Mecklenburg – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m razne ispravke; kozmetičke promjene |
||
Red 5: | Red 5: | ||
'''Mecklenburg''' ( [[Donjenjemački jezik|niskonjemački]]: '''Mekelnborg''') je regija na sjeveru Njemačke. Mecklenburg se stoljećima razvijao kao posebna država sa svojstvenom kulturom i poviješću. Danas predstavlja zapadni i veći dio pokrajine [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]. |
'''Mecklenburg''' ( [[Donjenjemački jezik|niskonjemački]]: '''Mekelnborg''') je regija na sjeveru Njemačke. Mecklenburg se stoljećima razvijao kao posebna država sa svojstvenom kulturom i poviješću. Danas predstavlja zapadni i veći dio pokrajine [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]. |
||
==Zemljopis== |
== Zemljopis == |
||
Mecklenburg danas ima površinu od 15.721 km ². Na zapadu graniči s pokrajinom [[Schleswig-Holstein]]om i [[Donja Saska|Donjom Saskom]], na jugu sa [[Brandenburg]]om, dok je na istoku i djelomično na sjeveru [[Zapadna Pomeranija]]. Prirodne granice čine na sjeveru [[Meclenburški zaljev]] Baltika, [[Libečki zaljev]] i [[rijeka Trave]] na zapadu. Na jugozapadu je rijeka Elba, dok su na istoku 3 rijeke: [[Recknitz]], [[Trebel]] i [[Peene]]. |
Mecklenburg danas ima površinu od 15.721 km ². Na zapadu graniči s pokrajinom [[Schleswig-Holstein]]om i [[Donja Saska|Donjom Saskom]], na jugu sa [[Brandenburg]]om, dok je na istoku i djelomično na sjeveru [[Zapadna Pomeranija]]. Prirodne granice čine na sjeveru [[Meclenburški zaljev]] Baltika, [[Libečki zaljev]] i [[rijeka Trave]] na zapadu. Na jugozapadu je rijeka Elba, dok su na istoku 3 rijeke: [[Recknitz]], [[Trebel]] i [[Peene]]. |
||
Oblast se većim dijelom sastoji od ravnica. Karakteristične su [[morena|morene]] i jezera (Miric, [[Schwerinsko jezero|Šverinsko jezero]]). Najviše uzvišenje je na 179 metara. |
Oblast se većim dijelom sastoji od ravnica. Karakteristične su [[morena|morene]] i jezera (Miric, [[Schwerinsko jezero|Šverinsko jezero]]). Najviše uzvišenje je na 179 metara. |
||
==Ime i povijest== |
== Ime i povijest == |
||
Ime Mecklenburg potječe od imena zamka [[Mikilenburg]] ("veliki zamak"), koji se nalazi između [[Schwerin]]a i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske [[dinastija Mecklenburg|dinastije Mecklenburg]]. |
Ime Mecklenburg potječe od imena zamka [[Mikilenburg]] ("veliki zamak"), koji se nalazi između [[Schwerin]]a i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske [[dinastija Mecklenburg|dinastije Mecklenburg]]. |
||
Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme bodriće) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i kistijanizirali stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva [[Mecklenburg-Schwerin]] i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701. , tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji [[Mecklenburg-Schwerin]] i nove vladarske obitelji [[Mecklenburg-Strelitz]]a. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. |
Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme bodriće) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i kistijanizirali stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva [[Mecklenburg-Schwerin]] i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701. , tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji [[Mecklenburg-Schwerin]] i nove vladarske obitelji [[Mecklenburg-Strelitz]]a. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. |
||
==Stanovništvo== |
== Stanovništvo == |
||
Najveći gradovi u Mecklenburgu su [[Rostock]], Schwerin, [[Neubrandenburg]] i [[Wismar]]. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam. |
Najveći gradovi u Mecklenburgu su [[Rostock]], Schwerin, [[Neubrandenburg]] i [[Wismar]]. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam. |
||
{{ |
{{Commonscat|Kategorija:Mecklenburg}} |
||
⚫ | |||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
⚫ |
Verzija na datum 19 februar 2014 u 05:51
Ovo je glavno značenje pojma Mecklenburg. Za druga značenja, v. Mecklenburg (razvrstavanje). |
Mecklenburg ( niskonjemački: Mekelnborg) je regija na sjeveru Njemačke. Mecklenburg se stoljećima razvijao kao posebna država sa svojstvenom kulturom i poviješću. Danas predstavlja zapadni i veći dio pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
Zemljopis
Mecklenburg danas ima površinu od 15.721 km ². Na zapadu graniči s pokrajinom Schleswig-Holsteinom i Donjom Saskom, na jugu sa Brandenburgom, dok je na istoku i djelomično na sjeveru Zapadna Pomeranija. Prirodne granice čine na sjeveru Meclenburški zaljev Baltika, Libečki zaljev i rijeka Trave na zapadu. Na jugozapadu je rijeka Elba, dok su na istoku 3 rijeke: Recknitz, Trebel i Peene. Oblast se većim dijelom sastoji od ravnica. Karakteristične su morene i jezera (Miric, Šverinsko jezero). Najviše uzvišenje je na 179 metara.
Ime i povijest
Ime Mecklenburg potječe od imena zamka Mikilenburg ("veliki zamak"), koji se nalazi između Schwerina i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske dinastije Mecklenburg. Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme bodriće) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i kistijanizirali stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva Mecklenburg-Schwerin i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701. , tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji Mecklenburg-Schwerin i nove vladarske obitelji Mecklenburg-Strelitza. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar Weimarske Republike.
Stanovništvo
Najveći gradovi u Mecklenburgu su Rostock, Schwerin, Neubrandenburg i Wismar. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam.