Kolkata – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Added name in the native language
Nema sažetka izmjene
Red 7: Red 7:
[[Datoteka:GovthouseKolkata.jpg|right|thumb|250px|Kalkuta kao grad palata u kolonijalno doba]]
[[Datoteka:GovthouseKolkata.jpg|right|thumb|250px|Kalkuta kao grad palata u kolonijalno doba]]
Područje je bilo naseljeno preko 2 hiljade godina. Istorija grada započinje dolaskom [[Britanska istočnoindijska kompanija|Britanske istočnoindijske kompanije]] [[1690.]], kada je kompanija započela sa uspostavljanjem trgovine u Bengalu. Britanci su [[1699.]] sagradili tvrđavu Fort Vilijam, koja su koristili kao regionalnu bazu. Kolkata, koja se tada zvala Kalkuta je postala sedište jedne od tri britanske oblasti u Indiji. Zbog sukoba sa Francuzima u Indiji tvrđava je ojačana [[1756.]] Navab od Bengala je protestovao zbog militarizacije, pa je zauzeo Fort Vilijam tvrđavu. Britanci su nakon godinu dana ponovo ponovo osvojili tvrđavu. Kalkuta je postala [[1772.]] glavno sedište Britanske Indije. Do 1805. isušene su močvare, a Kalkuta je postala "''grad palata''". Početkom 19. veka Kalkuta se sastojala od dva grada, britanskog i indijskog. Od 1850ih dolazi do ubrzane industrijalizacije, posebno je postala poznata po tekstilnoj industriji i preradi [[juta|jute]]. Zbog industrije ulagalo se u infrastrukturu, tj. železnicu i telegraf. U gradu se pojavila i nova klasa Indijaca, koji su često bili profesionalci, čitali novine, bili anglofili i najčešće pripadali višim hindu kastama. Kalkuta je vremenom postala centar indijskog pokreta za nezavisnost. Podela Bengala iz [[1905.]] predstavljala je jako nepopularan potez, koji je doveo do protesta i bojkota engleske robe. Zbog tih protesta, a i zbog administrativno nepovoljnog položaja Kalkute glavni grad je [[1911.]] postao Nju Delhi. Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] Japanci su dva puta bombardovali luku. Hrana je korištena za vojsku, pa su milioni u Bengalu stradali od gladi tokom [[1943.]] Zahtev za formiranjem muslimanske države je 1946. izazvao velike nerede i preko 2.000 mrtvih. [[Podela Indije]] je dovela do velikog nasilja i odlaska velikog broja muslimana u [[Istočni Pakistan]]. U isto vreme u grad je došlo stotine hiljada hindusa.
Područje je bilo naseljeno preko 2 hiljade godina. Istorija grada započinje dolaskom [[Britanska istočnoindijska kompanija|Britanske istočnoindijske kompanije]] [[1690.]], kada je kompanija započela sa uspostavljanjem trgovine u Bengalu. Britanci su [[1699.]] sagradili tvrđavu Fort Vilijam, koja su koristili kao regionalnu bazu. Kolkata, koja se tada zvala Kalkuta je postala sedište jedne od tri britanske oblasti u Indiji. Zbog sukoba sa Francuzima u Indiji tvrđava je ojačana [[1756.]] Navab od Bengala je protestovao zbog militarizacije, pa je zauzeo Fort Vilijam tvrđavu. Britanci su nakon godinu dana ponovo ponovo osvojili tvrđavu. Kalkuta je postala [[1772.]] glavno sedište Britanske Indije. Do 1805. isušene su močvare, a Kalkuta je postala "''grad palata''". Početkom 19. veka Kalkuta se sastojala od dva grada, britanskog i indijskog. Od 1850ih dolazi do ubrzane industrijalizacije, posebno je postala poznata po tekstilnoj industriji i preradi [[juta|jute]]. Zbog industrije ulagalo se u infrastrukturu, tj. železnicu i telegraf. U gradu se pojavila i nova klasa Indijaca, koji su često bili profesionalci, čitali novine, bili anglofili i najčešće pripadali višim hindu kastama. Kalkuta je vremenom postala centar indijskog pokreta za nezavisnost. Podela Bengala iz [[1905.]] predstavljala je jako nepopularan potez, koji je doveo do protesta i bojkota engleske robe. Zbog tih protesta, a i zbog administrativno nepovoljnog položaja Kalkute glavni grad je [[1911.]] postao Nju Delhi. Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] Japanci su dva puta bombardovali luku. Hrana je korištena za vojsku, pa su milioni u Bengalu stradali od gladi tokom [[1943.]] Zahtev za formiranjem muslimanske države je 1946. izazvao velike nerede i preko 2.000 mrtvih. [[Podela Indije]] je dovela do velikog nasilja i odlaska velikog broja muslimana u [[Istočni Pakistan]]. U isto vreme u grad je došlo stotine hiljada hindusa.
[[Datoteka:KolkataMixedTraffic.jpg|thumb|250px|Dva načina transporta u Kolkati, tramvaj i rikša]]


