Hera – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: bar:Hera
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
'''Hera''' (grč. '''Ἥρα''', '''Ἥρη''') vrhovna je [[Stara Grčka|starogrčka]] [[bog|božica]], božica braka. Herin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] '''[[Junona]]''' = volooka.
[[Image:Hera - Meyers.jpg|thumb|Hera]]

'''Hera''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἥρα''', '''Ἥρη''') vrhovna je [[Stara Grčka|starogrčka]] [[bog|božica]], [[Zeus]]ova žena i sestra; božica braka. Herin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] '''[[Junona]]''' = volooka.


==Karakteristike==

Hera je prikazivana veličanstvenom, često na prijestolju okrunjena ''polos''om, visokom cilindričnom krunom koju su nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo. U ruci je često nosila [[šipak]], simbol plodne [[krv]]i i [[smrt]]i.

Prikazivali su da su njezinu kočiju vukli [[paun]]ovi, [[životinja]] koju su [[Stara Grčka|Grci]] upoznali nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Paun je u [[renesansa|renesansi]] postao njezinim simbolom. Kasnije je s Herom bila povezivana [[ptice|ptica]] [[kukavica]]. Također je bila božica [[krava|goveda]], a zvana je i [[vol]]ookom (''boôpis'', [[Homer]]ov [[epitet]]) Herom, zbog krupnih, tamnih očiju.

==Kult==

[[Image:Agrigento Tempio di Hera.jpg|thumb|Herin hram u Agrigentu na [[Sicilija|Siciliji]]]]

Hera je često bila štovana, pogotovo u [[Arg]]u kao argivska Hera (''Hera Argeia''), a svetište joj je bilo između Arga i [[Mikena|Mikene]] gdje su se održavale svečanosti ''Heraia''. U [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' Hera je izrekla da su njezina tri omiljena grada [[Arg]], [[Sparta]] i [[Mikena]]. Njezino je drugo svetište bilo na [[Sam (otok)|Samu]], a hramovi su se nalazili u [[Olimpija|Olimpiji]], [[Korint]]u, [[Tirin]]u, [[Perahora|Perahori]] i otoku [[Del]]u.

U [[Eubeja|Eubeji]] slavile su se svečanosti Velike Dadedale, posvećene Heri, svakih šest godina. Taj je prostor bio bogat [[krava]]ma, koje su ujedno predstavljale božicu Heru.

==Mitologija==
==Mitologija==

===Rođenje===
===Rođenje===

[[Image:James Barry 001.jpg|thumb|[[James Barry]]: Jupiter i Junona (Zeus i Hera)<small>, [[1790.]] - [[1799.]]</small>]]

Herin otac bio je [[Titan (mitologija)|Titan]] [[Kron]]. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Hera je bila božica što znači da je bila besmrtna te je nastavila živjeti u njegovom [[želudac|želucu]]. [[Zeus]] je bio najmlađi Kronov sin. Izbjegao je sudbinu svoje braće tako što ga je majka [[Reja (mitologija)|Reja]] sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i ubio Krona. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na [[Olimp]] i oženio se njome.
Herin otac bio je [[Titan (mitologija)|Titan]] [[Kron]]. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Hera je bila božica što znači da je bila besmrtna te je nastavila živjeti u njegovom [[želudac|želucu]]. [[Zeus]] je bio najmlađi Kronov sin. Izbjegao je sudbinu svoje braće tako što ga je majka [[Reja (mitologija)|Reja]] sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i ubio Krona. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na [[Olimp]] i oženio se njome.

[[Image:Carracci Jupiter et Junon.jpg|thumb|left|[[Agostino Carracci]]: Jupiter i Junona ([[Zeus]] i Hera)]]

===Potomstvo Zeusa i Here===
===Potomstvo Zeusa i Here===
Hera je sa Zeusom imala [[Ares]]a, [[Heba|Hebu]], [[Erida|Eridu]] i [[Ilitija|Ilitiju]]. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio [[Atena (mitologija)|Atenu]] bez nje te je rodila [[Hefest]]a bez njega.

Hera je sa [[Zeus]]om imala [[Ares]]a, [[Heba|Hebu]], [[Erida|Eridu]] i [[Ilitija|Ilitiju]]. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio [[Atena (mitologija)|Atenu]] bez nje te je rodila [[Hefest]]a bez njega. Potom su Zeus i Hera ili samo jedno od njih bili zgađeni Hefestovom ružnoćom te su ga bacili s [[Olimp]]a. Hefest se kasnije osvetio Heri učinivši da se ne može maknuti sa svoga prijestolja kad na nj sjedne. Ostali su ga bogovi preklinjali da je pusti, ali je odbio. [[Dioniz]] ga je potom napio i odnio natrag na Olimp na [[mula|mulinim]] leđima. Potom je oslobodio svoju majku nakon što mu je [[Afrodita]] dana za ženu.

