Zlatno runo – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Jason Pelias Louvre K127.jpg|thumb|200px|Jason se vraća i donosi Zlatno runo Peliji, [[apulija|apulijska]] [[krater (vaza)|krater]] (vaza) sa [[crvene figure na crnoj pozdaini|crvenim figurama na crnoj pozadini]], cca. 340–330. pne.]]
[[Datoteka:Jason Pelias Louvre K127.jpg|thumb|200px|Jason se vraća i donosi Zlatno runo Peliji, [[apulija|apulijska]] [[krater (vaza)|krater]] (vaza) sa [[crvene figure na crnoj pozdaini|crvenim figurama na crnoj pozadini]], cca. 340–330. pne.]]


U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] '''Zlatno runo''' ({{lang-el|Χρυσόμαλλον Δέρας}}) je [[vuna|runo]] od zlatogrivog <ref>χρυσόμαλλος, ''chrysomallos''.</ref> krilatog [[ovan|ovna]]. Pojavljuje se u priči o [[Jason]]u i njegovoj družini [[Argonauti|Argonauta]] koji su sepo nalogu kralja [[Pelija|Pelije]] otišli potražiti runo kako bi na taj način Jasona kao zakonitog nasljednika doveli na prijestolje [[Jolk]]a u [[Tesalija|Tesaliji]]. Priča je izuzetno stara – navodila se još u vrijeme [[Homer]]a (8. vijek pne.) – te je do naših dana došla u mnogo različiti verzija. U kasnijim verzijama je tako ovan bio dijete morskog boga [[Posejdon]]a i [[Temisto]] (rjeđe, [[Nefele]] ili [[Teofana|Teofane]]). Klasično kazivanje predstavlja ''[[Argonautica]]'' koju je [[Apolonije sa Rodosa]] sastavio u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] sredinom 3. vijeka pne. te tako zamijenio ranije izvore koji nisu sačuvani. Novija, ali manje poznata ''Argonautica'', koja opisuje isti mit je latinski ep koji je za vrijeme rimskog cara [[Vespazijan]]a ispjevao [[Gaius Valerius Flaccus|Valerije Flak]].
U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] '''Zlatno runo''' ({{lang-el|Χρυσόμαλλον Δέρας}}) je [[vuna|runo]] od zlatogrivog <ref>χρυσόμαλλος, ''chrysomallos''.</ref> krilatog [[ovan|ovna]]. Pojavljuje se u priči o [[Jason]]u i njegovoj družini [[Argonauti|Argonauta]] koji su se po nalogu kralja [[Pelija|Pelije]] otišli potražiti runo kako bi na taj način Jasona kao zakonitog nasljednika doveli na prijestolje [[Jolk]]a u [[Tesalija|Tesaliji]]. Priča je izuzetno stara – navodila se još u vrijeme [[Homer]]a (8. vijek pne.) – te je do naših dana došla u mnogo različiti verzija. U kasnijim verzijama je tako ovan bio dijete morskog boga [[Posejdon]]a i [[Temisto]] (rjeđe, [[Nefele]] ili [[Teofana|Teofane]]). Klasično kazivanje predstavlja ''[[Argonautica]]'' koju je [[Apolonije sa Rodosa]] sastavio u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] sredinom 3. vijeka pne. te tako zamijenio ranije izvore koji nisu sačuvani. Novija, ali manje poznata ''Argonautica'', koja opisuje isti mit je latinski ep koji je za vrijeme rimskog cara [[Vespazijan]]a ispjevao [[Gaius Valerius Flaccus|Valerije Flak]].


== Izvori ==
== Izvori ==

Verzija na datum 21 septembar 2015 u 07:36

Jason se vraća i donosi Zlatno runo Peliji, apulijska krater (vaza) sa crvenim figurama na crnoj pozadini, cca. 340–330. pne.

U grčkoj mitologiji Zlatno runo (grčki: Χρυσόμαλλον Δέρας) je runo od zlatogrivog [1] krilatog ovna. Pojavljuje se u priči o Jasonu i njegovoj družini Argonauta koji su se po nalogu kralja Pelije otišli potražiti runo kako bi na taj način Jasona kao zakonitog nasljednika doveli na prijestolje Jolka u Tesaliji. Priča je izuzetno stara – navodila se još u vrijeme Homera (8. vijek pne.) – te je do naših dana došla u mnogo različiti verzija. U kasnijim verzijama je tako ovan bio dijete morskog boga Posejdona i Temisto (rjeđe, Nefele ili Teofane). Klasično kazivanje predstavlja Argonautica koju je Apolonije sa Rodosa sastavio u Aleksandriji sredinom 3. vijeka pne. te tako zamijenio ranije izvore koji nisu sačuvani. Novija, ali manje poznata Argonautica, koja opisuje isti mit je latinski ep koji je za vrijeme rimskog cara Vespazijana ispjevao Valerije Flak.

Izvori

  1. χρυσόμαλλος, chrysomallos.

Eksterni linkovi