== Klima ==
== Klima ==
Red 14: Red 13:
Kolkata je glavni poslovni i finansijski centar istočne Indije i severoistočnih država. Druga najveća berza u Indiji je u Kolkati. Nekad je Kolkata bila glavni grad Indije (do 1911), a posle 1947. usledila je ekonomska stagnacija. Između 1960ih i 1990ih bio je jako veliki beg kapitala, a mnoge fabrike su zatvorene. Liberalizacija indijske ekonomije 1990ih popravila je ekonomsku situaciju. Ekonomski oporavak predvodi sektor informacionih tehnologija.
Kolkata je glavni poslovni i finansijski centar istočne Indije i severoistočnih država. Druga najveća berza u Indiji je u Kolkati. Nekad je Kolkata bila glavni grad Indije (do 1911), a posle 1947. usledila je ekonomska stagnacija. Između 1960ih i 1990ih bio je jako veliki beg kapitala, a mnoge fabrike su zatvorene. Liberalizacija indijske ekonomije 1990ih popravila je ekonomsku situaciju. Ekonomski oporavak predvodi sektor informacionih tehnologija.
== Demografija ==
== Demografija ==
[[Datoteka:Kolkataslum.jpg|thumb|250px|Jedan od slamova u Kolkati]]


Kolkata je imala 4.580.544 stanovnika 2001., a 13,2 miliona sa širim područjem. Procenjuje se da 2006. ima 14,6 miliona stanovnika. Glavni jezici su [[bengalski jezik]], [[hindi]] i [[engleski jezik]]. Hindu religiji pripada 77,68% stanovništva , a 20,27% su muslimani. Jedna trećina stanovništva užeg dela Kolkate živi u [[slam]]ovima.
Kolkata je imala 4.580.544 stanovnika 2001., a 13,2 miliona sa širim područjem. Procenjuje se da 2006. ima 14,6 miliona stanovnika. Glavni jezici su [[bengalski jezik]], [[hindi]] i [[engleski jezik]]. Hindu religiji pripada 77,68% stanovništva , a 20,27% su muslimani. Jedna trećina stanovništva užeg dela Kolkate živi u [[slam]]ovima.

Verzija na datum 22 juli 2015 u 13:07

Memorijal kraljice Viktorije

Kolkata (Bangla: কলকাতা) (poznata i pod nazivom Kalkuta) je glavni grad indijske države Zapadni Bengal. Grad ima gotovo 5 miliona stanovnika, a sa metropolitenskim područjem oko 14 miliona. Kolkata je bila glavni grad Britanske Indije do 1911. Nakon 1947. Kolkata je ekonomski stagnirala, a od 2000. grad ponovo ekonomski jača. Kolkata se suočava sa problemima urbanizacije, kao što su siromaštvo, zagađenost i saobraćajno zagušenje. Kolkata je pre bila smatrana kulturnom prestolnicom Indije, u kojoj su živeli Rabindranat Tagore, Ronald Ros, Suba Čandra Boze, Majka Tereza, Satjendranat Boze, Jagdiš Boze, Čandra Boze i drugi.

Istorija

Kalkuta kao grad palata u kolonijalno doba

Područje je bilo naseljeno preko 2 hiljade godina. Istorija grada započinje dolaskom Britanske istočnoindijske kompanije 1690., kada je kompanija započela sa uspostavljanjem trgovine u Bengalu. Britanci su 1699. sagradili tvrđavu Fort Vilijam, koja su koristili kao regionalnu bazu. Kolkata, koja se tada zvala Kalkuta je postala sedište jedne od tri britanske oblasti u Indiji. Zbog sukoba sa Francuzima u Indiji tvrđava je ojačana 1756. Navab od Bengala je protestovao zbog militarizacije, pa je zauzeo Fort Vilijam tvrđavu. Britanci su nakon godinu dana ponovo ponovo osvojili tvrđavu. Kalkuta je postala 1772. glavno sedište Britanske Indije. Do 1805. isušene su močvare, a Kalkuta je postala "grad palata". Početkom 19. veka Kalkuta se sastojala od dva grada, britanskog i indijskog. Od 1850ih dolazi do ubrzane industrijalizacije, posebno je postala poznata po tekstilnoj industriji i preradi jute. Zbog industrije ulagalo se u infrastrukturu, tj. železnicu i telegraf. U gradu se pojavila i nova klasa Indijaca, koji su često bili profesionalci, čitali novine, bili anglofili i najčešće pripadali višim hindu kastama. Kalkuta je vremenom postala centar indijskog pokreta za nezavisnost. Podela Bengala iz 1905. predstavljala je jako nepopularan potez, koji je doveo do protesta i bojkota engleske robe. Zbog tih protesta, a i zbog administrativno nepovoljnog položaja Kalkute glavni grad je 1911. postao Nju Delhi. Tokom Drugog svetskog rata Japanci su dva puta bombardovali luku. Hrana je korištena za vojsku, pa su milioni u Bengalu stradali od gladi tokom 1943. Zahtev za formiranjem muslimanske države je 1946. izazvao velike nerede i preko 2.000 mrtvih. Podela Indije je dovela do velikog nasilja i odlaska velikog broja muslimana u Istočni Pakistan. U isto vreme u grad je došlo stotine hiljada hindusa.

Klima

Nalazi se u zoni tropske klime. prosečna godišnja temparatura je 26,8 °C. Leti temparature često prelaze 40 °C, a zimi temparatura pada na 12-14 °C. Jugoistočni monsumi donose najviše kiše između juna i septembra, a prosečna godišnja količina padavina je 1582 mm. Kolkata je mnogo zagađenija od drugih velikih gradova Indije.

Ekonomija

Kolkata je glavni poslovni i finansijski centar istočne Indije i severoistočnih država. Druga najveća berza u Indiji je u Kolkati. Nekad je Kolkata bila glavni grad Indije (do 1911), a posle 1947. usledila je ekonomska stagnacija. Između 1960ih i 1990ih bio je jako veliki beg kapitala, a mnoge fabrike su zatvorene. Liberalizacija indijske ekonomije 1990ih popravila je ekonomsku situaciju. Ekonomski oporavak predvodi sektor informacionih tehnologija.

Demografija

Kolkata je imala 4.580.544 stanovnika 2001., a 13,2 miliona sa širim područjem. Procenjuje se da 2006. ima 14,6 miliona stanovnika. Glavni jezici su bengalski jezik, hindi i engleski jezik. Hindu religiji pripada 77,68% stanovništva , a 20,27% su muslimani. Jedna trećina stanovništva užeg dela Kolkate živi u slamovima.

Kultura

Indijski muzej

Kolkata je bila zvana grad palata. Ima veliki broj građevina iz kolonijalnog perioda. Indijski muzej je osnovao danski botaničar 1814. i predstavlja najstariji muzej Indije. U Kolkati se nalazi Nacionalna biblioteka Indije sa preko 2 miliona knjiga. Memorijal kraljice Viktorije predstavlja građevinu koju je sagradio Vilijam Emerson između 1906. i 1921. ,a koja je kombinovala mogulski stil arhitekture sa renesansnim elementima.

Milionski gradovi u Indiji Flag of India
AgraAhmedabadAlahabadAmricarAsansolBangalorBopalČenajKoimbatorDelhiDanbadFaridabadHajderabadIndorDžabalpurDžajpurDžamšedpurKanpurKočinKolkataLaknauLudijanaMaduraMirutMumbajNagpurNašikPatnaPunaRadžkotSuratVadodaraVaranasiVidžajavadaVizagapatnam

Eksterni linkovi