===Heraklo===
===Heraklo===
Hera je bila [[Heraklo]]va pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio [[Alkmenu|Alkmenu]], smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu [[Perzej (mitologija)|Perzejeve]] kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala [[Euristej]]evo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u [[lasica|lasicu]]. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan Heraklo, u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije [[zmija|zmije]] da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.

===Eho===
Hera je bila [[Heraklo]]va pomajka i njegov neprijatelj. [[Zeus]] je oplodio [[Alkmenu|Alkmenu]], smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu [[Perzej (mitologija)|Perzejeve]] kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala [[Euristej]]evo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u [[lasica|lasicu]]. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan [[Heraklo]], u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev.
[[Nimfa]] [[Eho]] imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je Zeus varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i sinonim za jeku = eho.

===Leta i njezina djeca===
Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije [[zmija|zmije]] da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.
Kad je božica Hera saznala da [[Leta]] nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] Piton s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni otok [[Del]] koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina [[Apolon]]a i kćer [[Artemida|Artemidu]]. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[ocean]]a da više ne pluta, a sam je otok postao posvećen Apolonu. Hera je otela [[Ilitija|Ilitiju]], božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je [[Artemida]] rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata [[Apolon]]a te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.

===Kalisto i Arkad===
Jedna priča govori da je [[Zeus]] prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prosulo nebom i stvorilo [[Mliječna staza|Mliječnu stazu]].
[[Kalisto (mitologija)|Kalisto]] je bila [[Artemida|Artemidina]] sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio Zeus te su vodili [[ljubav]] dok je on bio prerušen u Apolona (za razliku od ove [[Heziod]]ove, [[Ovidije]]va inačica mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim nimfama, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u [[medvjed]]a, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga inačica priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare.

===Ija===
Također, dok je izvršavao svojih dvanaest zadataka, Hera mu je pokušavala što više otežati. Jedna inačica mita govori i da su se Hera i Heraklo sprijateljili jer ju je on spasio od [[div]]a koji ju je pokušao silovati. Čak mu je potom dala svoju kćer [[Heba|Hebu]] za ženu.
Hera je skoro uhvatila Zeusa s ljubavnicom [[Ija (mitologija)|Ijom]]. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala [[Arg (mitologija)|Argu]] da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio [[Hermes]]u da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu [[oči]]ju. Ija je puštena na slobodu.

===Herina ljubomora===

====Eho====

[[Nimfa]] [[Eho]] imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je [[Zeus]] varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i [[sinonim]] za jeku = eho.

====Leta i njezina djeca====
<!-- s članka o Apolonu :) -->
Kad je božica Hera saznala da [[Leta]] nosi djecu njena muža [[Zeus]]a, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] Piton s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni otok [[Del]] koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina [[Apolon]]a i kćer [[Artemida|Artemidu]]. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[ocean]]a da više ne pluta, a sam je otok postao posvećen Apolonu.

Hera je otela [[Ilitija|Ilitiju]], božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je [[Artemida]] rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata [[Apolon]]a te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.

====Kalisto i Arkad====
<!-- iz članka o Kalisti :-) -->
[[Kalisto (mitologija)|Kalisto]] je bila [[Artemida|Artemidina]] sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio [[Zeus]] te su vodili [[ljubav]] dok je on bio prerušen u [[Apolon]]a (za razliku od ove [[Heziod]]ove, [[Ovidije]]va inačica mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim [[nimfa]]ma, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u [[medvjed]]a, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga inačica priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare.

Mit govori da ju je njezin sin Arkad gotovo ubio u lovu kopljem, ali je [[Zeus]] to spriječio i oboje ih postavio kao [[zviježđe|zviježđa]] [[Veliki medvjed]] i [[Mali medvjed]] na nebu. Druga inačica mita govori da su lovci uhvatili i nju i njezina sina te ih doveli Kalistinu ocu Likonu, a Zeus ih je potom pretvorio u zviježđa.

