Sovjet – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 22: | Red 22: | ||
== Bibliografija == |
== Bibliografija == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* Voline: ''The Unknown Revolution'', Black Rose Books |
|||
⚫ | |||
* |
* Rex A. Wade ''The Russian Revolution, 1917'', 2005, [[Cambridge University Press]], ISBN 0-521-84155-0 |
||
* Rex A. Wade ''The Russian Revolution, 1917'' 2005 Cambridge University Press ISBN 0-521-84155-0 |
|||
* ''[http://tapemark.narod.ru/kommunizm/189.html Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы]'' |
* ''[http://tapemark.narod.ru/kommunizm/189.html Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы]'' |
||
* Алексей Гусев: ''[http://www.alternativy.ru/old/magazine/htm/98_2/gusev_a.htm ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ]'' |
* Алексей Гусев: ''[http://www.alternativy.ru/old/magazine/htm/98_2/gusev_a.htm ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ]'' |
Verzija na datum 12 april 2016 u 15:28
Sovjet ( ruski: совет, savjet ) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije. Kasnije su Sovjeti bili predstavnički organi vlasti u Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917 - 1922 g., a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.
Historija
Prema službenoj Sovjetskoj historiografiji, prvi Sovjet je osnovan za vrijeme Prve Ruske Revolucije u maju, 1905. u Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.[1] U svojim memoarima Volin ( ruski anarhist i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju Sovjeta u Sankt Peterburgu u januaru, 1905. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.
Izvorno Sovjeti su bili široka fronta direktne demokracije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Karenskog, tako da je između Februarske revolucije i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji. Poklič - Sva vlast sovjetima ( ruski: Вся власть советам ) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski.
Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi Marksističko - Lenjinistički pokreti, kao Komunistička stranka Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici prije Velikog marša. Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od sovjetskih predstavnika kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (ruski: Верховный Совет) koji je osnovan u novembru 1922.
Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su sovjeti, sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovjet (gorodskie sovjet, gradski savjet), rajsovjet (rajonije sovjet: savjet mjesne zajednice), selsovjet(selskij sovjet, seoski savjet).
Note
U pojedinim republikama SSSR - a, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.
- Ukrajina: рада (rada); Bjelorusija: савет; Uzbekistan: совет; Kazahstan: совет/кеңес; Azerbajdžan: совет; Litva: taryba; Moldova: совиет; Latvija: padome; Kirgizija: совет; Estonija: nõukogu
Bilješke
- ↑ Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0
Bibliografija
- Edward Acton: Rethinking the Russian Revolution, 1990, Oxford University Press, ISBN 0-7131-6530-8
- Tony Cliff: Lenin: All Power to the Soviets, 1976, Pluto Press
- Voline: The Unknown Revolution, Black Rose Books
- Rex A. Wade The Russian Revolution, 1917, 2005, Cambridge University Press, ISBN 0-521-84155-0
- Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы
- Алексей Гусев: ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