Ilija Okrugić – razlika između verzija
→Zanimljivosti: - nepotrebno |
|||
| Red 16: | Red 16: | ||
*''Lirika'', poezija, 2007. |
*''Lirika'', poezija, 2007. |
||
*''Šaljive poeme'' (''Bucanijada'', ''Varošijada'', ''Varadinijada'', ''Pantina družina'' i ''Na Ilijin rođendan)'', priredila i predgovorila prof. dr. sc. [[Jasna Melvinger]], [[NIU Hrvatska riječ]], 2010. |
*''Šaljive poeme'' (''Bucanijada'', ''Varošijada'', ''Varadinijada'', ''Pantina družina'' i ''Na Ilijin rođendan)'', priredila i predgovorila prof. dr. sc. [[Jasna Melvinger]], [[NIU Hrvatska riječ]], 2010. |
||
== Zanimljivosti == |
|||
Kao katolik, nije se osjećao Hrvatom iako prema Hrvatima gaji ljubav. U knjizi "Sriemska vila od Ilije Okrugića Sriemca", u Osieku 1863., na 44. str. XIX pjesma, piše: "Jelačića, mislim, slavna bana... u Hrvatske On tad ode kraje, no zato se tajit ne dade, da On Sriemac rodjen viek ostaje!". U djelu "Seljanka ili pastirski razgovori" na naslovnici piše: "J. J. Strossmayera, bosansko-djakovačkog i sriemskog biskupa... narodnosti i prosvjete jugoslavenske vrloga podupiratelja i narodnog ljubimca... 4. veljače 1861." [[Dragutin Franić]] ga spominje u putopisnoj knjizi "S gjacima" (str. 263.): "... 20. - 22. kolovoza 1894 g., kada se sasta u Spljetu - Solinu megjunarodni kongres kršćanskih arheologa... Opat Ilija Okrugić iz Petrovaradina kratkim govorom veoma je lijepo istakao znamenitost kršćanskih starina u Srijemu, Mitrovici." Godine 1900. u novosadskom listu Pozorište, br. 13-20 izašlo je Okrugićevo posmrče, koje je pisac predao svom prijatelju T. Hadžiću. U ovim spisima se Okrugić javlja kao iskreni srpski rodoljub, svještenik prosvjećenog uma i širokog srca. |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Verzija na datum 24 august 2015 u 11:32
Ilija Okrugić - Srijemac (Sremski Karlovci, 12. maja 1827. - Petrovaradin, 30. maja 1897.) bio je srpski književnik iz Srijema, narodni preporoditelj i svještenik.
Životopis
Ilija Okrugić - Srijemac rodio se u činovničkoj obitelji. Osnovno i srednje školovanje stekao je u Sremskim Karlovcima, studije bogoslovlja u Đakovu. Josip Juraj Strossmayer ga je zaredio za svještenika. Budući mu je Okrugić bio u prvom naraštaju zaređenika, stvorila se jedna veća bliskost prema Strossmayeru, što se odrazilo u Okrugićevim radovima. Bogosluženja je vršio kao kapelan i župnik u Zemunu, Kukujevcima, Sotu, Sarvašu, Levanjskoj Varoši, a bio je i prebendar u Đakovu, u stolnoj crkvi. Bio je pjesnik, a pisao je i drame. U zadnjem razdoblju svoga službovanja je u Petrovaradinu, od 1866. godine do svoje smrti. Imao je naslov opata sv. Dimitrija. Bio je sudionikom jugoslavenskog narodnoga preporoda. U "Zori dalmatinskoj" Ante Kuzmanića i "Danici" Ljudevita Gaja je bio suradnik (pjesme, povijesne rasprave), ali i u ostalim ilirskim novinama.
Ilija Okrugić-Srijemac autor je stihova vrlo poznate i često izvođene domoljubne pjesme, umjetničke popijevke "Domovini i ljubavi" koju je za glas i glasovir skladao Ivan Zajc.
Jedan je od utemeljitelja "Kninskog starinarskog društva" koje je osnovano 3. srpnja 1887. (kako navodi Dragutin Franić u putopisnoj knjizi, str. 296.). To društvo je 1893 promijenilo ime u "Hrvatsko starinarsko društvo".
Djela
(popis nepotpun)
- Glasinke, priredila i pogovorila prof. dr. sc. Jasna Melvinger, NIU Hrvatska riječ, 2007. str. 168
- Tri povijesne drame (Miroslava iz 1853., Varadinka Mara iz 1887. i Petar Dojčin, varadinski ban iz 1891.), priredila i pogovorila Jasna Melvinger, NIU Hrvatska riječ, 2007., str. 345
- Lirika, poezija, 2007.
- Šaljive poeme (Bucanijada, Varošijada, Varadinijada, Pantina družina i Na Ilijin rođendan), priredila i predgovorila prof. dr. sc. Jasna Melvinger, NIU Hrvatska riječ, 2010.