Ljetno vrijeme – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m Bot: Brisanje šablona: Link FA.
m uređenje; sitno
Red 1: Red 1:
[[File:DaylightSaving-World-Subdivisions.png|upright=1.67|thumb|alt=World map. Europe, Russia, most of North America, parts of southern South America and southern Australia, and a few other places use DST. Most of equatorial Africa and a few other places near the equator have never used DST. The rest of the land mass is marked as formerly using DST.|
[[File:DaylightSaving-World-Subdivisions.png|upright=1.67|thumb|Većina svjetskih zemalja ne upotrebljava ljetno vrijeme, koje se obično upotrebljava u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].
{{legend|#1a80e6|ljetno vrijeme u upotrebi}}
Praktički sve države osim onih iz takozvanog zapadnog svijeta u odustale od ljetnog i zimskog vremena. One koje ga se danas još uvijek pridržavaju su označene plavom bojom.]]
{{legend|#ef690a|ljetno vrijeme prethodno u upotrebi}}
{{legend|#c00000|ljetno vrijeme nikad nije bilo u upotrebi}}]]
{{multiple image|align=right|direction=vertical|width=220|image1=Begin CEST Transparent.png|caption1='''Proljeće:''' Promjena s normalnog vremena na ljetno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat ''unaprijed''.|image2=End CEST.svg|caption2='''Jesen:''' Promjena s ljetnog vremena na normalno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat ''unatrag''.}}
[[File:Postkarte zur Einführung der Sommerzeit in Deutschland am 30. April 1916.jpg|thumb|Dopisnica o uvođenju ljetnog vremena u Njemačkoj 30. aprila 1916. (Njemački muzej satova, arhiv, inv. 100318)]]


'''ljetno vrijeme''', međunarodnim dogovorom prihvaćeno računanje [[vrijeme|vremena]] pri čemu se tokom ljetnih mjeseci [[sat (instrument)|satovi]] pomiču za jedan [[sat (jedinica)|sat]] unaprijed da bi danje svjetlo uvečer trajalo jedan sat duže. Dio godine prije i poslije ljetnog vremena naziva se ''normalno'' ili ''zimsko vrijeme''. Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.


== Historija ==
'''Ljetno računanje vremena''' ili '''ljetno vrijeme''' predstavlja dio [[godina|godine]] tokom koje se redovnom tzv. zimskom vremenu dodaje dodatno vrijeme, najčešće jedan sat.


⚫
Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela [[Nemačka|Njemačka]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].
Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.


== Sporenja o prednostima i nedostacima ==
⚫
Prva je ljetno računanje vremena - od [[30. 4.|30.4.]] do [[1. 10.|1.10.]] [[1916]]. - uvela [[Nemačka|Njemačka]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].


Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je [[Narodna Republika Kina|NR Kina]] ukinula 1991. godine, a [[Rusija]] ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i [[NAFTA]] ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno.
Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je [[Narodna Republika Kina|NR Kina]] ukinula 1991. godine, a [[Rusija]] ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i [[NAFTA]] ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno.

Verzija na datum 29 mart 2016 u 11:30

Većina svjetskih zemalja ne upotrebljava ljetno vrijeme, koje se obično upotrebljava u Evropi i Sjevernoj Americi.
  ljetno vrijeme u upotrebi
  ljetno vrijeme prethodno u upotrebi
  ljetno vrijeme nikad nije bilo u upotrebi
Proljeće: Promjena s normalnog vremena na ljetno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat unaprijed.
Jesen: Promjena s ljetnog vremena na normalno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat unatrag.
Dopisnica o uvođenju ljetnog vremena u Njemačkoj 30. aprila 1916. (Njemački muzej satova, arhiv, inv. 100318)

ljetno vrijeme, međunarodnim dogovorom prihvaćeno računanje vremena pri čemu se tokom ljetnih mjeseci satovi pomiču za jedan sat unaprijed da bi danje svjetlo uvečer trajalo jedan sat duže. Dio godine prije i poslije ljetnog vremena naziva se normalno ili zimsko vrijeme. Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.

Historija

Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata.

Sporenja o prednostima i nedostacima

Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je NR Kina ukinula 1991. godine, a Rusija ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i NAFTA ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno.

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ljetno_vrijeme&oldid=23703268