Konavle (općina)

Konavle
Grb
Osnovni podaci
Gradonačelnik	Luka Korda
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021)	8.250
Geografija
Koordinate
Površina	209,25 km²
Konavle Konavle (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod	20210 Cavtat

Datoteka:Crkva sv. nikole u cavtatu.jpg

Cavtat

Konavle su oblast, odnosno istoimena općina u Hrvatskoj. Nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Geografija

Konavle su smještene na krajnjem jugu Republike Hrvatske, te graniče s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (25 km). Sjedište općine Konavle je u Cavtatu.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Konavle imala je 8.250 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja:

• Brotnice - 34
• Cavtat - 2.015
• Čilipi - 838
• Drvenik - 70
• Duba Konavoska - 75
• Dubravka - 265
• Dunave - 173
• Đurinići - 110
• Gabrili - 160
• Gruda - 753
• Jasenice - 22
• Komaji - 284
• Kuna Konavoska - 30
• Lovorno - 160
• Ljuta - 192
• Mihanići - 106
• Mikulići - 105
• Močići - 381
• Molunat - 217
• Palje Brdo - 150
• Pločice - 95
• Poljice - 81
• Popovići - 249
• Pridvorje - 255
• Radovčići - 228
• Stravča - 57
• Šilješki - 24
• Uskoplje - 124
• Vitaljina - 242
• Vodovađa - 212
• Zastolje - 143
• Zvekovica - 400

Uprava

Od uspostave demokratske vlasti na svim lokalnim izborima HDZ je imao većinu u poglavarstvu. Za načelnika je biran Luka Korda.

Historija

Početkom 15. st. Konavle su, u općem sastavu Bosne u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandalajem Hranićem, a zapadni (uključujuči Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlović. Intezivnim pregovaranjem i diplomacijom Dubrovačka Republika 24.6.1419. g. kupuje istočni dio od Sandalaja Hranića, te nakon osam godina 31.12.1426. zapadni dio od Radosava Popovića.
Naselja u Konavlima do danas su zadržala izgled tradicijske kamene arhitekture koja govori o odnjegovanosti svih segmenata života, kulturi stanovanja, kulturi obrade zemlje i poštivanju tradicijskih zasada i osjećaja pripadnosti prostornom ambijentu Konavala. Brojne su nekropole stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome. Itinerer kroz Gornju Bandu Konavala dotiče zaseoke monumentalne zadružne arhitekture ( npr. Miljanići u Uskoplju), a u ovom rubnom području ističe se spomenik SOKO-GRAD, strateški vrlo važna srednjovjekovna utvrda, smještena u brdskom prijevoju prema hercegovačkom zaleđu. Čilipi su kulturni centar Konavala, poznati po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati sa konavoskim tradicijama te uživati u čuvenoj konavoskoj narodnoj nošnji i konavoskom vezu. Franjevački samostan s crkvom Sv. Vlaha u Pridvorju, najveća je građevina javne, svjetovne, vjerske i upravne namjene Dubrovačke Republike u Konavlima. Mijo Šiša Konavljanjin svojim radovima izloženim u galeriji u Mihanićima nastoji iz zaborava otrgnuti autentične konavoske krajolike i slike iz života konavoskog puka. U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre Cavtata, ističe se kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji Račić, na groblju Sv. Roka u Cavatu, remek je djelo poznatog kipara Ivana Meštrovića. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. st., nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. st. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole, čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.

Privreda

Gospodarstvo je tradicionalno temeljeno na poljoprivredi, ali se stanovništvo razvojem turizma uglavnom baziralo na turizam (hoteli) i promet (Zračna luka Dubrovnik, Čilipi). Zračna luka donijela je velike mogućnosti mlađoj populaciji Konavala, ali se zbog toga velika većina ljudi odrekla tradicionalnog obrađivanja polja.

Od poljoprivrednih kultura uzgaja se pretežito vinova loza te sve vrste voća i povrća, a zbog plodne zemlje, povoljnih klimatskih uvjeta i obilja vode konavosko je polje bilo glavna opskrba poljoprivrednim dobrima u Dubrovačkoj republici.

Slavni ljudi

• Baltazar Bogišić
• Vlaho Bukovac
• Tereza Kesovija - hrvatska pjevačica
• Niko Pulić - hrvatski automobilistički as
• Frano Supilo

Spomenici i znamenitosti

Soko-Grad, Franjevački samostan, Mauzolej obitelji Račić, Stećci, Kominate, Kuća Vlaha Bukovca, Zbirka Baltazara Bogišića, Pinakoteka Crkve Sv. Nikole

Obrazovanje

U Konavlima trenutno djeluju dvije osnovne škole, na Grudi i u Cavtatu, s nizmo područnih škola. Stanovništvo srednju školu polazi uglavnom u Dubrovniku, te na fakultetima u Hrvatskoj.

Sport

Najpoznatiji sportši iz Konavala su vaterpolisti. Većina njih je svoju karijeru započela u VK Cavtat, a nastavila u dubrovačkom VK Jug. Luko Vezilic i Goran Sukno su sudjelovali u osvajanju trofeja Kupa prvaka 1980. godine. Isti dvojac na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.g.osvaja srebro.

Goran Sukno sudjeluje u osvajanju zlatnog odličja u Los Angelesu 1984. godine. Serija uspjeha se nastavlja i 1986 kada Sukno kao kapetan, na Svjetskom prvenstvu 1986. godine u Španjolskoj, podiže pobjednički pokal.

Na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.g. Jugaš Maro Balić osvajasrebrnu medalju - prvo odličje za Hrvatsku na jednom velikom natjecanju.

Zvonimir Deranja je najpoznatiji nogometaš iz Konavala. Nastupao je za prvoligaša iz Splita NK Hajduk i mladu reprezentaciju.

Vanjske poveznice

• Službena stranica Općine Konavle