Wikipedia

Wikipedia (ili Vikipedija) je slobodna enciklopedija bazirana na Internetu koju kolaborativno pišu volonteri. Neprofitna organizacija Wikimedia Foundation (Vikimedija fondacija) je sponzor projekta. Wikipedija ima izdanja na oko 229 različitih jezika (od kojih je oko 100 aktivno) i uvrštava standardne enciklopedijske članke kao i članke na temu trenutnih događanja. Svrha Wikipedije je stvaranje i distribucija slobodne i besplatne međunarodne enciklopedije na što više jezika. Wikipedija je jedna od najpopularnijih referenci na Internetu, sa oko 60 miliona poseta dnevno.

Sav originalni materijal priložen Wikipediji je "Slobodan Sadržaj", definisan GNU Slobodnom Dokumentacionom Dozvolom, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmeniti, kopirati, i distribuirati, uz uslov da bilo koja kopija, modifikacija ili izmena ne sme stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora biti izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvek može izmjeniti pa nijedan članak nikada nije završen.

Wikipedia je počela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, i malo zatim (23. mart 2001.) je začeta Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se od tada trudi da napravi Wikipediju multijezičnom i trenutno postoji preko milion i 200 hiljada članaka na engleskom jeziku, i 4 miliona i 600 hiljada članaka na drugim jezicima ( u julu 2006. godine).

Povijest

wikipedia.org web stranica

Osim za vreme tehničkih problema i dogradnji, Wikipedia je bila u funkciji od 10. Januara 2001. Istorija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji između dva stara prijatelja, Larry Sanger, glavni korisnik Nupedije, i Ben Kovitza, kompjuterskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sangeru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Senger je potom nagovorio šefa Nupedije, da napravi Wiki od Nupedije, i prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Međutim, mnogi Nupedija korisnici nisu htjeli da Nupedija bude Wiki pa se tako 15. januara, pravi "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj stranici, Wikipedia.org.

Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1 000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10 000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, talijanskog, ruskog, itd.

Glavne karakteristike

Postoje tri glavne karakteristike Wikipedia projekata, koje zajedno uređuju njenu ulogu na internetu.

1. Ona jeste, ili pokušava da bude, u glavnom enciklopedija.
2. Ona je Wiki, u tome što je može izmjeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika).
3. Ona je slobodna i upotrebljava GNU Slobodnu Dokumentacijsku Dozvolu.

Kada se govori o multijezičnim Wikipedijama, važno je napomenuti da ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoji ni austrijska niti australijska niti britanska Wikipedija nego Wikipedije na njemačkom jeziku i engleskom jeziku itd.

Vandalizam

Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na Wikipedia člancima.

"Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element," Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima. "Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi."

Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno prati izmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveo IBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta. "Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen", izjavio je Martin Wattenberg, istraživač koji radi pri IBM-ovom TJ Watson istraživačkom centru u Kembridžu, u Masačusecu, SAD.

Politika i načela

Korisnici Wikipedije (koji se nazivaju Wikipedijanci), se drže nekoliko jednostavnih principa:

• Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu nepristrasni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi treba da budu predstavljena na objektivan način.

• Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, treba osigurati da sve varijante imena budu obuhvaćene korištenjem preusmerivača.

• Wikipedijanci upotrebljavaju stranice za diskusiju ("discussion") o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi odlučili kako izmeniti članak.

• Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Na primjer Wikipedia članci nisu definicije iz rečnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).

• Nekad postoje protivrečna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj posebno.

Korisnici

Wikipediju uređuju mnogi ljudi (Wikipedijanci). Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef. Osnivači Wikipedije su Jimmy Wales i Larry Sanger.

Software i hardware

Datoteka:Wikimediaserver.jpg

Devet servera smještenih u Floridi isporučuju Wikipediju svijetu

Originalni Wikipedija softver je UseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva Faza). Početkom 2002. godine, Wikipedija je počela upotrebljavati PHP Wiki engine koji je, koristeći MySQL bazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedija projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kao Druga Faza.

Nedugo nakon što je Druga Faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu 2002. godine. i još uvijek se upotrebljava. Treća Faza se zove MediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.

Pred kraj 2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenja jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su brzo prevaziđeni budući da je u junu 2004. godine Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smeštenih u Floridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade na Fedora Core Linux distribuciji.

Wikipedijina baza podataka

Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobonom dokumentacionom dozvolom, bilo tko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetite stranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.

Nagrade

2004

• Prix Ars Electronica, pobjednik - u kategoriji Digitalne zajednice.
• Webby Nagrade, pobjednik "Zajednica" sekcije.

Vidi također

• Wiki
• Enciklopedija
• Internetske enciklopedije

Vanjski linkovi

Wikipedia na Wikimedijinoj ostavi

• Meta-Wikipedia
• Originalna Wikipedia na Engleskom jeziku

Šablon:Link FA ak:Wikipedia