Leopold I, car Svetog rimskog carstva – razlika između verzija
m Bot: mijenja Kategorija:Baranjski leksikon-Ličnosti u Kategorija:Biografije, Baranja |
m popravak linkova ove čiste lopate, ma ne vredi prepisivati |
||
Red 2: | Red 2: | ||
::''Ostala značenja imena '''Leopold I.''' vidjeti na [[Leopold I. (razvrstavanje)]] |
::''Ostala značenja imena '''Leopold I.''' vidjeti na [[Leopold I. (razvrstavanje)]] |
||
'''Leopold I.''' ([[Beč]], [[9. 6.|9.6.]] [[1640]]. - Beč, [[5. 5.|5.5.]] [[1705]]), sin i nasljednik cara [[Ferdinand III |
'''Leopold I.''' ([[Beč]], [[9. 6.|9.6.]] [[1640]]. - Beč, [[5. 5.|5.5.]] [[1705]]), sin i nasljednik cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]]: |
||
* '''1.''' [[Sveto Rimsko Carstvo|rimsko-njemački car]] odn. "austrijski car" odn. "car Svetog Rimskog cartsva" (od [[1658]]. do 1705. godine), |
* '''1.''' [[Sveto Rimsko Carstvo|rimsko-njemački car]] odn. "austrijski car" odn. "car Svetog Rimskog cartsva" (od [[1658]]. do 1705. godine), |
||
* '''2.''' [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] kralj (od 1655. u Ugarskoj i od [[1657]]. u Hrvatskoj do 1705), |
* '''2.''' [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] kralj (od 1655. u Ugarskoj i od [[1657]]. u Hrvatskoj do 1705), |
||
Red 11: | Red 11: | ||
Dobar dio svoje vladavine proveo je ratujući. |
Dobar dio svoje vladavine proveo je ratujući. |
||
* Naslijedio je i rat sa [[Švedska|Švedskom]], koji je okončao 1660. |
* Naslijedio je i rat sa [[Švedska|Švedskom]], koji je okončao 1660. |
||
* Uslijedio je [[Prvi turski rat]] (1663-64), koji je svršio pobjedom [[Raimund Montecuccoli|Raimunda Montecuccolija]] kod [[Szentgotthárd]]a i mirom u [[Vasvár]]u ([[1664]]), koji je postao povod za [[Zrinsko-frankopanska urota|Zrinsko-frankopansku urotu]] ([[1670]]-[[1671]]), čiji je cilj bio otcjepljenje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] od [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. |
* Uslijedio je [[Austrijsko-turski rat (1663-1664)|Prvi turski rat]] (1663-64), koji je svršio pobjedom [[Raimund Montecuccoli|Raimunda Montecuccolija]] kod [[Szentgotthárd]]a i mirom u [[Vasvár]]u ([[1664]]), koji je postao povod za [[Zrinsko-frankopanska urota|Zrinsko-frankopansku urotu]] ([[1670]]-[[1671]]), čiji je cilj bio otcjepljenje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] od [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. |
||
* Po isteku dvadesetogodišnjeg mira dogovorenog u Vasváru, započeo je [[ |
* Po isteku dvadesetogodišnjeg mira dogovorenog u Vasváru, započeo je [[Veliki turski rat]]. Uz pomoć nadvojvode Karla Lotarinškog i poljskog kralja [[Jan III. Sobjeski|Jana III. Sobjeskog]], [[Otomansko Carstvo|Turci]] su [[12. 9.|12. IX.]] [[1683]]. poraženi pod [[Beč]]om. Na taj se poraz nadovezao [[Oslobodilački rat|Rat za oslobođenje]], koji je završio [[Karlovački mir|Mirom u Sremskim Karlovcima]] ([[1699]]) i dokrajčio tursku nadmoć u jugoistočnoj Evropi. |
||
== Vlast nad Ugarskom i Hrvatskom == |
== Vlast nad Ugarskom i Hrvatskom == |
||
Vlast Leopolda I. je tokom pobjedonosnog rata ojačala. Hrvatski i mađarski [[ |
Vlast Leopolda I. je tokom pobjedonosnog rata ojačala. Hrvatski i mađarski [[Društvena klasa|staleži]] priznali su u [[Bratislava|Bratislavi]] 1687. nasljedno pravo [[Habsburg]]ovaca na hrvatsko-ugarski [[tron]] na principu [[primogenitura|primogeniture]], a istovremeno je ukinut član 31. [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatne bule Andrije II.]] iz 1222, koji je plemstvu priznao pravo otpora protiv kralja zbog njegovih nezakonitih čina. U ratovima protiv [[Francuska|Francuske]] (1672-79. i 1688-97) Leopold nije imao uspjeha. Pri kraju života zapleo se 1701. u [[Rat za španjolsku baštinu]] protiv [[Luj XIV|Luja XIV]]. |
