Freiburg – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m clean up using AWB
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Čišćenje
Red 41: Red 41:
Kraj srednjeg veka i početak renesanse predstavljali su i vreme napretka i vreme tragedije za Frajburg. Vojvoda Albreht VI uspostavio je u Frajburgu [[Albert Ludvigs univerzitet]], jedan od najstarijih nemačkih univerziteta. Grad je [[1520]]. preduzeo niz zakonskih reformi, koje su bile poznate među najprogresivnijim u svoje vreme. Pokušali su da kombinuju stare gradske tradicije sa starim Rimskim zakonom. Frajburg se [[1520]]. izjasnio protiv [[reformacija|reformacije]] i postao je značajno uporište katoličanstva na gornjoj Rajni. U gradu je bilo rašireno verovanje u [[veštičarenje|veštice]], pa je [[1536]]. počeo [[lov na vještice|lov na veštice]]. Pošto se [[1564]]. pojavila [[kuga]], od koje je umrlo oko 2.000 ljudi posle toga se još više pojačao lov na veštice. Vrhunac lova na veštice bio je [[1599]]. U starom gradu postoji tabla na starim zidinama, koja označava mesto gde su spaljivane veštice.
Kraj srednjeg veka i početak renesanse predstavljali su i vreme napretka i vreme tragedije za Frajburg. Vojvoda Albreht VI uspostavio je u Frajburgu [[Albert Ludvigs univerzitet]], jedan od najstarijih nemačkih univerziteta. Grad je [[1520]]. preduzeo niz zakonskih reformi, koje su bile poznate među najprogresivnijim u svoje vreme. Pokušali su da kombinuju stare gradske tradicije sa starim Rimskim zakonom. Frajburg se [[1520]]. izjasnio protiv [[reformacija|reformacije]] i postao je značajno uporište katoličanstva na gornjoj Rajni. U gradu je bilo rašireno verovanje u [[veštičarenje|veštice]], pa je [[1536]]. počeo [[lov na vještice|lov na veštice]]. Pošto se [[1564]]. pojavila [[kuga]], od koje je umrlo oko 2.000 ljudi posle toga se još više pojačao lov na veštice. Vrhunac lova na veštice bio je [[1599]]. U starom gradu postoji tabla na starim zidinama, koja označava mesto gde su spaljivane veštice.


Tokom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] grad je pripadao čas jednima, čas drugima, tako da su tu vladali Austrijanci, Francuzi, Šveđani , Španci i različiti članovi nemačke konfederacije. Od [[1648]]. do [[1805]]. bio je administrativni centar Prednje Austrije, habzburških teritorija na jugozapadu Nemačke. Jedno vreme, od [[1679]]. do [[1697]]. bio je pod upravom [[Francuska|Francuske]]. Grad je [[1805]] zajedno sa područjima Brajzgau i ortenau postao deo [[Baden]]a.
Tokom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] grad je pripadao čas jednima, čas drugima, tako da su tu vladali Austrijanci, Francuzi, Šveđani , Španci i različiti članovi nemačke konfederacije. Od [[1648]]. do [[1805]]. bio je administrativni centar Prednje Austrije, habzburških teritorija na jugozapadu Nemačke. Jedno vreme, od [[1679]]. do [[1697]]. bio je pod upravom [[Francuska|Francuske]]. Grad je [[1805]] zajedno sa područjima Brajzgau i ortenau postao deo [[Baden]]a.
Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] Nemci su 1940. greškom bacili 60 bombi na svoj grad. Saveznici su [[1944]]. bombardovanjem uništili veliki deo grada. Većina centra grada je bila sravnjena sem Minstera. Posle rata grad je ponovo izgrađen prema srednjovekovnom planu. Kratko vreme je bio sedište savezne države Baden, koja je ubrzo postala deo veće države [[Baden-Württemberg|Baden-Virtemberg]]. Francuska vojska je okupirala Frajburg 1945. Poslednja francuska tenkovska divizija napustila je Frajburg [[1991]].
Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] Nemci su 1940. greškom bacili 60 bombi na svoj grad. Saveznici su [[1944]]. bombardovanjem uništili veliki deo grada. Većina centra grada je bila sravnjena sem Minstera. Posle rata grad je ponovo izgrađen prema srednjovekovnom planu. Kratko vreme je bio sedište savezne države Baden, koja je ubrzo postala deo veće države [[Baden-Württemberg|Baden-Virtemberg]]. Francuska vojska je okupirala Frajburg 1945. Poslednja francuska tenkovska divizija napustila je Frajburg [[1991]].


