Tlaxcala – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
m razne ispravke; kozmetičke promjene
Red 25: Red 25:
Država '''Tlaskala''' ({{jez-šp|Estado de Tlaxcala}}) je [[Savezne države Meksika|savezna država]] u centralnom [[Meksiko|Meksiku]]. Jedna je od najmanjih meksičkih država sa površinom od 4.016 -{km²}- i 1.072.311 stanovnika (stanje 2005).
Država '''Tlaskala''' ({{jez-šp|Estado de Tlaxcala}}) je [[Savezne države Meksika|savezna država]] u centralnom [[Meksiko|Meksiku]]. Jedna je od najmanjih meksičkih država sa površinom od 4.016 -{km²}- i 1.072.311 stanovnika (stanje 2005).


Graniči se na severu, istoku i jugu sa državom [[Puebla]], na zapadu sa državom [[México (savezna država)|Meksiko]], a na severoistoku sa [[Hidalgo (država)|Idalgom]].
Graniči se na severu, istoku i jugu sa državom [[Puebla]], na zapadu sa državom [[México (savezna država)|Meksiko]], a na severoistoku sa [[Hidalgo (država)|Idalgom]].


Reč Tlaskala potiče iz jezika [[navatl]] i znači „mesto tortilja od kukuruza“. U vremenu pre dolaska Španaca u Meksiko Tlaskala je bila jedna od nezavisnih država. Ona se isprva borila protiv Španaca, da bi se kasnije udružila sa njima protiv astečkih rivala. I danas je ovde jak osećaj lokal-patriotizma među indijanskim stanovništvom koje čini većinu. Glavni grad države je grad [[Tlaskala (grad)|Tlaskala]], kojeg je osnovao [[Ernan Kortez]] [[1520]]. Današnja država je nastala [[1857]].
Reč Tlaskala potiče iz jezika [[navatl]] i znači „mesto tortilja od kukuruza“. U vremenu pre dolaska Španaca u Meksiko Tlaskala je bila jedna od nezavisnih država. Ona se isprva borila protiv Španaca, da bi se kasnije udružila sa njima protiv astečkih rivala. I danas je ovde jak osećaj lokal-patriotizma među indijanskim stanovništvom koje čini većinu. Glavni grad države je grad [[Tlaskala (grad)|Tlaskala]], kojeg je osnovao [[Ernan Kortez]] [[1520]]. Današnja država je nastala [[1857]].
Red 33: Red 33:
Glavne privredne aktivnosti su proizvodnja kukuruza, povrća, voća, mleka i mesa.
Glavne privredne aktivnosti su proizvodnja kukuruza, povrća, voća, mleka i mesa.
== Spoljašnje veze ==
== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* [http://www.tlaxcala.gob.mx/ Internet prezentacija države Tlaskala] (šp.)
* [http://www.tlaxcala.gob.mx/ Internet prezentacija države Tlaskala] (šp.)
* [http://www.visitatlaxcala.gob.mx/ Turistički biro] (šp.)
* [http://www.visitatlaxcala.gob.mx/ Turistički biro] (šp.)
Red 43: Red 44:


{{DEFAULTSORT:Tlaxcala}}
{{DEFAULTSORT:Tlaxcala}}
{{Commonscat}}


[[Kategorija:Savezne države Meksika]]
[[Kategorija:Savezne države Meksika]]

Verzija na datum 19 februar 2014 u 11:26

Slobodna i suverena država
Tlaxcala


Grb Tlaxcala


Meksičke federalne jedinice

Glavni grad: Tlaxcala
Površina: 4.016 km2
Koordinate
- Geografska širina:
- Geografska dužina:
- Najviši vrh:

19º44' - 19º06'ºN

97º438' - 98º46'ºW
Malintzin (4.420 m)
Stanovništvo:
- Gustoća stanovništva:
1.127.331 stan. (2009.)
266 stan./km²
Ustrojena kao država: 9. prosinca 1856.
Guverner: Héctor Ortiz Ortiz
Vremenska zona: UTC -6
Općine: 60
Kratice:
 - uobičajna:
 - ISO 3166-2:

Tlax.
MX-TLA
Internetska stranica: www.tlaxcala.gob.mx

Država Tlaskala (šp. Estado de Tlaxcala) je savezna država u centralnom Meksiku. Jedna je od najmanjih meksičkih država sa površinom od 4.016 km² i 1.072.311 stanovnika (stanje 2005).

Graniči se na severu, istoku i jugu sa državom Puebla, na zapadu sa državom Meksiko, a na severoistoku sa Idalgom.

Reč Tlaskala potiče iz jezika navatl i znači „mesto tortilja od kukuruza“. U vremenu pre dolaska Španaca u Meksiko Tlaskala je bila jedna od nezavisnih država. Ona se isprva borila protiv Španaca, da bi se kasnije udružila sa njima protiv astečkih rivala. I danas je ovde jak osećaj lokal-patriotizma među indijanskim stanovništvom koje čini većinu. Glavni grad države je grad Tlaskala, kojeg je osnovao Ernan Kortez 1520. Današnja država je nastala 1857.

Sa prosečnom nadmorskom visinom od 2.230 metara, klima Tlaskale ide od umerene suve u centru i jugu, do hladne na padinama vulkana Malincin (vrh na 4.640 metara).

Glavne privredne aktivnosti su proizvodnja kukuruza, povrća, voća, mleka i mesa.

Vanjske veze



Koordinate: 19° 25′ 44" sgš, 98° 9′ 39" zgd