||
== Belje == |
== Belje == |
||
Godine 1697, u skladu s tadašnjim običajima, a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod [[Senta|Sente]], podario je princu [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]] imanje u južnoj [[Baranja|Baranji]], nazvano |
Godine 1697, u skladu s tadašnjim običajima, a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod [[Senta|Sente]], podario je princu [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]] imanje u južnoj [[Baranja|Baranji]], nazvano [[Branjina#Vlastelinstvo_Belje|Belje]]. |
||
Za Leopoldovog vladanja doselilo se nekoliko hiljada [[Srbi|Srba]] pod [[patrijarh]]om [[Arsenije |
Za Leopoldovog vladanja doselilo se nekoliko hiljada [[Srbi|Srba]] pod [[patrijarh]]om [[Arsenije III Crnojević|Arsenijem Crnojevićem III.]] u [[Ugarska|Ugarsku]] i u [[Srem]]. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Red 34: | Red 34: | ||
1. Leopold I, njemačko-rimski car (1640-1705)<br /><br /> |
1. Leopold I, njemačko-rimski car (1640-1705)<br /><br /> |
||
'''''Druga generacija'''''<br /> |
'''''Druga generacija'''''<br /> |
||
2. Ferdinand III, |
2. [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva]] (1608-1657)<br /> |
||
3. [[ |
3. [[Infant]]a Maria Anna od Španjolske (1606-1646)<br /><br /> |
||
'''''Treća generacija'''''<br /> |
'''''Treća generacija'''''<br /> |
||
4. Ferdinand II, njemačko-rimski car (1578-1637)<br /> |
4. Ferdinand II, njemačko-rimski car (1578-1637)<br /> |
||
5. Princeza Maria Anna od Bavarske (1574-1616)<br /> |
5. Princeza Maria Anna od Bavarske (1574-1616)<br /> |
||
6. [[ |
6. [[Felipe II od Španjolske]] (1578-1621)<br /> |
||
7. [[Nadvojvotkinja]] Margaretha od Austrije (1584-1611)<br /><br /> |
7. [[Nadvojvoda|Nadvojvotkinja]] Margaretha od Austrije (1584-1611)<br /><br /> |
||
'''''Četvrta generacija'''''<br /> |
'''''Četvrta generacija'''''<br /> |
||
8. [[Nadvojvoda]] Karl od Austrije (1540-1590)<br /> |
8. [[Nadvojvoda]] Karl od Austrije (1540-1590)<br /> |
||
Red 46: | Red 46: | ||
10. Wilhelm V, [[vojvoda]] od Bavarske (1548-1626)<br /> |
10. Wilhelm V, [[vojvoda]] od Bavarske (1548-1626)<br /> |
||
11. Renée od Lotaringije (1544-1602)<br /> |
11. Renée od Lotaringije (1544-1602)<br /> |
||
12. [[ |
12. [[Felipe III od Španjolske]] (1527-1598)<br /> |
||
13. Nadvojvotkinja Anna od Austrije (1549-1580)<br /> |
13. Nadvojvotkinja Anna od Austrije (1549-1580)<br /> |
||
14. = 8. (Nadvojvoda Karl od Austrije)<br /> |
14. = 8. (Nadvojvoda Karl od Austrije)<br /> |
||
Red 52: | Red 52: | ||
=== Potomci === |
=== Potomci === |
||
'''1. brak''' (1666): '''Infanta Margaretha Maria Theresia od Španjolske''' (1651-1673), kći |
'''1. brak''' (1666): '''Infanta Margaretha Maria Theresia od Španjolske''' (1651-1673), kći Felipea IV, kralja Španjolske i nadvojvotkinje Marije Anne od Austrije<br /> |
||
* Nadvojvoda Ferdinand Wenzel (1667-1668) |
* Nadvojvoda Ferdinand Wenzel (1667-1668) |
||
* Nadvojvotkinja Maria Antonia (1669-1692); suprug Maximilian, izbornik Bavarske (1662-1726) |
* Nadvojvotkinja Maria Antonia (1669-1692); suprug Maximilian, izbornik Bavarske (1662-1726) |
||
Red 63: | Red 63: | ||
'''3. brak''' (1676): '''''Pfalz''-grofica Eleonora Magdalena od Pfalz-Neuburga''' (1655-1720), kći Filipa Wilhelma, kneza izbornika Pfalza (Falačke) i ''Land''-grofice Elisabethe Amalie od Hessen-Darmstadta<br /> |
'''3. brak''' (1676): '''''Pfalz''-grofica Eleonora Magdalena od Pfalz-Neuburga''' (1655-1720), kći Filipa Wilhelma, kneza izbornika Pfalza (Falačke) i ''Land''-grofice Elisabethe Amalie od Hessen-Darmstadta<br /> |
||
* [[ |
* [[Joseph I, car Svetog rimskog carstva]] (1678-1711) |
||
* Nadvojvotkinja Christina (1679-1679) |
* Nadvojvotkinja Christina (1679-1679) |
||
* Nadvojvotkinja Maria Elisabeth (1680-1741) |
* Nadvojvotkinja Maria Elisabeth (1680-1741) |
||
Red 69: | Red 69: | ||
* Nadvojvotkinja Maria Anna (1683-1754); suprug Joao V, kralj Portugala (1689-1750) |
* Nadvojvotkinja Maria Anna (1683-1754); suprug Joao V, kralj Portugala (1689-1750) |
||
* Nadvojvotkinja Maria Theresia (1684-1696) |
* Nadvojvotkinja Maria Theresia (1684-1696) |
||
* [[ |
* [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva]] (1685-1740) |
||
* Nadvojvotkinja Maria Josefa (1687-1703) |
* Nadvojvotkinja Maria Josefa (1687-1703) |
||
* Nadvojvotkinja Maria Magdalena (1689-1743) |
* Nadvojvotkinja Maria Magdalena (1689-1743) |
||
Red 75: | Red 75: | ||
{{Redoslijed| |
{{Redoslijed| |
||
|prethodnik=[[Ferdinand III.]] <br /> ([[1625]]-[[1657]]) |
|prethodnik=[[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand III.]] <br /> ([[1625]]-[[1657]]) |
||
|gl_članak_funkcija=[[Popis hrvatskih kraljeva|Hrvatsko-ugarski kralj]] (1657-1705) |
|gl_članak_funkcija=[[Popis hrvatskih kraljeva|Hrvatsko-ugarski kralj]] (1657-1705) |
||
|nasljednik=[[ |
|nasljednik=[[Joseph I, car Svetog rimskog carstva|Joseph I]] <br /> ([[1687]]-[[1711]]) |
||
}} |
}} |
||
{| align="center" cellpadding="2" border="2" |
{| align="center" cellpadding="2" border="2" |
||
|- |
|- |
||
| width="30%" align="center" | Prethodnik:<br />'''[[Ferdinand III.]] (1637-1657) |
| width="30%" align="center" | Prethodnik:<br />'''[[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand III.]]''' (1637-1657) |
||
| width="40%" align="center" | |
| width="40%" align="center" | [[popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva|Njemačko rimski car]] |
||
| width="30%" align="center" | Nasljednik:<br />'''[[ |
| width="30%" align="center" | Nasljednik:<br />'''[[Joseph I, car Svetog rimskog carstva|Joseph I]]''' (1705-1711) |
||
|} |
|} |
||
Verzija na datum 2 april 2016 u 23:40
- Ostala značenja imena Leopold I. vidjeti na Leopold I. (razvrstavanje)
Leopold I. (Beč, 9.6. 1640. - Beč, 5.5. 1705), sin i nasljednik cara Ferdinanda III:
- 1. rimsko-njemački car odn. "austrijski car" odn. "car Svetog Rimskog cartsva" (od 1658. do 1705. godine),
- 2. ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705),
- 3. češki kralj (od 1658. do 1705).
Ratovi koje je vodio
Dobar dio svoje vladavine proveo je ratujući.
- Naslijedio je i rat sa Švedskom, koji je okončao 1660.
- Uslijedio je Prvi turski rat (1663-64), koji je svršio pobjedom Raimunda Montecuccolija kod Szentgotthárda i mirom u Vasváru (1664), koji je postao povod za Zrinsko-frankopansku urotu (1670-1671), čiji je cilj bio otcjepljenje Hrvatske i Mađarske od Habsburške Monarhije.
- Po isteku dvadesetogodišnjeg mira dogovorenog u Vasváru, započeo je Veliki turski rat. Uz pomoć nadvojvode Karla Lotarinškog i poljskog kralja Jana III. Sobjeskog, Turci su 12. IX. 1683. poraženi pod Bečom. Na taj se poraz nadovezao Rat za oslobođenje, koji je završio Mirom u Sremskim Karlovcima (1699) i dokrajčio tursku nadmoć u jugoistočnoj Evropi.