Red 49: Red 49:
== Znamenitosti ==
== Znamenitosti ==
* '''Frajburški Minster ''' ({{jez-nem|Freiburg Münster}}) je [[gotika|gotska]] [[katedrala]] sa 116 metara visokim tornjem. Toranj ima 16 zvona. najstarije zvono je iz [[1258]] i teži 3290 kilograma. Katedrala je građena u tri faze. Gradnju je započeo [[Konrad I od Bohemije]] [[1120]], druga faza je počela 1210, a treća 1230.. Od originalne građevine danas postoje samo temelji.
* '''Frajburški Minster ''' ({{jez-nem|Freiburg Münster}}) je [[gotika|gotska]] [[katedrala]] sa 116 metara visokim tornjem. Toranj ima 16 zvona. najstarije zvono je iz [[1258]] i teži 3290 kilograma. Katedrala je građena u tri faze. Gradnju je započeo [[Konrad I od Bohemije]] [[1120]], druga faza je počela 1210, a treća 1230.. Od originalne građevine danas postoje samo temelji.
* '''Istorijska trgovačka kuća ''' ({{jez-nem|Historisches Kaufhaus }}) iz 1532.
* '''Istorijska trgovačka kuća ''' ({{jez-nem|Historisches Kaufhaus }}) iz 1532.
* '''stara većnica''' je završena [[1559]].
* '''stara većnica''' je završena [[1559]].
* '''Martinstor''', stara gradska vrata
* '''Martinstor''', stara gradska vrata
Red 70: Red 70:


== Gradovi prijatelji ==
== Gradovi prijatelji ==
* {{ZD|SAD}} [[Fryburg]] ([[Pennsylvania]]), [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] od 1828.
* {{ZD|SAD}} [[Fryburg]] ([[Pennsylvania]]), [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] od 1828.
* {{ZD|FRA}} [[Besançon]], [[Francuska]] od 1959.
* {{ZD|FRA}} [[Besançon]], [[Francuska]] od 1959.
* {{ZD|AUT}} [[Innsbruck]], [[Austrija]] od 1963.
* {{ZD|AUT}} [[Innsbruck]], [[Austrija]] od 1963.

Verzija na datum 28 april 2016 u 22:53

Frajburg im Brajsgau
Freiburg im Breisgau


Frajburški minster, srednjovekovna katedrala

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Dieter Salomon (Bündnis 90/Die Grünen)
Savezna država Baden-Virtemberg
Stanovništvo
Stanovništvo 221.924[1]
Gustina stanovništva 1.450 st./km²
Geografija
Koordinate 47°59′00″N 7°51′00″E / 47.983333°N 7.85°E / 47.983333; 7.85
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 278 m
Površina 153,1 km²
Frajburg im Brajsgau na mapi Njemačke
Frajburg im Brajsgau
Frajburg im Brajsgau
Frajburg im Brajsgau (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 79098–79117
Pozivni broj 0761
Registarska oznaka FR
Web-stranica www.freiburg.de

Freiburg (njemački: Freiburg im Breisgau) je nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti grad po veličini njemačke savezne države Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.

Općenito

Freiburg je sa svojih 215.000 stanovnika jedan od najomiljenijih sveučilišnih gradova Njemačke. Zahvaljujući svom položaju na zapadnoj padini Schwarzwalda i u najtoplijem dijelu Njemačke, Freiburg je prvenstveno poznat po blagoj i ugodnoj klimi.

Metropola u Breisgau i njezina okolica nude raznovrsne ponude za korištenje slobodnog vremena i za odmor. Ovaj grad na tromeđi Njemačke, Francuske i Švicarske obilježavaju kozmopolitska i topla južnjačka atmosfera. Zbog odlične prometne povezanosti grad pruža izvrsne mogućnosti izleta kako u susjednu Francusku (25 km), tako i u Švicarsku (60 km).

Zahvaljujući ljepotama grada, dinamičnom studentskom životu i naporima gradske uprave na očuvanju okoliša, Freiburg je posljednjih desetljeća postao vrlo poznat i atraktivan. Mnogobrojni atributi, koje je grad Freiburg stekao od osnivanja grada od strane loze Zaehringera 1120. godine i tijekom svoje duge povijesti, oslikavaju raznolikost ovog malog velegrada za kojeg se s pravom kaže da je grad šuma, vina i gotike.

