Leopold I, car Svetog rimskog carstva – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: mijenja Kategorija:Baranjski leksikon-Ličnosti u Kategorija:Biografije, Baranja
m popravak linkova ove čiste lopate, ma ne vredi prepisivati
Red 2: Red 2:
::''Ostala značenja imena '''Leopold I.''' vidjeti na [[Leopold I. (razvrstavanje)]]
::''Ostala značenja imena '''Leopold I.''' vidjeti na [[Leopold I. (razvrstavanje)]]


'''Leopold I.''' ([[Beč]], [[9. 6.|9.6.]] [[1640]]. - Beč, [[5. 5.|5.5.]] [[1705]]), sin i nasljednik cara [[Ferdinand III.|Ferdinanda III]]:
'''Leopold I.''' ([[Beč]], [[9. 6.|9.6.]] [[1640]]. - Beč, [[5. 5.|5.5.]] [[1705]]), sin i nasljednik cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]]:
* '''1.''' [[Sveto Rimsko Carstvo|rimsko-njemački car]] odn. "austrijski car" odn. "car Svetog Rimskog cartsva" (od [[1658]]. do 1705. godine),
* '''1.''' [[Sveto Rimsko Carstvo|rimsko-njemački car]] odn. "austrijski car" odn. "car Svetog Rimskog cartsva" (od [[1658]]. do 1705. godine),
* '''2.''' [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] kralj (od 1655. u Ugarskoj i od [[1657]]. u Hrvatskoj do 1705),
* '''2.''' [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] kralj (od 1655. u Ugarskoj i od [[1657]]. u Hrvatskoj do 1705),
Red 11: Red 11:
Dobar dio svoje vladavine proveo je ratujući.
Dobar dio svoje vladavine proveo je ratujući.
* Naslijedio je i rat sa [[Švedska|Švedskom]], koji je okončao 1660.
* Naslijedio je i rat sa [[Švedska|Švedskom]], koji je okončao 1660.
* Uslijedio je [[Prvi turski rat]] (1663-64), koji je svršio pobjedom [[Raimund Montecuccoli|Raimunda Montecuccolija]] kod [[Szentgotthárd]]a i mirom u [[Vasvár]]u ([[1664]]), koji je postao povod za [[Zrinsko-frankopanska urota|Zrinsko-frankopansku urotu]] ([[1670]]-[[1671]]), čiji je cilj bio otcjepljenje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] od [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].
* Uslijedio je [[Austrijsko-turski rat (1663-1664)|Prvi turski rat]] (1663-64), koji je svršio pobjedom [[Raimund Montecuccoli|Raimunda Montecuccolija]] kod [[Szentgotthárd]]a i mirom u [[Vasvár]]u ([[1664]]), koji je postao povod za [[Zrinsko-frankopanska urota|Zrinsko-frankopansku urotu]] ([[1670]]-[[1671]]), čiji je cilj bio otcjepljenje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] od [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].
* Po isteku dvadesetogodišnjeg mira dogovorenog u Vasváru, započeo je [[Drugi turski rat]]. Uz pomoć nadvojvode Karla Lotarinškog i poljskog kralja [[Jan III. Sobjeski|Jana III. Sobjeskog]], [[Otomansko Carstvo|Turci]] su [[12. 9.|12. IX.]] [[1683]]. poraženi pod [[Beč]]om. Na taj se poraz nadovezao [[Oslobodilački rat|Rat za oslobođenje]], koji je završio [[Karlovački mir|Mirom u Sremskim Karlovcima]] (1699) i dokrajčio tursku nadmoć u jugoistočnoj Evropi.
* Po isteku dvadesetogodišnjeg mira dogovorenog u Vasváru, započeo je [[Veliki turski rat]]. Uz pomoć nadvojvode Karla Lotarinškog i poljskog kralja [[Jan III. Sobjeski|Jana III. Sobjeskog]], [[Otomansko Carstvo|Turci]] su [[12. 9.|12. IX.]] [[1683]]. poraženi pod [[Beč]]om. Na taj se poraz nadovezao [[Oslobodilački rat|Rat za oslobođenje]], koji je završio [[Karlovački mir|Mirom u Sremskim Karlovcima]] ([[1699]]) i dokrajčio tursku nadmoć u jugoistočnoj Evropi.


== Vlast nad Ugarskom i Hrvatskom ==
== Vlast nad Ugarskom i Hrvatskom ==
Vlast Leopolda I. je tokom pobjedonosnog rata ojačala. Hrvatski i mađarski [[stalež]]i priznali su u [[Bratislava|Požunu]] 1687. nasljedno pravo [[Habsburg]]ovaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje po načelu [[primogenitura|primogeniture]], a istovremeno je ukinut član 31. [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatne bule Andrije II.]] iz 1222, koji je plemstvu priznao pravo otpora protiv kralja zbog njegovih nezakonitih čina. U ratovima protiv [[Francuska|Francuske]] (1672-79. i 1688-97) Leopold nije imao uspjeha. Pri kraju života zapleo se 1701. u [[Rat za španjolsku baštinu]] protiv [[Luj XIV|Luja XIV]].
Vlast Leopolda I. je tokom pobjedonosnog rata ojačala. Hrvatski i mađarski [[Društvena klasa|staleži]] priznali su u [[Bratislava|Bratislavi]] 1687. nasljedno pravo [[Habsburg]]ovaca na hrvatsko-ugarski [[tron]] na principu [[primogenitura|primogeniture]], a istovremeno je ukinut član 31. [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatne bule Andrije II.]] iz 1222, koji je plemstvu priznao pravo otpora protiv kralja zbog njegovih nezakonitih čina. U ratovima protiv [[Francuska|Francuske]] (1672-79. i 1688-97) Leopold nije imao uspjeha. Pri kraju života zapleo se 1701. u [[Rat za španjolsku baštinu]] protiv [[Luj XIV|Luja XIV]].


== Belje ==
== Belje ==
Godine 1697, u skladu s tadašnjim običajima, a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod [[Senta|Sente]], podario je princu [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]] imanje u južnoj [[Baranja|Baranji]], nazvano '''[[Belje]]'''.
Godine 1697, u skladu s tadašnjim običajima, a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod [[Senta|Sente]], podario je princu [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]] imanje u južnoj [[Baranja|Baranji]], nazvano [[Branjina#Vlastelinstvo_Belje|Belje]].


Za Leopoldovog vladanja doselilo se nekoliko hiljada [[Srbi|Srba]] pod [[patrijarh]]om [[Arsenije Crnojević III.|Arsenijem Crnojevićem III.]] u [[Ugarska|Ugarsku]] i u [[Srem]].
Za Leopoldovog vladanja doselilo se nekoliko hiljada [[Srbi|Srba]] pod [[patrijarh]]om [[Arsenije III Crnojević|Arsenijem Crnojevićem III.]] u [[Ugarska|Ugarsku]] i u [[Srem]].


== Izvori ==
== Izvori ==
Red 34: Red 34:
1. Leopold I, njemačko-rimski car (1640-1705)<br /><br />
1. Leopold I, njemačko-rimski car (1640-1705)<br /><br />
'''''Druga generacija'''''<br />
'''''Druga generacija'''''<br />
2. Ferdinand III, njemačko-rimski car (1608-1657)<br />
2. [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva]] (1608-1657)<br />
3. [[Infanta]] Maria Anna od Španjolske (1606-1646)<br /><br />
3. [[Infant]]a Maria Anna od Španjolske (1606-1646)<br /><br />
'''''Treća generacija'''''<br />
'''''Treća generacija'''''<br />
4. Ferdinand II, njemačko-rimski car (1578-1637)<br />
4. Ferdinand II, njemačko-rimski car (1578-1637)<br />
5. Princeza Maria Anna od Bavarske (1574-1616)<br />
5. Princeza Maria Anna od Bavarske (1574-1616)<br />
6. [[Filip III, kralj Španjolske]] (1578-1621)<br />
6. [[Felipe II od Španjolske]] (1578-1621)<br />
7. [[Nadvojvotkinja]] Margaretha od Austrije (1584-1611)<br /><br />
7. [[Nadvojvoda|Nadvojvotkinja]] Margaretha od Austrije (1584-1611)<br /><br />
'''''Četvrta generacija'''''<br />
'''''Četvrta generacija'''''<br />
8. [[Nadvojvoda]] Karl od Austrije (1540-1590)<br />
8. [[Nadvojvoda]] Karl od Austrije (1540-1590)<br />
Red 46: Red 46:
10. Wilhelm V, [[vojvoda]] od Bavarske (1548-1626)<br />
10. Wilhelm V, [[vojvoda]] od Bavarske (1548-1626)<br />
11. Renée od Lotaringije (1544-1602)<br />
11. Renée od Lotaringije (1544-1602)<br />
12. [[Filip II, kralj Španjolske]] (1527-1598)<br />
12. [[Felipe III od Španjolske]] (1527-1598)<br />
13. Nadvojvotkinja Anna od Austrije (1549-1580)<br />
13. Nadvojvotkinja Anna od Austrije (1549-1580)<br />
14. = 8. (Nadvojvoda Karl od Austrije)<br />
14. = 8. (Nadvojvoda Karl od Austrije)<br />
Red 52: Red 52:


