Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu – razlika između verzija
m razne ispravke; kozmetičke promjene |
|||
| Red 5: | Red 5: | ||
Bombardiranje [[Beograd]]a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dogodio se u dva navrata, [[1941]]. i [[1944]]. godine. Prvi put grad je bombardirala avijacija [[Treći rajh|Trećeg Reicha]],<ref>{{cite web|title=''Godišnjica bombardiranja Beograda''|url=http://www.dw-world.de/popups/popup_imagegalleryimage/0,,5436850_gid_3231078_lang_10_page_1,00.html|publisher=Deutsche Welle|accessdate=2010-10-19}}</ref> a tri godine kasnije, [[savezničke sile|saveznička]] avijacija. |
Bombardiranje [[Beograd]]a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dogodio se u dva navrata, [[1941]]. i [[1944]]. godine. Prvi put grad je bombardirala avijacija [[Treći rajh|Trećeg Reicha]],<ref>{{cite web|title=''Godišnjica bombardiranja Beograda''|url=http://www.dw-world.de/popups/popup_imagegalleryimage/0,,5436850_gid_3231078_lang_10_page_1,00.html|publisher=Deutsche Welle|accessdate=2010-10-19}}</ref> a tri godine kasnije, [[savezničke sile|saveznička]] avijacija. |
||
==Bombardiranje 1941.== |
== Bombardiranje 1941. == |
||
{{main|Operacija Odmazda}} |
{{main|Operacija Odmazda}} |
||
| Red 15: | Red 15: | ||
Beogradska [[protuzračna obrana]] nije se mogla mjeriti sa teškim naoružanjem [[nacionalsocijalizam|nacističke]] avijacije. Ipak, oborili su 90-ak neprijateljskih [[borbeni zrakoplov|borbenih zrakoplova]].<ref>{{cite web|title=''Pre-War Yugoslav Air Force''|url=http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/jkrv/yugo-af1-home.htm|publisher=Aerofight|accessdate=2010-10-19}}</ref> |
Beogradska [[protuzračna obrana]] nije se mogla mjeriti sa teškim naoružanjem [[nacionalsocijalizam|nacističke]] avijacije. Ipak, oborili su 90-ak neprijateljskih [[borbeni zrakoplov|borbenih zrakoplova]].<ref>{{cite web|title=''Pre-War Yugoslav Air Force''|url=http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/jkrv/yugo-af1-home.htm|publisher=Aerofight|accessdate=2010-10-19}}</ref> |
||
===Posljedice=== |
=== Posljedice === |
||
U bombardiranju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi, dok je broj ranjenih mnogostruko veći. Tisuće zgrada je oštećeno u manjem ili većem razmjeru, uključujući Narodnu knjižnicu, koju je uništila vatra.<ref name="beograd">{{cite web|title=History of Belgrade|url=http://www.tob.co.rs/eng/index.php?option=com_content&task=view&id=29&Itemid=132|publisher=''Tourist Organization of Belgrade''|accessdate=2010-10-19}}</ref><ref name="beograd2">{{cite web|title=''Grad Beograd - Povijest''|url=http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1259|publisher=Beograd.rs|accessdate=2010-10-19}}</ref> |
U bombardiranju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi, dok je broj ranjenih mnogostruko veći. Tisuće zgrada je oštećeno u manjem ili većem razmjeru, uključujući Narodnu knjižnicu, koju je uništila vatra.<ref name="beograd">{{cite web|title=History of Belgrade|url=http://www.tob.co.rs/eng/index.php?option=com_content&task=view&id=29&Itemid=132|publisher=''Tourist Organization of Belgrade''|accessdate=2010-10-19}}</ref><ref name="beograd2">{{cite web|title=''Grad Beograd - Povijest''|url=http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1259|publisher=Beograd.rs|accessdate=2010-10-19}}</ref> |
||
Njemačke snage ušle su u Beograd [[12. 4.|12. travnja]] 1941. bez većeg otpora. |
Njemačke snage ušle su u Beograd [[12. 4.|12. travnja]] 1941. bez većeg otpora. |
||
===Spomenici=== |
=== Spomenici === |
||
U okviru kompleksa Novog groblja u Beogradu, u neposrednoj blizini Sjevernog bulevara, 1966. godine formirano je Spomen groblje stradalih u travanjskon bombardiranju Beograda 1941. godine. Autorica spomen groblja bila je arhitekta Milica Momčilović. 29 mramornih ploča nalazi se na osam ozidanih betonskih humki, koje podjsećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani nastradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 646 identificiranih žrtava i podaci o 909 neidentificiranih muškaraca, 393 žene i 59 djece. |
U okviru kompleksa Novog groblja u Beogradu, u neposrednoj blizini Sjevernog bulevara, 1966. godine formirano je Spomen groblje stradalih u travanjskon bombardiranju Beograda 1941. godine. Autorica spomen groblja bila je arhitekta Milica Momčilović. 29 mramornih ploča nalazi se na osam ozidanih betonskih humki, koje podjsećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani nastradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 646 identificiranih žrtava i podaci o 909 neidentificiranih muškaraca, 393 žene i 59 djece. |
||
==Bombardiranje 1944.== |
== Bombardiranje 1944. == |
||
Građani Beograda su morali podnijeti znatne žrtve i zbog savezničkog bombardiranja, posebno u proljeće i jesen [[1944]]. godine. Američko-britansko savezničko bombardiranje sastojalo se od 600 borbenih zrakoplova koji su polijetali iz [[Foggia|Foggie]] i izbacivali bombe sa visine 16. i [[17. 4.|17. travnja]], a znamenito je što se također pokolopilo sa pravoslavnim [[Uskrs]]om, kao i 1941.<ref>{{cite web|url=http://www.spc.rs/eng/anniversary_allied_bomb_attacks_against_belgrade|title=Anniversary of the Allied Bomb Attacks Against Belgrade|publisher=Radio-Television of Serbia|date=2008-04-17|accessdate=2009-05-05}}</ref> Jedna od meta bio je i [[logor Sajmište|koncentracijski logor Sajmište]]. |
Građani Beograda su morali podnijeti znatne žrtve i zbog savezničkog bombardiranja, posebno u proljeće i jesen [[1944]]. godine. Američko-britansko savezničko bombardiranje sastojalo se od 600 borbenih zrakoplova koji su polijetali iz [[Foggia|Foggie]] i izbacivali bombe sa visine 16. i [[17. 4.|17. travnja]], a znamenito je što se također pokolopilo sa pravoslavnim [[Uskrs]]om, kao i 1941.<ref>{{cite web|url=http://www.spc.rs/eng/anniversary_allied_bomb_attacks_against_belgrade|title=Anniversary of the Allied Bomb Attacks Against Belgrade|publisher=Radio-Television of Serbia|date=2008-04-17|accessdate=2009-05-05}}</ref> Jedna od meta bio je i [[logor Sajmište|koncentracijski logor Sajmište]]. |
||
Porušeni su mnogi objekti, stambene zgrade, srušeni svi mostovi na Savi i [[Dunav]]u, a život je izgubilo 1.160 građana.<ref name="beograd"/> Nakon oslobođenja Beograda u listopadu 1944., savezničko bombardiranje je prestalo. |
Porušeni su mnogi objekti, stambene zgrade, srušeni svi mostovi na Savi i [[Dunav]]u, a život je izgubilo 1.160 građana.<ref name="beograd"/> Nakon oslobođenja Beograda u listopadu 1944., savezničko bombardiranje je prestalo. |
||
==Filmovi== |
== Filmovi == |
||
*Godine 1945. [[Nikola Popović]] je snimio prvi poslijeratni dokumentarni film pod naslovom ''[[Odmazda Beograda]]''. |
* Godine 1945. [[Nikola Popović]] je snimio prvi poslijeratni dokumentarni film pod naslovom ''[[Odmazda Beograda]]''. |
||
*Radomir Milojković je prvi snimio razrušen grad. Njegovi snimci su prvi put prikazani u filmu Marka Bapca iz [[1978]]. pod naslovom ''[[Kada je nebo bilo crno nad Beogradom]]''. |
* Radomir Milojković je prvi snimio razrušen grad. Njegovi snimci su prvi put prikazani u filmu Marka Bapca iz [[1978]]. pod naslovom ''[[Kada je nebo bilo crno nad Beogradom]]''. |
||
==Vidi također== |
== Vidi također == |
||
*[[Aprilski rat|Travanjski rat]] |
* [[Aprilski rat|Travanjski rat]] |
||
==Izvori== |
== Izvori == |
||
{{izvori|2}} |
{{izvori|2}} |
||
==Vanjske poveznice== |
== Vanjske poveznice == |
||
{{ |
{{Commonscat|category:Bombing of Belgrade in 1941}} |
||
*[http://www.mojnet.com/video-bombardiranje-beograda-6-4-1941/b78a8dc09d6e524c1322 Video izvještaj o bombardiranju Beograda] |
* [http://www.mojnet.com/video-bombardiranje-beograda-6-4-1941/b78a8dc09d6e524c1322 Video izvještaj o bombardiranju Beograda] |
||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
Verzija na datum 18 februar 2014 u 08:04
Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu dogodio se u dva navrata, 1941. i 1944. godine. Prvi put grad je bombardirala avijacija Trećeg Reicha,[1] a tri godine kasnije, saveznička avijacija.
Bombardiranje 1941.
U ožujku 1941. Kraljevina Jugoslavija pristupila je paktu sa Silama osovine. Uslijedili su prosvjedi u zemlji i državni udar kojim je sa vlasti svrgnut Knez Pavle. Zemlja se približila zapadnim Saveznicima, i to u trenutku kada je Hitler namjeravao započeti Operaciju Barbarossa protiv Sovjetskog Saveza. Hitler je osobno, 27. ožujka, donio odluku da se bombardira Beograd i okupira Jugoslavija. Izvršenje zadatka je povjereno 4. zračnoj floti. Operacija je imala tajni naziv „Kazneni sud“ (njemački "Strafgericht"). Predviđajući rat, jugoslavenska Vlada je Beograd proglasila „otvorenim gradom“.
6. travnja 1941., u 6:30 ujutro, bez objave rata, sile Trećeg Reicha su napale Kraljevinu Jugoslaviju. Luftwaffe je bombardirala Beograd koristeći 234 bombardera i 120 lovaca (ukupno 484 aviona 6. i 7. travnja). Avioni su poletjeli iz Beča, Graza i Arada. Grad je bombardiran u četiri naleta 6. travnja, i ponovo 7, 11. i 12. travnja 1941. Upotrijebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi.
Beogradska protuzračna obrana nije se mogla mjeriti sa teškim naoružanjem nacističke avijacije. Ipak, oborili su 90-ak neprijateljskih borbenih zrakoplova.[2]
Posljedice
U bombardiranju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi, dok je broj ranjenih mnogostruko veći. Tisuće zgrada je oštećeno u manjem ili većem razmjeru, uključujući Narodnu knjižnicu, koju je uništila vatra.[3][4]
Njemačke snage ušle su u Beograd 12. travnja 1941. bez većeg otpora.
Spomenici
U okviru kompleksa Novog groblja u Beogradu, u neposrednoj blizini Sjevernog bulevara, 1966. godine formirano je Spomen groblje stradalih u travanjskon bombardiranju Beograda 1941. godine. Autorica spomen groblja bila je arhitekta Milica Momčilović. 29 mramornih ploča nalazi se na osam ozidanih betonskih humki, koje podjsećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani nastradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 646 identificiranih žrtava i podaci o 909 neidentificiranih muškaraca, 393 žene i 59 djece.
Bombardiranje 1944.
Građani Beograda su morali podnijeti znatne žrtve i zbog savezničkog bombardiranja, posebno u proljeće i jesen 1944. godine. Američko-britansko savezničko bombardiranje sastojalo se od 600 borbenih zrakoplova koji su polijetali iz Foggie i izbacivali bombe sa visine 16. i 17. travnja, a znamenito je što se također pokolopilo sa pravoslavnim Uskrsom, kao i 1941.[5] Jedna od meta bio je i koncentracijski logor Sajmište.
Porušeni su mnogi objekti, stambene zgrade, srušeni svi mostovi na Savi i Dunavu, a život je izgubilo 1.160 građana.[3] Nakon oslobođenja Beograda u listopadu 1944., savezničko bombardiranje je prestalo.
Filmovi
- Godine 1945. Nikola Popović je snimio prvi poslijeratni dokumentarni film pod naslovom Odmazda Beograda.
- Radomir Milojković je prvi snimio razrušen grad. Njegovi snimci su prvi put prikazani u filmu Marka Bapca iz 1978. pod naslovom Kada je nebo bilo crno nad Beogradom.
Vidi također
Izvori
- ↑ „Godišnjica bombardiranja Beograda”. Deutsche Welle. Pristupljeno 2010-10-19.
- ↑ „Pre-War Yugoslav Air Force”. Aerofight. Pristupljeno 2010-10-19.
- ↑ 3,0 3,1 „History of Belgrade”. Tourist Organization of Belgrade. Pristupljeno 2010-10-19.
- ↑ „Grad Beograd - Povijest”. Beograd.rs. Pristupljeno 2010-10-19.
- ↑ „Anniversary of the Allied Bomb Attacks Against Belgrade”. Radio-Television of Serbia. 2008-04-17. Pristupljeno 2009-05-05.
