,4 | 5,7 | 7,2 | 10,6 | 14,6 | 18,9 | 21,6 | 21,3 | 18,6 | 14,7 | 10,1 | 7,1 | 13,0 |
| Precipitacija (mm) | 51 | 51 | 38 | 24 | 24 | 6 | 2 | 6 | 9 | 21 | 33 | 59 | 324 |
Povijest
Najstariji ostaci naseljavanja na mjestu današnje Nikozije sežu do brončanog doba.
Nicosia je u antičko doba bila grčki grad-država poznat kao Ledra ili Lidra . Kralj Ledro Onaksagora je plaćao danak Esarhadonu od Asirije 672. p. n. e.. Sin Ptolemeja Lefkos je ponovo izgradio Ledru oko 300. p. n. e.. Ipak je Ledra u helensko i rimsko vrijeme bila malen, beznačajan grad, također poznat i kao Lefkotea . Do vremena kada je dobila prvoga kršćanskoga episkopa Trifilios a 348. godine grad se nazivao Lefkusija ili Ledro .
Grad postaje poznat kao Lefkosija u 10. vijek u i tada postaje glavno središte Cipra. Njegov značaj je rastao, jer su obalni gradovi bili izloženi napadima s mora. Važnost Paphos ai salamis na obali je opao, a mnogo stanovništva je pobjeglo u unutrašnjost Cipra, gdje se nalazila tadašnja Lefkosija. Lefkosija je bila sjedište Lizinjanskih kraljeva Cipra od 1192. g Mletačka Republika je zauzela Cipar 1489. godine, a Osmansko carstvo 1571. godine. U 15. i 16. vijek u u gradu su izgrađene brojne palače, crkve i manastiri.
Za vrijeme turske opsade 1570. godine poginulo je oko 20 tisuća stanovnika. I pored toga grad je ostao središte otoka, što mu je omogućilo daljnji razvoj. Turci su u krvi ugušili protuturske ustanak 1821. g Kolera je pogodila grad 1835. godine, a vatra je uništila veliki dio Nikozije 1857. g
Cipar je 1878. postao britanska kolonija sa Nikozijom kao glavnim gradom. Tijekom 1950 - ih Nicosia je bila mjesto ilegalne i gerilske aktivnosti. Stanovništvo i gerilski pokret EOKA je napadalo britansku vojsku s ciljem da Kipar postane neovisan. Cipar je 1960. godine postao neovisan, ali nakon neovisnosti nastavili su se sukobi Grka, koji su predstavljali većinu, i Turaka, koji su bili manjina. Tursku manjinu je pomagala Turska i Britanija na prikriveni način, po staroj latinskoj paroli "zavadi, pa vladaj". Nakon državnog udara 1974. godine uslijedio je napad Turske na Kipar. Turska je zauzela 30% Cipra, tj. sjevernu trećinu, i veliki dio Nikozije (sjevernu Nicosiju). Nicosia je postala podijeljeni grad što traje i danas.
Stanovništvo
Vrlo je teško govoriti o stanovništvu Nikozije, budući da je grad podijeljen više desetljeća i da danas živi u vidu dva susjedna, potpuno nezavnisna grada. Grčki i turski dio su približno jednaki po stanovništvu, sa po 50-ak tisuća stanovnika, što daje ukupno oko 100 tisuća stanovnika (1/2 Grci, 1/2 Turci). Međutim, grad je tijekom proteklih desetljeća prešao svoje upravne granice, pa danas tzv. "Velika Nicosia" ima oko 300 tisuća stranovnika, od čega je 3/4 u južnom, grčkom dijelu gradske oblasti, a 1/4 u Turskom. Približno je sličan odnos i između Grka i Turaka. Posljednjih godina u grčkom dijelu Nikozije naseljava se i sve više stranaca, mahom ekonomskih useljenika s Istoka.
Znamenitosti
Nicosia je u 11. stoljeću, u doba Luzinjana, postala središte otoka i od tada počinje procvat grada. Oni su od Nikozije napravili veličanstven grad s kraljevskom palačom i preko 50 crkava.
Staro gradsko jezgro: Srce grada je opkoljeno mletačkim bedemima iz 16. vijek a, koji su i danas izvanredno. U starom središtu grada nalaze se brojni muzeji, stare crkve i srednjovjekovne građevine. Nova Nicosia se razvila izvan starih bedema. Posebno je južni, grčki dio poznat po poslovnim i upravnim četvrtima s neboderima i savrmeenim zdanjima.
U Nikoziji se nalazi grobnica Lizinjanskih kraljeva u bivšoj katedrali Svete Sofije, koja je sada Selimia džamija u sjevernom dijelu grada, sada pod turskom upravom. Srce grada i njegov simbol je dobro očuvano utvrđenje oko srednjovjekovnog dijela grada.
Venecijanski bedemi su izgrađeni od 1567. do 1570. godine. Zidovi su debeli 4,5 metara i imaju troja vrata. Famagustanska vrata sada predstavljaju kulturni centar. Neki drugi dijelovi zidina imaju danas upravnu namjenu. Srce grada je Eleftheria trg (Trg Slobode) s gradskom kućom, poštom i bibliotekom. Obližnja ulica Ledra (Lidra) vodi u najživlji dio grada s trgovinama, buticima, kafićima i uskim ulicama. Crkva Aja Fanomereni je izgrađena 1872. godine, na ostacima starog dvorca. Tu su sahranjeni arhiepiskop i episkopi Kipru, koje su Turci ubili prilikom ustanka 1821. godine. Arhiepiskopsku dvor se nalazi na Trgu arhiepiskopa Kyprianoua. Blizu dvora se nalazi kasnogotička Katedrala svetog Jovana iz 1665. g
Nicosia je poznata i po svojim muzejima. Arhiepiskopsku dvor sadrži bizantski muzej, gdje se nalazi ogromna zbirka ikona. Gradski muzej ima odličnu zbirku i gradskih i ciparskih arheoloških iskopina, tako da je 1991. godine dobio naziv Europski muzej godine.
Privreda
Nicosia (oba njezina dijela) je središte uprave na Kipru i, povezano s tim, gradska privreda je blisko oslonjena na rad upravnih, kulturnih i obrazovnih ustanova. Tu je sjedište važnih državnih poduzeća, banaka, stranih predstavništava.
Saobraćaj je također podijeljen - oba dijela grada imaju neovisne unutarnje i međugradske prometne sustave i veze. Nicosia nema pravi zračna, budući da je kao podijeljeni grad bila veoma nepogodna za gradnju aerodroma. Stoga i grčka i turska strana imaju aerodrome dalje od Nikozije, dublje na svojim upravnim područjima.