=== Potomci ===
=== Potomci ===
'''1. brak''' (1666): '''Infanta Margaretha Maria Theresia od Španjolske''' (1651-1673), kći Filipa IV, kralja Španjolske i nadvojvotkinje Marije Anne od Austrije<br />
'''1. brak''' (1666): '''Infanta Margaretha Maria Theresia od Španjolske''' (1651-1673), kći Felipea IV, kralja Španjolske i nadvojvotkinje Marije Anne od Austrije<br />
* Nadvojvoda Ferdinand Wenzel (1667-1668)
* Nadvojvoda Ferdinand Wenzel (1667-1668)
* Nadvojvotkinja Maria Antonia (1669-1692); suprug Maximilian, izbornik Bavarske (1662-1726)
* Nadvojvotkinja Maria Antonia (1669-1692); suprug Maximilian, izbornik Bavarske (1662-1726)
Red 63: Red 63:


'''3. brak''' (1676): '''''Pfalz''-grofica Eleonora Magdalena od Pfalz-Neuburga''' (1655-1720), kći Filipa Wilhelma, kneza izbornika Pfalza (Falačke) i ''Land''-grofice Elisabethe Amalie od Hessen-Darmstadta<br />
'''3. brak''' (1676): '''''Pfalz''-grofica Eleonora Magdalena od Pfalz-Neuburga''' (1655-1720), kći Filipa Wilhelma, kneza izbornika Pfalza (Falačke) i ''Land''-grofice Elisabethe Amalie od Hessen-Darmstadta<br />
* [[Josip I, car Svetog Rimskog Carstva]] (1678-1711)
* [[Joseph I, car Svetog rimskog carstva]] (1678-1711)
* Nadvojvotkinja Christina (1679-1679)
* Nadvojvotkinja Christina (1679-1679)
* Nadvojvotkinja Maria Elisabeth (1680-1741)
* Nadvojvotkinja Maria Elisabeth (1680-1741)
Red 69: Red 69:
* Nadvojvotkinja Maria Anna (1683-1754); suprug Joao V, kralj Portugala (1689-1750)
* Nadvojvotkinja Maria Anna (1683-1754); suprug Joao V, kralj Portugala (1689-1750)
* Nadvojvotkinja Maria Theresia (1684-1696)
* Nadvojvotkinja Maria Theresia (1684-1696)
* [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva]] (1685-1740)
* [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva]] (1685-1740)
* Nadvojvotkinja Maria Josefa (1687-1703)
* Nadvojvotkinja Maria Josefa (1687-1703)
* Nadvojvotkinja Maria Magdalena (1689-1743)
* Nadvojvotkinja Maria Magdalena (1689-1743)
Red 75: Red 75:


{{Redoslijed|
{{Redoslijed|
|prethodnik=[[Ferdinand III.]] <br /> ([[1625]]-[[1657]])
|prethodnik=[[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand III.]] <br /> ([[1625]]-[[1657]])
|gl_članak_funkcija=[[Popis hrvatskih kraljeva|Hrvatsko-ugarski kralj]] (1657-1705)
|gl_članak_funkcija=[[Popis hrvatskih kraljeva|Hrvatsko-ugarski kralj]] (1657-1705)
|nasljednik=[[Josip I, njemačko-rimski car|Josip I.]] <br /> ([[1687]]-[[1711]])
|nasljednik=[[Joseph I, car Svetog rimskog carstva|Joseph I]] <br /> ([[1687]]-[[1711]])
}}
}}


{| align="center" cellpadding="2" border="2"
{| align="center" cellpadding="2" border="2"
|-
|-
| width="30%" align="center" | Prethodnik:<br />'''[[Ferdinand III.]] (1637-1657)'''
| width="30%" align="center" | Prethodnik:<br />'''[[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand III.]]''' (1637-1657)
| width="40%" align="center" | '''njemačko-rimski car'''
| width="40%" align="center" | [[popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva|Njemačko rimski car]]
| width="30%" align="center" | Nasljednik:<br />'''[[Josip I, njemačko-rimski car|Josip I.]] (1705-1711)'''
| width="30%" align="center" | Nasljednik:<br />'''[[Joseph I, car Svetog rimskog carstva|Joseph I]]''' (1705-1711)
|}
|}



Verzija na datum 2 april 2016 u 23:40

Leopold I.
Ostala značenja imena Leopold I. vidjeti na Leopold I. (razvrstavanje)

Leopold I. (Beč, 9.6. 1640. - Beč, 5.5. 1705), sin i nasljednik cara Ferdinanda III:


Ratovi koje je vodio

Stup Leopolda I. (1673) u Trstu

Dobar dio svoje vladavine proveo je ratujući.

