Kvint Fabije Piktor – razlika između verzija
m robot Dodaje: sk:Quintus Fabius Pictor |
m robot Dodaje: es:Quinto Fabio Píctor Mijenja: fr:Quintus Fabius Pictor [r5544] |
||
Red 12: | Red 12: | ||
[[de:Quintus Fabius Pictor]] |
[[de:Quintus Fabius Pictor]] |
||
[[en:Quintus Fabius Pictor]] |
[[en:Quintus Fabius Pictor]] |
||
[[es:Quinto Fabio Píctor]] |
|||
[[fi:Fabius Pictor]] |
[[fi:Fabius Pictor]] |
||
[[fr:Fabius Pictor]] |
[[fr:Quintus Fabius Pictor]] |
||
[[he:קווינטוס פאביוס פיקטור]] |
[[he:קווינטוס פאביוס פיקטור]] |
||
[[hu:Quintus Fabius Pictor]] |
[[hu:Quintus Fabius Pictor]] |
Verzija na datum 12 juni 2008 u 15:45
Kvint Fabije Piktor (lat. Quintus Fabius Pictor, rođen oko 260. godine st. e., umro oko 190. st. e.) bio je jedan od prvih rimskih istoričara i verovatno prvi u nizu analista, koji pripadaju arhajskom periodu rimske književnosti. Kao pripadnik uglednog roda Fabijevaca, bio je unuk slikara (pictor na latinskom) Gaja Fabija Piktora. Bio je član rimskog senata i borio se protiv Gala 225. godine st. e. i protiv Kartagine u drugom punskom ratu. Nakon poraza kod Kane bio je član rimskog izaslanstva koje je 216. st. e. poslato u Delfe da traži savet proročišta.
Fabije je krajem 3. veka st. e. napisao Anale (Annales) na grčkom jeziku. Smatra se pripadnikom analističke istoriografske tradicije, premda u neznatnim sačuvanim fragmentima njegovog dela nema dokaza da je zaista i pisao analistički, uprkos tome što bi na to upućivao naziv "Anali". Njegovo je delo počinjalo od dolaska Eneje u Lacij, a kao glavne izvore koristio je razne zapise koji su se čuvali u njegovoj vlastitoj porodici i u drugim važnim rimskim porodicama, te svešteničke hronike i spiskove magistrata. Prema Dionisiju Halikarnašaninu (I, 74), Fabije je osnivanje Rima datirao u "prvu godinu osme olimpijade", dakle u 747. godinu stare ere. Delo se završavalo prikazom drugoga punskog rata (do 217. st. e.), u kome je i sam učestvovao i za čije je izbijanje svu odgovornost svaljivao na Kartaginu, posebno na kartaginsku porodicu Barka kojoj su pripadali Hamilkar i Hanibal.
Izgleda da su Fabijevi podaci bili prilično pouzdani. "Anale" su kao istorijski izvor koristili Polibije, Tit Livije i Dionizije Halikarnašanin, a na latinski je bio preveden do Ciceronovog doba.