Peroj – razlika između verzija
r2 |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 27: | Red 27: | ||
==Stanovništvo== |
==Stanovništvo== |
||
Selo je zanimljivost po starinskoj crnogorskoj zajednici, jedinoj takve vrste u Hrvatskoj. |
Selo je zanimljivost po starinskoj bokokotorskoj i crnogorskoj zajednici, jedinoj takve vrste u Hrvatskoj. |
||
Isti su dobili pravo naseljavanja u Peroj kao nagradu za sudjelovanje u ratu na mletačkoj strani, a radi sprječavanja osvete turskih vlastiju nad tamošnjim Crnogorcima.<br> |
Isti su dobili pravo naseljavanja u Peroj kao nagradu za sudjelovanje u ratu na mletačkoj strani, a radi sprječavanja osvete turskih vlastiju nad tamošnjim Crnogorcima.<br> |
||
Tako su [[21. srpnja]] [[1657.]] Mlečani dopustili naseljavanje skupini crnogorskih obitelji iz [[Crmnica (regija)|Crmnice]] na svoj teritorij, u selo Peroj. |
Tako su [[21. srpnja]] [[1657.]] Mlečani dopustili naseljavanje skupini bokeljskih i crnogorskih obitelji iz [[Crmnica (regija)|Crmnice]] na svoj teritorij, u selo Peroj. |
||
[[Dragutin Franić]] piše: "U selu Peroj ima do 300 bokeljskih i crnogorskih potomaka, koji se ovamo 1658. g. doseliše i veoma su dobrostojeći". |
|||
===Nacionalni sastav naseljenog mjesta Peroj=== |
===Nacionalni sastav naseljenog mjesta Peroj=== |
Verzija na datum 21 august 2015 u 13:24
Peroj
| |
---|---|
Županija | Istarska |
Općina/Grad | Vodnjan |
Geografske koordinate | |
- z. š. | 44.952 N |
- z. d. | 13.797 E |
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
- Ukupno | 752 |
Crkva svetog Spiridona
|
Peroj je selo u općini Vodnjan, ranije u sastavu općine Pula, Hrvatska.
U povijesnim ispravama ga se nalazi od 1197. godine.
Stanovništvo
Selo je zanimljivost po starinskoj bokokotorskoj i crnogorskoj zajednici, jedinoj takve vrste u Hrvatskoj.
Isti su dobili pravo naseljavanja u Peroj kao nagradu za sudjelovanje u ratu na mletačkoj strani, a radi sprječavanja osvete turskih vlastiju nad tamošnjim Crnogorcima.
Tako su 21. srpnja 1657. Mlečani dopustili naseljavanje skupini bokeljskih i crnogorskih obitelji iz Crmnice na svoj teritorij, u selo Peroj.
Dragutin Franić piše: "U selu Peroj ima do 300 bokeljskih i crnogorskih potomaka, koji se ovamo 1658. g. doseliše i veoma su dobrostojeći".
Nacionalni sastav naseljenog mjesta Peroj
godina popisa[1] | ukupno | Hrvati | regionalno izjašnjeni | Srbi | "Jugoslaveni" | Talijani | ostali |
---|---|---|---|---|---|---|---|
1991. | 477 | 168 (35,22%) | 89 (18,65%) | 33 (6,91%) | 17 (3,56%) | 4 (0,83%) | 166 (34,80%) |
1981. | 403 | 149 (36,97%) | 2 (0,49%) | 11 (2,72%) | 105 (26,05%) | 2 (0,49%) | 134 (33,25%) |
1971. | 409 | 199 (48,65%) | 0 | 43 (10,51%) | 8 (1,95%) | 4 (0,97%) | 155 (37,89%) |
1961. | 498 | 273 (54,81%) | 0 | 12 (2,40%) | 2 (0,40%) | 8 (1,60%) | 203 (40,76%) |
Među "ostalima" je najviše onih koji su se izjasnili kao Crnogorci. Prema popisu iz 2001. godine [2], u cijeloj općini Vodnjan žive 81 Crnogorac, a većina ih je upravo u Peroju. Najznačajnije povijesno svjedočanstvo o Peroju se nalazi u knjizi Frana Barbalića "Peroj - srpsko selo u Istri, bilješke i uspomene", koje je prvi puta objavljeno u zagrebačkim "Narodnim novinama" (br. 48. - 55. i 59.) 1933. godine. Kao svećenik u ovom je selu službovao Jovan Sundečić.
Vidi još
- Crnogorci u Hrvatskoj
- Crkva sv. Foške, srednjovjekovna crkva
Izvori
- Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske po naseljima od 1880. do 1991., Državni zavoda za statistiku RH