Aplikacijsko programsko sučelje – razlika između verzija
Nova stranica: '''Aplikacijsko programsko sučelje''' (hrvatski), '''aplikacijski programski interfejs''' ili '''aplikacioni programski interfejs''' (srpski), kratica '''API''', je skup program... |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Aplikacijsko programsko sučelje''' (hrvatski), '''aplikacijski programski interfejs''' ili '''aplikacioni programski interfejs''' (srpski), kratica '''API''', je skup [[programski jezik|programskih]] specifikacija koje određuju kako [[softver]]ske komponente međusobno interagiraju. |
'''Aplikacijsko programsko sučelje''' (hrvatski), '''aplikacijski programski interfejs'''(bosanski) ili '''aplikacioni programski interfejs''' (srpski), kratica '''API''', je skup [[programski jezik|programskih]] specifikacija koje određuju kako [[softver]]ske komponente međusobno interagiraju. |
||
Pored pristupa bazama podataka ili računalnom hardveru, kao što su tvrdi disk ili grafičke kartice, API se može koristiti za olakšavanje programiranja [[GUI|grafičkog korisničkog sučelja]]. U praksi API najćešće dolazi u obliku [[biblioteka (računarstvo)|biblioteke]] koja sadrži specifikacije za funkcije, [[struktura podataka|strukture podataka]], [[klasa (programiranje)|klase]] objekatâ i varijable. U nekim drugim slučajevima, pogotovo za [[SOAP]] i [[RESTful]] usluge, API dolazi kao samo specifikacija [[udaljeni poziv procedure|udaljenih poziva]] eksponiranih korisnicima API-ja.<ref>{{cite web |
Pored pristupa bazama podataka ili računalnom hardveru, kao što su tvrdi disk ili grafičke kartice, API se može koristiti za olakšavanje programiranja [[GUI|grafičkog korisničkog sučelja]]. U praksi API najćešće dolazi u obliku [[biblioteka (računarstvo)|biblioteke]] koja sadrži specifikacije za funkcije, [[struktura podataka|strukture podataka]], [[klasa (programiranje)|klase]] objekatâ i varijable. U nekim drugim slučajevima, pogotovo za [[SOAP]] i [[RESTful]] usluge, API dolazi kao samo specifikacija [[udaljeni poziv procedure|udaljenih poziva]] eksponiranih korisnicima API-ja.<ref>{{cite web |
||
Verzija na datum 15 februar 2014 u 06:20
Aplikacijsko programsko sučelje (hrvatski), aplikacijski programski interfejs(bosanski) ili aplikacioni programski interfejs (srpski), kratica API, je skup programskih specifikacija koje određuju kako softverske komponente međusobno interagiraju.
Pored pristupa bazama podataka ili računalnom hardveru, kao što su tvrdi disk ili grafičke kartice, API se može koristiti za olakšavanje programiranja grafičkog korisničkog sučelja. U praksi API najćešće dolazi u obliku biblioteke koja sadrži specifikacije za funkcije, strukture podataka, klase objekatâ i varijable. U nekim drugim slučajevima, pogotovo za SOAP i RESTful usluge, API dolazi kao samo specifikacija udaljenih poziva eksponiranih korisnicima API-ja.[1]
API se može specificirati na razne načine, primjerice kao međunarodni standard (npr. POSIX), kao dokumentacija proizvođača softvera (npr. Microsoftov Windows API), kao biblioteka programskog jezika (npr. Standardna Biblioteka Šablona u C++, ili Java API).
API treba razlikovati od ABI-ja - API je specificiran na osnovu izvornog kôda, dok je ABI je binarno sučelje. Na primjer POSIX je API, dok je Linuksova Standardna Baza ABI.[2]
Izvori
- ↑ „Customer Information Manager (CIM)” (PDF). SOAP API Documentation. Authorize.Net. July 2013. Pristupljeno 2013-09-27.
- ↑ Stoughton, Nick (April 2005). „Update on Standards” (PDF). USENIX. Pristupljeno 2009-06-04.