20. 1. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: cbk-zam:20 de Enero
m robot Dodaje: hif:20 January [r5530]
Red 112: Red 112:
[[he:20 בינואר]]
[[he:20 בינואר]]
[[hi:20 जनवरी]]
[[hi:20 जनवरी]]
[[hif:20 January]]
[[hr:20. siječnja]]
[[hr:20. siječnja]]
[[ht:20 janvye]]
[[ht:20 janvye]]

Verzija na datum 9 juni 2008 u 01:49

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


20. januar - 20. siječnja

Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpn.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.


Događaji

  • 1996 - Jaser Arafat izabran za predsednika Palestinske Uprave
  • 1265. prvi put sazvan engleski parlament. Donji dom činila dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo.
  • 1667. završen trinaestogodišnji rat Rusije i Poljske, koji je izbio kada su pobunjeni ukrajinski Kozaci priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u selu Andrusovu kod Smolenska Poljska bila primorana da Rusiji ustupi Kijev, Smolensk i deo Ukrajine na levoj obali Dnjepra.
  • 1841. završen Prvi opijumski rat Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu poražena Kina primorana da Britancima plati ratnu odštetu i prepusti im Hong Kong.
  • 1876. na Cetinju održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore.
  • 1887. SAD i Havaji sklopili ugovor po kom su Amerikanci dobili pravo da Perl Harbur koriste kao pomorsku bazu.
  • 1945. Franklin Delano Roosevelt četvrti put inaugurisan za predsednika SAD. Jedini predsednik u istoriji SAD koji je četiri puta biran na tu funkciju.
  • 1961. Džon Kenedi u 43. godini inaugurisan za predsednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.
  • 1981. Ronald Regan u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsednik u istoriji SAD.
  • 1981. posle 444 dana u zarobljeništvu iz ambasade SAD u Teheranu oslobođena 52 američka taoca.
  • 1987. u Libanu kidnapovan Teri Vajt, specijalni izaslanik Kenterberijskog nadbiskupa. U zatočeništvu proveo skoro pet godina.
  • 1990. u Beogradu održan poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije, 14. Vanredni kongres SKJ.
  • 1996. na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca. Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat postao prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda, sa 88,1 odsto glasova.
  • 2000. u Ankari se prvi put od 1962. sastali ministri inostranih poslova Grčke i Turske.
  • 2001. filipinski predsednik Džozef Estrada povukao se sa vlasti pod pritiskom demonstranata i vojske, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.
  • 2003. bivši predsednik Srbije Milan Milutinović predao se Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom 1999.

Rođenja


Smrti

  • 1612. u duševnom rastrojstvu umro Rudolf II, rimsko-nemački car od 1576. Njegova nesposobnost da izmiri romokatolike i protestante umnogome doprinela tridesetogodišnjim verskim ratovima u Evropi.
  • 1713. - Pavao Ritter Vitezović, hrvatski književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik (* 1652.)
  • 1859. - Bettina von Arnim, njemačka književnica (* 1785.)
  • 1920. - Celestin Medović, hrvatski slikar (* 1857.)
  • 1921. umro srpski vojvoda Živojin Mišić, jedan od najboljih srpskih vojskovođa, vojni pisac i profesor na Vojnoj akademiji. Kao komandant Prve armije komandovao operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austrougarskom vojskom u Prvom svetskom ratu. Napisao više vojnih dela, među kojima je najznačajnije „Strategija“.
  • 1945. srpski vojvoda Petar Bojović, učesnik u svim ratovima od 1876. do 1912, kada je unapređen u čin generala. Od 1915. bio načelnik Generalštaba, a u septembru 1918. komandovao srpskim snagama u proboju Solunskog fronta, posle čega je dobio čin vojvode.
  • 1973. u Konakriju ubijen Amilkar Kabral, jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.
  • 1984. umro merički sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od minut, tumač naslovnih uloga u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928.
  • 1990. - Barbara Stanwick - američka filmska glumica (r. 1907.)
  • 1993. - Audrey Hepburn, američka filmska i kazališna glumica (r. 1929.)

Praznici i dani sećanja




Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar