Mecklenburg – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
m razne ispravke; kozmetičke promjene
Red 5: Red 5:
'''Mecklenburg''' ( [[Donjenjemački jezik|niskonjemački]]: '''Mekelnborg''') je regija na sjeveru Njemačke. Mecklenburg se stoljećima razvijao kao posebna država sa svojstvenom kulturom i poviješću. Danas predstavlja zapadni i veći dio pokrajine [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadno Pomorje]].
'''Mecklenburg''' ( [[Donjenjemački jezik|niskonjemački]]: '''Mekelnborg''') je regija na sjeveru Njemačke. Mecklenburg se stoljećima razvijao kao posebna država sa svojstvenom kulturom i poviješću. Danas predstavlja zapadni i veći dio pokrajine [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadno Pomorje]].


==Zemljopis==
== Zemljopis ==


Mecklenburg danas ima površinu od 15.721 km ². Na zapadu graniči s pokrajinom [[Schleswig-Holstein]]om i [[Donja Saska|Donjom Saskom]], na jugu sa [[Brandenburg]]om, dok je na istoku i djelomično na sjeveru [[Zapadna Pomeranija]]. Prirodne granice čine na sjeveru [[Meclenburški zaljev]] Baltika, [[Libečki zaljev]] i [[rijeka Trave]] na zapadu. Na jugozapadu je rijeka Elba, dok su na istoku 3 rijeke: [[Recknitz]], [[Trebel]] i [[Peene]].
Mecklenburg danas ima površinu od 15.721 km ². Na zapadu graniči s pokrajinom [[Schleswig-Holstein]]om i [[Donja Saska|Donjom Saskom]], na jugu sa [[Brandenburg]]om, dok je na istoku i djelomično na sjeveru [[Zapadna Pomeranija]]. Prirodne granice čine na sjeveru [[Meclenburški zaljev]] Baltika, [[Libečki zaljev]] i [[rijeka Trave]] na zapadu. Na jugozapadu je rijeka Elba, dok su na istoku 3 rijeke: [[Recknitz]], [[Trebel]] i [[Peene]].
Oblast se većim dijelom sastoji od ravnica. Karakteristične su [[morena|morene]] i jezera (Miric, [[Schwerinsko jezero|Šverinsko jezero]]). Najviše uzvišenje je na 179 metara.
Oblast se većim dijelom sastoji od ravnica. Karakteristične su [[morena|morene]] i jezera (Miric, [[Schwerinsko jezero|Šverinsko jezero]]). Najviše uzvišenje je na 179 metara.


==Ime i povijest==
== Ime i povijest ==


Ime Mecklenburg potječe od imena zamka [[Mikilenburg]] ("veliki zamak"), koji se nalazi između [[Schwerin]]a i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske [[dinastija Mecklenburg|dinastije Mecklenburg]].
Ime Mecklenburg potječe od imena zamka [[Mikilenburg]] ("veliki zamak"), koji se nalazi između [[Schwerin]]a i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske [[dinastija Mecklenburg|dinastije Mecklenburg]].
Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme bodriće) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i kistijanizirali stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva [[Mecklenburg-Schwerin]] i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701. , tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji [[Mecklenburg-Schwerin]] i nove vladarske obitelji [[Mecklenburg-Strelitz]]a. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]].
Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme bodriće) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i kistijanizirali stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva [[Mecklenburg-Schwerin]] i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701. , tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji [[Mecklenburg-Schwerin]] i nove vladarske obitelji [[Mecklenburg-Strelitz]]a. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]].


==Stanovništvo==
== Stanovništvo ==


Najveći gradovi u Mecklenburgu su [[Rostock]], Schwerin, [[Neubrandenburg]] i [[Wismar]]. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam.
Najveći gradovi u Mecklenburgu su [[Rostock]], Schwerin, [[Neubrandenburg]] i [[Wismar]]. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam.
{{commons|Kategorija:Mecklenburg}}
{{Commonscat|Kategorija:Mecklenburg}}
[[Kategorija:Njemačke povijesne pokrajine]]

<!-- interwiki -->
<!-- interwiki -->

[[Kategorija:Njemačke povijesne pokrajine]]

Verzija na datum 19 februar 2014 u 05:51

Ovo je glavno značenje pojma Mecklenburg. Za druga značenja, v. Mecklenburg (razvrstavanje).
Karta Mecklenburga 1866.-1934.
Zastava Mecklenburga

Mecklenburg ( niskonjemački: Mekelnborg) je regija na sjeveru Njemačke. Mecklenburg se stoljećima razvijao kao posebna država sa svojstvenom kulturom i poviješću. Danas predstavlja zapadni i veći dio pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.

Zemljopis

Mecklenburg danas ima površinu od 15.721 km ². Na zapadu graniči s pokrajinom Schleswig-Holsteinom i Donjom Saskom, na jugu sa Brandenburgom, dok je na istoku i djelomično na sjeveru Zapadna Pomeranija. Prirodne granice čine na sjeveru Meclenburški zaljev Baltika, Libečki zaljev i rijeka Trave na zapadu. Na jugozapadu je rijeka Elba, dok su na istoku 3 rijeke: Recknitz, Trebel i Peene. Oblast se većim dijelom sastoji od ravnica. Karakteristične su morene i jezera (Miric, Šverinsko jezero). Najviše uzvišenje je na 179 metara.

Ime i povijest

Ime Mecklenburg potječe od imena zamka Mikilenburg ("veliki zamak"), koji se nalazi između Schwerina i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske dinastije Mecklenburg. Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme bodriće) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i kistijanizirali stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva Mecklenburg-Schwerin i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701. , tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji Mecklenburg-Schwerin i nove vladarske obitelji Mecklenburg-Strelitza. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar Weimarske Republike.

Stanovništvo

Najveći gradovi u Mecklenburgu su Rostock, Schwerin, Neubrandenburg i Wismar. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam.