Hej, Slaveni – razlika između verzija
m robot Dodaje: jv:Hej Sloveni |
m robot Dodaje: uk:Гей Словени |
||
Red 174: | Red 174: | ||
[[sl:Hej Slovani]] |
[[sl:Hej Slovani]] |
||
[[sr:Хеј, Словени]] |
[[sr:Хеј, Словени]] |
||
[[uk:Гей Словени]] |
|||
[[zh:嘿,斯拉夫人!]] |
[[zh:嘿,斯拉夫人!]] |
Verzija na datum 11 juni 2008 u 09:25
Hej, Sloveni je bila himna SFRJ od 1945. do 1992. sa verzijama na srpsko-hrvatskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Formiranjem Savezne Republike Jugoslavije, Hej, Sloveni je postala himna te države, a kasnije i himna SCG. Danas nije u upotrebi.
Istorija
Hej, Slovaci
Pesmu je napisao slovački sveštenik, pesnik i istoričar Samo Tomašik dok je bio u poseti Pragu 1834. On je bio revoltiran zbog toga što se nemački jezik češće čuo na ulicama Praga od češkog. Tomašik je zapisao u svoj dnevnik:
U matici Pragu, biseru zapadnoslovenskog sveta, koji će biti izgubljen u Nemačkom moru, šta čeka moja draga domovina, Slovačka, koja gleda u Prag kao duhovnog vaspitača? Uznemiren tom mišlju, setio sam se stare poljske pesme Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy (Poljska nije nestala dogod mi živimo). Ta poznata melodija je izazvala da moje srce izbaci Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije (Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi)... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio sveću i napisao tri verzije u moj dnevnik. Pesma je završena u trenutku. (Dnevnik Sama Tomašika, nedelja, 2. novembar 1834.)
Pan-slovenska himna
Tomašik je uskoro izmenio stihove da bi uključio sve Slovene i Hej, Sloveni je postala vrlo poznata pesma koja je podržavala pan-slovenski nacionalizam i pan-slovenska osećanja, posebno u slovenskim zemljama kojima je vladala Austrija. Ona je štampana u brojnim magazinima i kalendarima i pevala se na političkim skupovima, postajući nezvanična himna pan-slovenskog pokreta.
Njena popularnost se nastavila uvećavati kada je usvojena kao zvanična himna Sokolskog društva, koji je zasnovan na pan-slovenskim idealima i bio je aktivan širom Austro-Ugarske. 1905, podizanje spomenika slovenačkom pesniku France Prešernu u Ljubljani je slavljeno od strane velike mase ljudi pevanjem Hej, Sloveni. Tokom Prvog svetskog rata, pesmu su često koristili slovenski vojnici sa suprotstavljenih strana da razgovaraju zajedničkim nacionalističkim osećanjima i da izbegnu prolivanje krvi. Mnogi slovenački i hrvatski pripadnici Sokolskog pokreta koji su bili regrutovani u austro-ugarsku vojsku su se dobrovoljno predavali srpskim i ruskim vojnicima i često su prelazili na njihovu stranu. Pesma se sa njima proširila po Balkanu i Rusiji i ostala je popularna u međuratnom periodu.
Slovačka himna
U Slovačkoj, pesma Hej, Slovaci je smatrana za nezvaničnu himnu Slovaka kroz modernu istoriju, posebno u vremenima revolucija. Iako je nakon Prvog svetkog rata pesma „Nad Tatrou sa blýska“ postala zvanična slovačka himna u Čehoslovačkoj i opet 1993. u nezavisnoj Slovačkoj, pesma se još uvek smatra kao druga himna od strane mnogih (uglavnom nacionalista). Ona je bila zvanična himna Slovačke tokom Drugog svetskog rata.
Jugoslavija
1941, Sile Osovine su napale Kraljevinu Jugoslaviju i pobedili je u kratkotrajnom Aprilskom ratu. Pošto je međuratna himna, koja se sastojala iz himni Srba (Bože pravde), Hrvata (Lijepa naša domovino) i Slovenaca (Napred, zastavo slave), imala mnogo referenci na kralja i kraljevstvo, antirojalistički partizani predvođeni Josipom Brozom Titom su odlučili da je odbace i usvoje Hej, Sloveni. Pesma je pevana i na Prvom i Drugom zasedanju AVNOJa, zakonodavnog tela partizanskog pokreta i postepeno je postajala smatrana za nacionalnu himnu nove Jugoslavije.
Stara himna je zvanično napuštena nakon oslobođenja 1945, ali nova himna nije bila zvanično usvojena. Bilo je više pokušaja da se promovišu nove, više jugoslovenske pesme kao nacionalna himna, ali nijedna nije dobila veću podršku javnosti i Hej, Sloveni se nastavila nezvanično koristiti. Potraga za boljim kandidatima je konačno napuštena i 1977, Hej, Sloveni je postala zvanična himna Jugoslavije.
Srbija i Crna Gora
Nakon raspada SFRJ tokom 1991-92, kada su samo Srbija i Crna Gora ostale u federaciji, Hej, Sloveni je nastavljena da se koristi kao zvanična himna Savezne Republike Jugoslavije. Državi je 2003. promenjeno ime u Srbija i Crna Gora i očekivalo se da će biti usvojena nova himna, ali pošto nije donet sporazum oko nacionalnih simbola, Hej, Sloveni je ostala himna državne zajednice.
Mešavina crnogorske himne Oj, svijetla majska zoro i srpske Bože pravde je predložena, ali ovaj pokušaj je bio odbijen nakon prigovora Srpske Narodne Stranke i Socijalističke Narodne Partije koji su pitali za stav vođa Srpske Pravoslavne Crkve.
Pošto je Crna Gora postala nezavisna 2006, ovo pitanje je rešeno i Hej, Sloveni nije više korištena kao zvanična himna država naslednica.
Stihovi
Хеј, Словени, још сте живи Живи, живи, дух словенски Нек' се сада и над нама Ми стојимо постојано |
Hej Slaveni, još 'te živi Živi, živi duh slavenski Nek se sada i nad nama Mi stojimo postojano |
Hej Slovani, naša reč Živi, živi, duh slovanski, Naj tedaj nad nami Bratje, mi stojimo trdno |
Еј, Словени, жив е тука Жив е вечно, жив е духот Пустошејќи, нека бура Стоиме на стамен-прагот |
[[Media:Media:ime_media_fajla.ogg]]===Engleskom ===
Hey, Slavs, it still lives,
The word of our grandfathers
While for the people the hearts beat
Of their sons
Long live, the spirit Slavic
You will live for ages
Futile is the Hell's abyss
Futile the fire of thunder
Even if now above us
Bura shatters everything
Let stones break, let oak shatter
Let earth quake
We stand steadily
Like river gorges
Damned be the traitor
Of his homeland!