Vlast nad Ugarskom i Hrvatskom

Vlast Leopolda I. je tokom pobjedonosnog rata ojačala. Hrvatski i mađarski staleži priznali su u Bratislavi 1687. nasljedno pravo Habsburgovaca na hrvatsko-ugarski tron na principu primogeniture, a istovremeno je ukinut član 31. Zlatne bule Andrije II. iz 1222, koji je plemstvu priznao pravo otpora protiv kralja zbog njegovih nezakonitih čina. U ratovima protiv Francuske (1672-79. i 1688-97) Leopold nije imao uspjeha. Pri kraju života zapleo se 1701. u Rat za španjolsku baštinu protiv Luja XIV.

Belje

Godine 1697, u skladu s tadašnjim običajima, a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod Sente, podario je princu Eugenu Savojskom imanje u južnoj Baranji, nazvano Belje.

Za Leopoldovog vladanja doselilo se nekoliko hiljada Srba pod patrijarhom Arsenijem Crnojevićem III. u Ugarsku i u Srem.

Izvori

  • "Opća enciklopedija JLZ" (5 L-Nigh), Zagreb, 1979.
  • "Belje. Tvornica šećera. 75", Šećerana, 1986. (str. 25; greškom: Leopold II)
  • "Mala enciklopedija Prosveta" (2 K-P), Beograd, 1978.

Rodoslovlje

Leopold I. 1667. godine, autor slike: Jan Thomas van Ieperen

Preci

Prva generacija
1. Leopold I, njemačko-rimski car (1640-1705)

Druga generacija
2. Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva (1608-1657)
3. Infanta Maria Anna od Španjolske (1606-1646)

Treća generacija
4. Ferdinand II, njemačko-rimski car (1578-1637)
5. Princeza Maria Anna od Bavarske (1574-1616)
6. Felipe II od Španjolske (1578-1621)
7. Nadvojvotkinja Margaretha od Austrije (1584-1611)

Četvrta generacija
8. Nadvojvoda Karl od Austrije (1540-1590)
9. Princeza Marija od Bavarske (1551-1608)
10. Wilhelm V, vojvoda od Bavarske (1548-1626)
11. Renée od Lotaringije (1544-1602)
12. Felipe III od Španjolske (1527-1598)
13. Nadvojvotkinja Anna od Austrije (1549-1580)
14. = 8. (Nadvojvoda Karl od Austrije)
15. = 9. (Princeza Marija od Bavarske)

Potomci

1. brak (1666): Infanta Margaretha Maria Theresia od Španjolske (1651-1673), kći Felipea IV, kralja Španjolske i nadvojvotkinje Marije Anne od Austrije

  • Nadvojvoda Ferdinand Wenzel (1667-1668)
  • Nadvojvotkinja Maria Antonia (1669-1692); suprug Maximilian, izbornik Bavarske (1662-1726)
  • Nadvojvoda Johann Leopold (1670-1670)
  • Nadvojvotkinja Maria Anna (1672-1672)

2. brak (1673): Nadvojvotkinja Claudia Felicitas od Austrije (1653-1676), kći nadvojvode Karla od Austrije, grofa od Tirola, i Anne de' Medici

  • Nadvojvotkinja Anna Maria Sophia (1674-1674)
  • Nadvojvotkinja Maria Josefa (1675-1676)

3. brak (1676): Pfalz-grofica Eleonora Magdalena od Pfalz-Neuburga (1655-1720), kći Filipa Wilhelma, kneza izbornika Pfalza (Falačke) i Land-grofice Elisabethe Amalie od Hessen-Darmstadta

  • Joseph I, car Svetog rimskog carstva (1678-1711)
  • Nadvojvotkinja Christina (1679-1679)
  • Nadvojvotkinja Maria Elisabeth (1680-1741)
  • Nadvojvoda Leopold Josef (1682-1684)
  • Nadvojvotkinja Maria Anna (1683-1754); suprug Joao V, kralj Portugala (1689-1750)
  • Nadvojvotkinja Maria Theresia (1684-1696)
  • Karl VI od Svetog Rimskog Carstva (1685-1740)
  • Nadvojvotkinja Maria Josefa (1687-1703)
  • Nadvojvotkinja Maria Magdalena (1689-1743)
  • Nadvojvotkinja Maria Margaretha (1690-1691)
Prethodnik: Hrvatsko-ugarski kralj (1657-1705) Nasljednik:
Ferdinand III.
(1625-1657)
Joseph I
(1687-1711)
Prethodnik:
Ferdinand III. (1637-1657)
Njemačko rimski car Nasljednik:
Joseph I (1705-1711)

Vanjske veze