Vjeverice – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m jatovske varijante u definiciji |
||
| Red 21: | Red 21: | ||
*[[Xerinae]] |
*[[Xerinae]] |
||
}} |
}} |
||
'''Vjeverice''' |
'''Vjeverice''' ([[ijekavski izgovor|ijek.]]) ili '''veverice''' ([[ekavski izgovor|ek.]]), zajednički naziv za životinje iz porodice ''Sciuridae'', iz reda glodavaca. |
||
Tipičan predstavnik ove porodice su vjeverice sa dugačkim repom, koje naseljavaju [[Europa|Europu]], [[Azija|Aziju]] i [[Amerika|Amerike]]. Također, u porodici Sciuridae su i [[leteće vjeverice]], dok leteće vjeverice iz porodice ''Anomaluridae'' koja naseljavaju [[Afrika|Afriku]] nisu iz ove skupine. |
Tipičan predstavnik ove porodice su vjeverice sa dugačkim repom, koje naseljavaju [[Europa|Europu]], [[Azija|Aziju]] i [[Amerika|Amerike]]. Također, u porodici Sciuridae su i [[leteće vjeverice]], dok leteće vjeverice iz porodice ''Anomaluridae'' koja naseljavaju [[Afrika|Afriku]] nisu iz ove skupine. |
||
| Red 28: | Red 28: | ||
Živi u šumama,parkovima,vrtovima, aktivna je danju (nekad i noću!), dobro se penje i skače. U krošnjama gradi nekoliko loptastih gnijezda u kojima skriva hranu i mlade. Ne spava pravi [[zimski san]] (povremeno se budi). |
Živi u šumama,parkovima,vrtovima, aktivna je danju (nekad i noću!), dobro se penje i skače. U krošnjama gradi nekoliko loptastih gnijezda u kojima skriva hranu i mlade. Ne spava pravi [[zimski san]] (povremeno se budi). |
||
| ⚫ | Prehranjuje se bobicama, plodovima, gljivama, jajima, sjemenkama i mladim pticama. <!-- Naraste do 24 (19.5- 28) [[cm ]] + rep od 19 (14-24) cm. Vrijeme parenja, je od siječnja do srpnja, mlade nosi 38 dana, koti od veljače do kolovoza 2-5 puta po 3-7 mladih (slijepi 31 dan, sišu 35-42 dana, samostalni su sa 49-56 dana, spolno zreli sa 12 mjeseci). Žive 8-10 [[godina]] premjestio dio ovoga na 'crvenu vjevericu' --> |
||
Prehranjuje se bobicama, plodovima, gljivama, jajima, sjemenkama i mladim pticama. |
|||
<!-- Naraste do 24 (19.5- 28) [[cm ]] + rep od 19 (14-24) cm. |
|||
| ⚫ | |||
Žive 8-10 [[godina]] premjestio dio ovoga na 'crvenu vjevericu' --> |
|||
== Rasprostranjenost == |
== Rasprostranjenost == |
||
Verzija na datum 11 novembar 2015 u 14:51
| Vjeverice | |
|---|---|
| |
| Sciurus carolinensis | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Rodentia |
| Podred: | Sciuromorpha |
| Porodica: | Sciuridae |
Vjeverice (ijek.) ili veverice (ek.), zajednički naziv za životinje iz porodice Sciuridae, iz reda glodavaca.
Tipičan predstavnik ove porodice su vjeverice sa dugačkim repom, koje naseljavaju Europu, Aziju i Amerike. Također, u porodici Sciuridae su i leteće vjeverice, dok leteće vjeverice iz porodice Anomaluridae koja naseljavaju Afriku nisu iz ove skupine.
Opis
Živi u šumama,parkovima,vrtovima, aktivna je danju (nekad i noću!), dobro se penje i skače. U krošnjama gradi nekoliko loptastih gnijezda u kojima skriva hranu i mlade. Ne spava pravi zimski san (povremeno se budi).
Prehranjuje se bobicama, plodovima, gljivama, jajima, sjemenkama i mladim pticama.
Rasprostranjenost
U Europi žive samo dvije vrste vjeverica-siva i crvena vjeverica. Na svijetu je poznato oko 200 vrsta vjeverica. No, uz crvenu vjevericu, koja je do 70-ih godina prošloga stoljeća bila jedini stanovnik Europe, na starom kontinentu odnedavna viđamo i sivu. Prvi primjerci, uvezeni iz Sjeverne Amerike, pušteni su u Italiji, da bi se u posljednjih 50-ak godina nevjerojatno proširili i ugrozili opstanak zaštićene crvene vjeverice.
Zbog kitnjasta, uspravno položena repa te gotovo ljudskog izgleda dok sjede na stražnjim šapama i grickaju hranu, ti predivni glodavci svima su dobro znani i često se mogu vidjeti u parkovima u naseljima. Sive vjeverice ljeti često zadobiju svijetlo smećkastocrvenu nijansu, posebno na leđima i bokovima pa ih je lako zamijeniti s crvenima. Crvene, pak, za zimskih mjeseci imaju dlakave čuperke na vrhovima uški koje sive vjeverice nemaju nikada.
Obje vrste vjeverica vole lješnjake. No, sivih je više pa su i proždrljivije, premda bi se mogle zadovoljiti i žirevima koje crvene ne vole, jer ih ne mogu dobro probaviti. Ni jedna vrsta vjeverica ne hibernira, iako su manje aktivne, pa je u hladnim zimama u prednosti siva vjeverica koja nakupi znatno deblji sloj zaliha masti. U Velikoj su Britaniji lokalne populacije crvenih vjeverica nestale u samo 15 godina nakon dolaska sivih vjeverica.
Kad pronađe lješnjak, vjeverica najprije provjeri je li jestiv, no ponekad ga ne pojede odmah već spremi u spremište hrane za crne dane. Mirisnim žlijezdama na usnama vjeverica označava hranu, koju će zakopati što je dublje moguće, na mekanu terenu, a potom, uzdignuta repa, krenuti u novu potragu. Miris lješnjaka osjetit će čak i pod snježnim pokrivačem.
Vanjske veze
- Vjeverice na National Geographicu