Slobodni softver – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m Vraćene izmene korisnika 69.244.123.182 na poslednju izmenu korisnika Node ue |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Slobodni |
'''Slobodni softver''' je stvar slobode, a ne cijene. Za razumijevanje tog pojma, trebate shvatiti "slobodni" u smislu "sloboda govora", a ne u smislu "slobodno (besplatno) pivo". |
||
== Slobode == |
== Slobode == |
||
Slobodni |
Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. Još određenije, ukazuje na četiri vrste sloboda za korisnike softvera: |
||
* Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0). |
* Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0). |
||
Red 10: | Red 10: | ||
* Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to. |
* Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to. |
||
Program je slobodni |
Program je slobodni softver ako korisnici istog imaju sve te slobode. Prema tome, možete slobodno distribuirati presnimke, s preinakama ili bez njih, bez naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome svugdje. Biti slobodnim činiti sve to znači (između ostalog) da ne morate tražiti dopuštenje ni platiti za njega. |
||
== Primjeri == |
== Primjeri == |
||
* autor programa može dati svoj kôd javnosti na uporabu, takav kôd nazivamo [[Otvoreni kod|otvorenim kodom]] (eng. ''open source''). Prevođenje izvornog koda u strojni jezik pravo je korisnika |
* autor programa može dati svoj kôd javnosti na uporabu, takav kôd nazivamo [[Otvoreni kod|otvorenim kodom]] (eng. ''open source''). Prevođenje izvornog koda u strojni jezik pravo je korisnika |
||
* autor koda može dati javnosti osim izvornog koda i prevedeni kod za jednu (ili više) hardverskih |
* autor koda može dati javnosti osim izvornog koda i prevedeni kod za jednu (ili više) hardverskih platformi/operacijskih sustava |
||
* autor može dati kod javnosti besplatno na korištenje, a može naplaćivati prevedene programe koje je on sam preveo (primjer je Xchat [[IRC]] klijent, koji ima otvoreni kod, izvršna inačica za [[linux]] je također besplatna, dok inačica za [[Windows]] OS se naplaćuje. No kako je izvorni kod besplatan, postoje na [[Internet]]u i neslužbene inačice za Windows-e, koje su besplatne za korištenje.) |
* autor može dati kod javnosti besplatno na korištenje, a može naplaćivati prevedene programe koje je on sam preveo (primjer je Xchat [[IRC]] klijent, koji ima otvoreni kod, izvršna inačica za [[linux]] je također besplatna, dok inačica za [[Windows]] OS se naplaćuje. No kako je izvorni kod besplatan, postoje na [[Internet]]u i neslužbene inačice za Windows-e, koje su besplatne za korištenje.) |
||
* autor (ili druge osobe/tvrtke) mogu naplaćivati medij, odnosno tiskane upute/priručnike na kome distribuiraju programe/izvorni kod slobodnog |
* autor (ili druge osobe/tvrtke) mogu naplaćivati medij, odnosno tiskane upute/priručnike na kome distribuiraju programe/izvorni kod slobodnog softvera, odnosno koji se prodaju zajedno u paketu |
||
== Poveznice == |
== Poveznice == |
||
Red 33: | Red 33: | ||
[[ar:برامج حرة]] |
[[ar:برامج حرة]] |
||
[[ca:Programari Lliure]] |
[[ca:Programari Lliure]] |
||
[[cs:Svobodný |
[[cs:Svobodný software]] |
||
[[da: |
[[da:Fri software]] |
||
[[de: |
[[de:Freie Software]] |
||
[[en: |
[[en:Free software]] |
||
[[eo:Libera programaro]] |
[[eo:Libera programaro]] |
||
[[es: |
[[es:Software libre]] |
||
[[ |
[[fi:Vapaa ohjelmisto]] |
||
[[ |
[[fr:Logiciel libre]] |
||
[[he:תוכנה חופשית]] |
[[he:תוכנה חופשית]] |
||
[[hu:Szabad |
[[hu:Szabad szoftver]] |
||
[[ia: |
[[ia:Software libere]] |
||
[[id:Perangkat lunak bebas]] |
[[id:Perangkat lunak bebas]] |
||
[[it: |
[[it:Software libero]] |
||
[[ja:フリーソフトウェア]] |
[[ja:フリーソフトウェア]] |
||
[[ko:자유 소프트웨어]] |
[[ko:자유 소프트웨어]] |
||
[[ku:Nivîsbariya azad]] |
[[ku:Nivîsbariya azad]] |
||
[[nl:Vrije |
[[nl:Vrije software]] |
||
[[no: |
[[no:Fri programvare]] |
||
[[pl:Wolne oprogramowanie]] |
[[pl:Wolne oprogramowanie]] |
||
[[pt: |
[[pt:Software livre]] |
||
[[ro: |
[[ro:Software liber]] |
||
[[ru:Свободное программное обеспечение]] |
[[ru:Свободное программное обеспечение]] |
||
[[sl:prosto programje]] |
[[sl:prosto programje]] |
||
[[sv: |
[[sv:Fri programvara]] |
||
[[tr:Özgür yazılım]] |
[[tr:Özgür yazılım]] |
||
[[zh:自由软件]] |
[[zh:自由软件]] |
Verzija na datum 4 april 2006 u 08:52
Slobodni softver je stvar slobode, a ne cijene. Za razumijevanje tog pojma, trebate shvatiti "slobodni" u smislu "sloboda govora", a ne u smislu "slobodno (besplatno) pivo".
Slobode
Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. Još određenije, ukazuje na četiri vrste sloboda za korisnike softvera:
- Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0).
- Sloboda proučavanja rada programa, i prilagodbe istog vašim potrebama (sloboda 1). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.
- Sloboda distribuiranja presnimaka, da biste mogli pomoći svomu bližnjemu (sloboda 2).
- Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.
Program je slobodni softver ako korisnici istog imaju sve te slobode. Prema tome, možete slobodno distribuirati presnimke, s preinakama ili bez njih, bez naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome svugdje. Biti slobodnim činiti sve to znači (između ostalog) da ne morate tražiti dopuštenje ni platiti za njega.
Primjeri
- autor programa može dati svoj kôd javnosti na uporabu, takav kôd nazivamo otvorenim kodom (eng. open source). Prevođenje izvornog koda u strojni jezik pravo je korisnika
- autor koda može dati javnosti osim izvornog koda i prevedeni kod za jednu (ili više) hardverskih platformi/operacijskih sustava
- autor može dati kod javnosti besplatno na korištenje, a može naplaćivati prevedene programe koje je on sam preveo (primjer je Xchat IRC klijent, koji ima otvoreni kod, izvršna inačica za linux je također besplatna, dok inačica za Windows OS se naplaćuje. No kako je izvorni kod besplatan, postoje na Internetu i neslužbene inačice za Windows-e, koje su besplatne za korištenje.)
- autor (ili druge osobe/tvrtke) mogu naplaćivati medij, odnosno tiskane upute/priručnike na kome distribuiraju programe/izvorni kod slobodnog softvera, odnosno koji se prodaju zajedno u paketu
Poveznice
- Richard Stallman
- GNU
- GNU/Linux (GNU + Linux kernel)