Istorija

Osnovao ga je vojvoda od Ceringena u 12. veku kao slobodan grad. Odatle i me grada, koje znači "slobodan zamak". Nalazi se na strateški važnom mestu, gde se spajaju trgovački putevi od Sredozemnog mora, Severnog mora, Dunava i Rajne. Oko 1120. grad je započeo da gradi srednjovekovnu katedralu Minster na mestu starije crkve. Frajburg je 1368. otkupio slobodu od lokalnog grofa i stavio se pod zaštitu Habzburgovaca, koji su dopustili gradu da zadrži veliki stepen slobode.

Kraj srednjeg veka i početak renesanse predstavljali su i vreme napretka i vreme tragedije za Frajburg. Vojvoda Albreht VI uspostavio je u Frajburgu Albert Ludvigs univerzitet, jedan od najstarijih nemačkih univerziteta. Grad je 1520. preduzeo niz zakonskih reformi, koje su bile poznate među najprogresivnijim u svoje vreme. Pokušali su da kombinuju stare gradske tradicije sa starim Rimskim zakonom. Frajburg se 1520. izjasnio protiv reformacije i postao je značajno uporište katoličanstva na gornjoj Rajni. U gradu je bilo rašireno verovanje u veštice, pa je 1536. počeo lov na veštice. Pošto se 1564. pojavila kuga, od koje je umrlo oko 2.000 ljudi posle toga se još više pojačao lov na veštice. Vrhunac lova na veštice bio je 1599. U starom gradu postoji tabla na starim zidinama, koja označava mesto gde su spaljivane veštice.

Tokom Tridesetogodišnjeg rata grad je pripadao čas jednima, čas drugima, tako da su tu vladali Austrijanci, Francuzi, Šveđani , Španci i različiti članovi nemačke konfederacije. Od 1648. do 1805. bio je administrativni centar Prednje Austrije, habzburških teritorija na jugozapadu Nemačke. Jedno vreme, od 1679. do 1697. bio je pod upravom Francuske. Grad je 1805 zajedno sa područjima Brajzgau i ortenau postao deo Badena. Za vreme Drugog svetskog rata Nemci su 1940. greškom bacili 60 bombi na svoj grad. Saveznici su 1944. bombardovanjem uništili veliki deo grada. Većina centra grada je bila sravnjena sem Minstera. Posle rata grad je ponovo izgrađen prema srednjovekovnom planu. Kratko vreme je bio sedište savezne države Baden, koja je ubrzo postala deo veće države Baden-Virtemberg. Francuska vojska je okupirala Frajburg 1945. Poslednja francuska tenkovska divizija napustila je Frajburg 1991.

Položaj

Nalazi se na jugozapadu Nemačke. Blizu je tromeđe Švajcarske, Francuske i Nemačke. Francuska je udaljena oko 25 kilometara, a Švajcarska 60 kilometara.

Znamenitosti

  • Frajburški Minster (nem. Freiburg Münster) je gotska katedrala sa 116 metara visokim tornjem. Toranj ima 16 zvona. najstarije zvono je iz 1258 i teži 3290 kilograma. Katedrala je građena u tri faze. Gradnju je započeo Konrad I od Bohemije 1120, druga faza je počela 1210, a treća 1230.. Od originalne građevine danas postoje samo temelji.
  • Istorijska trgovačka kuća (nem. Historisches Kaufhaus ) iz 1532.
  • stara većnica je završena 1559.
  • Martinstor, stara gradska vrata
  • Hotel—restoran Cum rotem Beren (nem. Zum Roten Bären) se smatra najstarijim mestom gde su gost mogli da se smeste. Izgrađen je 1120.
  • Haus cum Valfiš (nem. Haus zum Walfisch) je izgrađen za vreme cara Svetog rimskog carstva Maksimilijana I i bio je sedišpte cara od 1493. Tu je živeo i Erazmo Roterdamski od 1529. do 1531.
  • Švabentor, jedna od gradskig vrata

Sveučilište

Albert Ludwig Universität Freiburg osnovano je 1457. godine i ubraja se u najstarija njemačka sveučilišta. Na jednom od najomiljenijih sveučilišta Njemačke s 11 fakulteta i više od 80 smjerova studira oko 21.000 studenata, od toga 17,5% iz zemalja cijelog svijeta.

Znamenite ličnosti

Gradovi prijatelji

Galerija

Reference

  1. Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.

Literatura

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još

Vanjske veze