Milansko Vojvodstvo – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Nema sažetka izmjene
Red 6: Red 6:
|zastava_i =
|zastava_i =
|grb_i =
|grb_i =
|grb=Stemma dei Sforza.png
|grb=
|genitiv=
|genitiv=
|kontinent = [[Evropa]]
|kontinent = [[Evropa]]

Verzija na datum 20 mart 2016 u 20:57

Milansko Vojvodstvo
Ducato di Milano
Ducatus Mediolani
vazalna država Svetog Rimskog Carstva
[[Dinastija Visconti|]]  
13951797   
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija
Lokacija
Glavni grad Milano
Jezik/ci Zapadno lombardski dijalekt (insubrički, milanski dijalekt) i talijanski
Religija Rimokatolička
Politička struktura vazalna država Svetog Rimskog Carstva
Historija
 - diploma Wenzela cara Svetog Rimskog Carstva 11. maj
 - Mir u Campo Formiju 17. oktobar
Valuta Milanska škuda, lira, soldo i denaro

Milansko Vojvodstvo (talijanski: Ducato di Milano), bilo je dio decentraliziranog Svetog Rimskog Carstva u Sjevernoj Italiji od 1394. do 1797. kojom su vladale brojne dinastije, većinom izvan Italije. Teritorij Milanskog Vojvodstva mijenjao se tokom vijekova, ali je uglavnom pokrivao veći dio Lombardije, uključujući gradove Milano i Paviu, i Parma je također bila dio Milanskog Vojvodstva sve dok se nije odvojila u 16. vijeku u vlastito Vojvodstvo

Historija

Milansko Vojvodstvo osnovao je 1395. Gian Galeazzo Visconti, prvi milanski vojvoda. [1] Kad je dinastija Visconti izumrla 1447, Milano je proglasio republiku, unatoč činjenici da je vojvoda od Orleana bio legitiman nasljednik po ugovoru. On se baš nije previše trudio da zaposjedne svoju posesiju, ali je i pored toga Milanska republika bila kratkog vijeka jer je kondotjer Francesco Sforza, uspio da kao dio svoje nagrade dobije i kćer posljednjeg milanskog vojvode Filipa Viscontija. Nakon smrti svojeg tasta - 1450., postao je vojvoda Milana. Njegovi potomci su uz povremene prekide vladali Milanom sve do 1535.

Francusko prisezanje na Milansko Vojvodstvo

Vojvoda od Orleansa je 1498. je postao kralj Francuske pod vladarskim imenom Luj XII. On je odmah nakon stupanja na tron zatražio svoje lensko dobro - Milansko Vojvodstvo koje mu je preko oca nasljedno pripadalo. Nakon odbijanja Lodovica Sforze da mu prepusti vojvodsvo provalio je 1499. u Sjevernu Italiju i svrgnuo Lodovica Sforzu s vladarskog trona. Francuzi su vladali Milanskim Vojvodstvom vrlo kratko do 1512. kad su im vlast u Milanu preoteli Švicarci, koji su na tron postavili Lodovicovog sina Massimilijana Sforzu. Ni Massimiliano nije uspio ostati dugo na milanskom tronu, jer je novi francuski kralj Franjo I., ponovno upao u Lombardiju 1515. i nakon odlučne Bitke kod Marignana zarobio Massimiliana i poveo ga kao zatvorenika sa sobom u Francusku. Francuze su iz Milanskog Vojvodstva istjerali već 1521. Austrijanci, koji su na vlast instalirali Massimilijanovog mlađeg brata - Francesca Sforzu II.

Milansko Vojvodstvo između Francuza i Španjolaca

Milansko Vojvodstvo 1402. kad je bilo najveće (zeleno)

Nakon odlučujućeg francuskog poraza u Bitci kod Pavije - 1525., činilo se da je habsburgški car Karlo V. postao previše snažan u Italiji, zbog tog se Francesco Sforza pridružio Ligi Cognac protiv cara, zajedno s Mletačkom republikom, Republikom Firencom, papom i Francuskom. To je rezultiralo njegovim brzim protjerivanjem iz grada Milana iz kojeg su ga istjerale francuske trupe, on je ipak uspio zadržati vlast i kontrolu nad dosta drugih gradova u Milanskom Vojvodstvu, tako da se ponovno vratio u Milano, nakon zaključenja mirovnog porazuma iz Cambraja u 1529.[1]

Kada je Francesco Sforza umro - 1535. bez nasljednika, ponovno se rasplamsalo pitanje sukcesije, jer su i car Svetog Rimskog Carstva i francuski kralj tvrdili da su legitimni nasljednici Milanskog Vojvodstva, što je dovelo do više ratova. Vojvodstvo Parma osnovano je 1545. na dijelu Milanskog Vojvodstva južno od rijeke Po, kao feudalno dobro vanbračnog sina pape Pavla III. - Piera Luigija Farnesea, oko grada Parme.[1]

Car Svetog Rimskog Carstva Karlo V. Habsburški uspio je zavladati Milanskim Vojvodstvom namjeravajući ga prepustiti svom sinu Filipu Kastiljskom. Nakon potpisivanja Mirovnog ugovora iz Cateau-Cambrésisa 1559. između Francuske i Španjolske, Francuska je priznala Španjolskoj pravo na Milansko Vojvodstvo.[1]

Milansko Vojvodstvo za napoleonskih vremena

Milansko Vojvodstvo ostalo je u španjolskim rukama sve do kraja rata za španjolsko nasljeđe na početku 18. vijeka, kad su ga osvojili Austrijanci. Sporazumom iz Badena kojim je završen rat 1714. - Milansko Vojvodstvo ustupljeno je Austriji. [1]Vojvodstvo je ostalo u austrijskim rukama sve dok Sjevernu Italiju nisu zauzele napoleonske trupe 1796. Vojvodstvo je ustupljeno Francuskoj Mirovnim ugovorom iz Campo Formija - 1797. - Milansko Vojvodstvo postalo je središnji dio nove Cispadanske Republike. [1]

Nakon poraza Napoleona, u skladu s odlukama Bečkog kongresa od 9. juna 1815. - Milansko Vojvodstvo nije obnovljeno, već je postalo dio Kraljevine Lombardija-Venecija, marionetske države Austrijskog carstva sa habsburgovcima kao kraljevima. Kraljevstvo Lombardija-Venecija prestalo je egzistirati - 1866. kad je pripojeno Kraljevini Italiji. [1]

Vidi još

Reference

Vanjske veze