Habsburške nasljedne zemlje – razlika između verzija
m pop |
mNema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Germany 1648 after the Peace of Westphalia.jpg|mini|desno|350px|Habsburške [[feud|domene]] nakon [[ |
[[Datoteka:Germany 1648 after the Peace of Westphalia.jpg|mini|desno|350px|Habsburške [[feud|domene]] nakon [[Westfalski mir|Westfalskoga mira]] [[1648.]] prikazane su žutom bojom. Od zemalja označenih žutim Nizozemska i Burgundija nisu se ubrajale među nasljedne zemlje.]] |
||
'''Habsburške nasljedne zemlje''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Habsburgische Erblande''), također i '''Austrijske nasljedne zemlje'''([[njemački jezik|njem.]] ''Österreichische Erbländer''), naziv je za niz zemalja unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] kojima su [[Habsburg]]ovci vladali po [[nasljedno pravo|nasljednom pravu]]. |
'''Habsburške nasljedne zemlje''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Habsburgische Erblande''), također i '''Austrijske nasljedne zemlje'''([[njemački jezik|njem.]] ''Österreichische Erbländer''), naziv je za niz zemalja unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] kojima su [[Habsburg]]ovci vladali po [[nasljedno pravo|nasljednom pravu]]. |
||
| Red 14: | Red 14: | ||
* [[Tirol]] (do [[1803.]] bez [[Trentino-Južni Tirol|Južnog Tirola]] kojim je vladao [[biskup]] [[Trento|Trenta]] i [[Bressanone|Brixena]]) |
* [[Tirol]] (do [[1803.]] bez [[Trentino-Južni Tirol|Južnog Tirola]] kojim je vladao [[biskup]] [[Trento|Trenta]] i [[Bressanone|Brixena]]) |
||
* [[Vorarlberg]] koji je orginalno bio niz različitih [[grofovija]] ujedinjen tek u [[19. vijek]]u |
* [[Vorarlberg]] koji je orginalno bio niz različitih [[grofovija]] ujedinjen tek u [[19. vijek]]u |
||
* [[Prednja Austrija|Prednja Austrija (Vorlande)]], niz područja u jugozapadnoj [[Njemačka|Njemačkoj]] izgubljenih [[1797.]] ([[ |
* [[Prednja Austrija|Prednja Austrija (Vorlande)]], niz područja u jugozapadnoj [[Njemačka|Njemačkoj]] izgubljenih [[1797.]] ([[Alzas]] je izgubljen još [[1648.]]) |
||
* [[Salzburg]], tek nakon [[1805.]] |
* [[Salzburg]], tek nakon [[1805.]] |
||
Od [[14. vijek|14.]] do [[16. vijek]]a Štajerska, Koruška i Kranjska zajedno su činile [[Unutarnja Austrija|Unutarnju Austriju]] (njem. ''Innerösterreich''). |
Od [[14. vijek|14.]] do [[16. vijek]]a Štajerska, Koruška i Kranjska zajedno su činile [[Unutarnja Austrija|Unutarnju Austriju]] (njem. ''Innerösterreich''). |
||
Područja [[Burgundija|Burgundije]] koja je ženidbom zadobio car [[Maksimilijan I. |
Područja [[Burgundija|Burgundije]] koja je ženidbom zadobio car [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijan I.]] nisu se ubrajala među nasljedne zemlje. |
||
Od uvođenja tzv. „obnovljenog ustava“ u Češkom Kraljevstvu, među nasljedne zemlje obično se računaju i [[Zemlje Krune sv. Vaclava]] među Habsburške nasljedne zemlje. To su bile: |
Od uvođenja tzv. „obnovljenog ustava“ u Češkom Kraljevstvu, među nasljedne zemlje obično se računaju i [[Zemlje Krune sv. Vaclava]] među Habsburške nasljedne zemlje. To su bile: |
||
* [[Češka ( |
* [[Češka (Bohemija)|Češka]] |
||
* [[Moravska]] |
* [[Moravska]] |
||
* [[Šleska]] |
* [[Šleska]] |
||
Aktualna verzija na datum 4 april 2016 u 03:05
Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje(njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.
Među ove zemlje ubrajaju se:
- Gornja Austrija
- Donja Austrija
- Štajerska
- Koruška (vojvodstvo)
- Kranjska
- Istra (premda je do 1797. veći dio pripadao Mletačkoj Republici)
- Goriška (od otprilike 1500.)
- Trst
- Tirol (do 1803. bez Južnog Tirola kojim je vladao biskup Trenta i Brixena)
- Vorarlberg koji je orginalno bio niz različitih grofovija ujedinjen tek u 19. vijeku
- Prednja Austrija (Vorlande), niz područja u jugozapadnoj Njemačkoj izgubljenih 1797. (Alzas je izgubljen još 1648.)
- Salzburg, tek nakon 1805.
Od 14. do 16. vijeka Štajerska, Koruška i Kranjska zajedno su činile Unutarnju Austriju (njem. Innerösterreich).
Područja Burgundije koja je ženidbom zadobio car Maksimilijan I. nisu se ubrajala među nasljedne zemlje.
Od uvođenja tzv. „obnovljenog ustava“ u Češkom Kraljevstvu, među nasljedne zemlje obično se računaju i Zemlje Krune sv. Vaclava među Habsburške nasljedne zemlje. To su bile:
Lužica je prešla pod vlast Saske već 1635., a veći dio Šleske osvojila je Pruska između 1740. i 1742., te je, uz Češku i Moravsku, kao Habsburška nasljedna zemlja ostala samo Austrijska Šleska.
Ostala područja kojima se u različitim povijesnim razdobljima upravljalo izravno iz središta Monarhije nije se nazivalo nasljednim zemljama. 1849. za sve zemlje kojima se upravlja iz Beča bit će uveden naziv Krunske zemlje, nakon Austro-ugarske nagodbe i stvaranja Austro-ugarske Monarhije, taj će se naslov koristiti za sve zemlje austrijskoga dijela Carstva, to jest sve one koje nisu pripadale Kruni svetoga Stjepana.