Vlast nad Ugarskom i Hrvatskom
Vlast Leopolda I. je tokom pobjedonosnog rata ojačala. Hrvatski i mađarski staleži priznali su u Bratislavi 1687. nasljedno pravo Habsburgovaca na hrvatsko-ugarski tron na principu primogeniture, a istovremeno je ukinut član 31. Zlatne bule Andrije II. iz 1222, koji je plemstvu priznao pravo otpora protiv kralja zbog njegovih nezakonitih čina. U ratovima protiv Francuske (1672-79. i 1688-97) Leopold nije imao uspjeha. Pri kraju života zapleo se 1701. u Rat za španjolsku baštinu protiv Luja XIV.
Belje
Godine 1697, u skladu s tadašnjim običajima, a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod Sente, podario je princu Eugenu Savojskom imanje u južnoj Baranji, nazvano Belje.
Za Leopoldovog vladanja doselilo se nekoliko hiljada Srba pod patrijarhom Arsenijem Crnojevićem III. u Ugarsku i u Srem.
Izvori
- "Opća enciklopedija JLZ" (5 L-Nigh), Zagreb, 1979.
- "Belje. Tvornica šećera. 75", Šećerana, 1986. (str. 25; greškom: Leopold II)
- "Mala enciklopedija Prosveta" (2 K-P), Beograd, 1978.
Rodoslovlje
Preci
Prva generacija
1. Leopold I, njemačko-rimski car (1640-1705)
Druga generacija
2. Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva (1608-1657)
3. Infanta Maria Anna od Španjolske (1606-1646)
Treća generacija
4. Ferdinand II, njemačko-rimski car (1578-1637)
5. Princeza Maria Anna od Bavarske (1574-1616)
6. Felipe II od Španjolske (1578-1621)
7. Nadvojvotkinja Margaretha od Austrije (1584-1611)
Četvrta generacija
8. Nadvojvoda Karl od Austrije (1540-1590)
9. Princeza Marija od Bavarske (1551-1608)
10. Wilhelm V, vojvoda od Bavarske (1548-1626)
11. Renée od Lotaringije (1544-1602)
12. Felipe III od Španjolske (1527-1598)
13. Nadvojvotkinja Anna od Austrije (1549-1580)
14. = 8. (Nadvojvoda Karl od Austrije)
15. = 9. (Princeza Marija od Bavarske)
Potomci
1. brak (1666): Infanta Margaretha Maria Theresia od Španjolske (1651-1673), kći Felipea IV, kralja Španjolske i nadvojvotkinje Marije Anne od Austrije
- Nadvojvoda Ferdinand Wenzel (1667-1668)
- Nadvojvotkinja Maria Antonia (1669-1692); suprug Maximilian, izbornik Bavarske (1662-1726)
- Nadvojvoda Johann Leopold (1670-1670)
- Nadvojvotkinja Maria Anna (1672-1672)
2. brak (1673): Nadvojvotkinja Claudia Felicitas od Austrije (1653-1676), kći nadvojvode Karla od Austrije, grofa od Tirola, i Anne de' Medici
- Nadvojvotkinja Anna Maria Sophia (1674-1674)
- Nadvojvotkinja Maria Josefa (1675-1676)
3. brak (1676): Pfalz-grofica Eleonora Magdalena od Pfalz-Neuburga (1655-1720), kći Filipa Wilhelma, kneza izbornika Pfalza (Falačke) i Land-grofice Elisabethe Amalie od Hessen-Darmstadta
- Joseph I, car Svetog rimskog carstva (1678-1711)
- Nadvojvotkinja Christina (1679-1679)
- Nadvojvotkinja Maria Elisabeth (1680-1741)
- Nadvojvoda Leopold Josef (1682-1684)
- Nadvojvotkinja Maria Anna (1683-1754); suprug Joao V, kralj Portugala (1689-1750)
- Nadvojvotkinja Maria Theresia (1684-1696)
- Karl VI od Svetog Rimskog Carstva (1685-1740)
- Nadvojvotkinja Maria Josefa (1687-1703)
- Nadvojvotkinja Maria Magdalena (1689-1743)
- Nadvojvotkinja Maria Margaretha (1690-1691)
Prethodnik: | Hrvatsko-ugarski kralj (1657-1705) | Nasljednik: |
Ferdinand III. (1625-1657) |
Joseph I (1687-1711) |
Prethodnik: Ferdinand III. (1637-1657) |
Njemačko rimski car | Nasljednik: Joseph I (1705-1711) |