Heri se to nije svidjelo te je tražila [[Tetija (mitologija)|Tetiju]] da joj pomogne. Tetija ih je proklela da zauvijek kruže nebom i da nikad ne zađu ispod obzora (zato su cirkumpolarni).

====Dioniz====

[[Dioniz]] je bio sin [[Zeus]]a i smrtnice. Ljubomorna je Hera opet pokušala ubiti dijete poslavši [[Titan (mitologija)|Titane]] da razderu Dioniza na komadiće namamivši ga igračkama. Premda je Zeus otjerao Titane svojim munjama, ali su oni pojeli cijelo Dionizovo tijelo osim njegova [[srce|srca]] koje je spašeno. Zeus je iskoristio srce da bi ga ponovno stvorio te ga je postavio u [[Semela|Semelinu]] maternicu. Zato je on dvaput rođen.

====Ija====

[[Image:Juno Receiving the Fead of Argos WGA.jpg|thumb|[[Jacopo Amigoni]]: Heri donose [[Arg (mitologija)|Argovu]] glavu<small>, [[18. stoljeće]]</small>]]

Hera je skoro uhvatila [[Zeus]]a s ljubavnicom [[Ija (mitologija)|Ijom]]. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala [[Arg (mitologija)|Argu]] da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio [[Hermes]]u da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu [[oči]]ju. Ija je puštena na slobodu.

Hera je poslala obada da ubode i muči Iju koja je lutala zemljom. Ija je s vremenom prešla preko prolaza koji je po njoj nazvan [[Bospor]] ("juničin prolaz"), a ondje se susrela i s [[Prometej (mitologija)|Prometejem]]. Na posljetku je Ija stigla do tadašnjeg "kraja svijeta" [[Egipat|Egipta]] gdje su je Egipćani obožavali kao božicu, a [[Zeus]] joj je vratio ljudsko obličje. Ovdje je rodila njegova sina Epafa, a vjenčala se s egipatskim kraljem Telegonom.

====Lamija====

[[Lamija (mitologija)|Lamija]] je bila kraljica [[Libija|Libije]] koju je volio [[Zeus]]. Hera ju je pretvorila u čudovište i ubila njihovu djecu. Na Lamiju je bačena kletva - nije mogla zatvoriti [[oči]] tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. Zeus joj je dao dar da može izvaditi svoje oči da bi se odmorila, a potom ih poslije vratiti. Lamija je bila ljubomorna na ostale majke te je pojela njihovu djecu.

====Gerana====

Gerana je bila kraljica [[Pigmej]]aca koji su se hvalili da je ljepša od Here. Bijesna božica pretvorila ju je u [[ždral]]a i izrekla da će te [[ptica|ptice]] uvijek voditi vječan rat protiv pigmejskog naroda.

==Literatura==
==Literatura==



Verzija na datum 11 juli 2008 u 08:29

Hera (grč. Ἥρα, Ἥρη) vrhovna je starogrčka božica, božica braka. Herin je pandan u rimskoj mitologiji Junona = volooka.

Mitologija

Rođenje

Herin otac bio je Titan Kron. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Hera je bila božica što znači da je bila besmrtna te je nastavila živjeti u njegovom želucu. Zeus je bio najmlađi Kronov sin. Izbjegao je sudbinu svoje braće tako što ga je majka Reja sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i ubio Krona. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na Olimp i oženio se njome.

Potomstvo Zeusa i Here

Hera je sa Zeusom imala Aresa, Hebu, Eridu i Ilitiju. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio Atenu bez nje te je rodila Hefesta bez njega.

Heraklo

Hera je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio Alkmenu, smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu Perzejeve kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala Euristejevo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u lasicu. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan Heraklo, u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.

Eho

Nimfa Eho imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je Zeus varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i sinonim za jeku = eho.

Leta i njezina djeca

Kad je božica Hera saznala da Leta nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila zmija Piton s glavom zmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni otok Del koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen labudovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina Apolona i kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno oceana da više ne pluta, a sam je otok postao posvećen Apolonu. Hera je otela Ilitiju, božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata Apolona te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.

Kalisto i Arkad

Kalisto je bila Artemidina sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio Zeus te su vodili ljubav dok je on bio prerušen u Apolona (za razliku od ove Heziodove, Ovidijeva inačica mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim nimfama, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u medvjeda, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga inačica priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare.

Ija

Hera je skoro uhvatila Zeusa s ljubavnicom Ijom. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala Argu da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio Hermesu da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu očiju. Ija je puštena na slobodu.

Literatura

Vanjski linkovi