Robert Domani – razlika između verzija
m uklonjena kategorija Hrvatski Jevreji; dodana kategorija Židovi u Hrvatskoj pomoću gadgeta HotCat |
uređivanje |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{ |
{{Narodni heroj M |
||
⚫ | |||
|didaskalija= |
|didaskalija=Robert Domany |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
|opis slike=Robert Domani |
|||
⚫ | |||
|mesto rođenja=[[Orahovica]], kod [[Osijek]]a |
|mesto rođenja=[[Orahovica]], kod [[Osijek]]a |
||
|datum smrti=[[3. 3.]] [[1942]] ('''34''' god.) |
|||
|država rođenja=<br>{{zastava|Austrougarska}} |
|||
| |
|mesto smrti= Balinka Peć, [[Lika]], [[Kraljevina Jugoslavija]] |
||
|mesto smrti=Balinka Peć, [[Lika]] |
|||
|država smrti=<br>{{zas|Hrvatska|1941}} [[Nezavisna Država Hrvatska|ND Hrvatska]] |
|||
|profesija=student |
|profesija=student |
||
|KPJ=[[1937]] |
|član KPJ od=[[1937]] |
||
|za narodnog heroja proglašen=[[10. 7.|24. jula]] [[1953]] |
|||
|rat= [[Španski građanski rat]] <br>[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |
|||
|služba= [[Narodna republikanska armija]] <br>[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |
|||
|NOB=[[komandant]] <br>[[Drugi kordunaški partizanski odred|Drugog kordunaškog odreda]] |
|||
|narodni heroj=[[24. jul]]a [[1953]]. |
|||
}} |
}} |
||
'''Robert Domany''' ([[1908]] — [[1942]]) je bio učesnik [[Španski borci|španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. |
'''Robert Domany''' ([[1908]] — [[1942]]) je bio učesnik [[Španski borci|španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. |
||
== Biografija == |
== Biografija == |
||
Rođen je |
Rođen je 16. marta 1908 godine u [[Orahovica|Orahovici]], kod [[Osijek]]a. Pre rata studirao je na Tehničkom fakultetu u [[Zagreb]]u. |
||
Još na studijama je pristupio revolucionarnom omladinskom pokretu. Godine [[1937]] |
Još na studijama je pristupio revolucionarnom omladinskom pokretu. Godine [[1937]] je primljen u članstvo [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Iste godine otišao je u [[Španija|Španiju]], gde se u redovima internacionalnih brigada borio protiv [[Fašizam|fašizma]]. Već od prvog dana pokazao je na ratištima Španije izuzetnu hrabrost i vojničku spremnost, i napredovao do čina artiljerijskog [[kapetan]]a Republikanske armije. Krajem 1937 godine postaje komandir baterije u Drugom divizionu teške artiljerije „[[Škoda]]“, koji je bio u sastavu 21. korpusa, a početkom [[1938]] u sastavu je 45. divizije. |
||
U proleće |
U proleće 1938 godine, prebačen je s divizionom na [[Aragona|Aragonski]] front, gde je neprijatelj koncentrisao znatno veće snage zbog nastupanja prema morskoj obali. U ogorčenim borbama neprijatelj je, zahvaljujući velikoj nadmoćnosti svoje artiljerije i avijacije, uspeo da potisne republikanske snage, uz obostrano velike gubitke. Drugi divizion se istakao u borbama pod Moskitom de Harku, kada je baterija, pod komandom Roberta Domania, vatrom zaustavila napad fašističkog bataljona i nanela mu osetne gubitke. U nastupanju prema [[Valensija|Valenciji]] i uz morsku obalu od Vinarosa do Kasteljona de la Plate, u ogorčenim borbama koje su vođene naročito na komunikaciji Teruel-Valensija, fašističke snage su dolazile tako blizu da ga je artiljerija diviziona mogla tući neposrednim gađanjem. |
||
[[Datoteka:Španski borci.jpg|mini|300px|Jugosloveni iz baterije “Karl Libkneht” |
[[Datoteka:Španski borci.jpg|mini|300px|Jugosloveni iz baterije “Karl Libkneht” 1937 u Španiji. U prvom redu stoje: treći s leva (sa hartijom u ruci) [[Robert Domany]], komandant baterije i peti s leva [[Koča Popović]].]] |
||
U maju |
U maju 1938 godine, za komandanta Drugog diviziona „Škoda“ bio je postavljen [[Koča Popović]], a posle njegovog ranjavanja, u julu 1938, komandant diviziona je postao Robert Domani, koji se proslavio kao komandir baterije „Liebknecht“, i stekao slavu kao artiljerijski stručnjak. Kao komandant diviziona je ostao do povlačenja pripadnika internacionalnih brigada iz Španije. Posle dolaska u [[Francuska|Francusku]], interniran je u logor Verne, gde ostaje do 1940 godine, kada se s ostalim [[Jugosloveni]]ma javlja za rad u [[Nemačka|Nemačku]], nadajući se da će se tako lakše prebaciti u domovinu. |
||
U Nemačkoj se Robert zaposlio u gradu [[Desa]]u, u fabrici aviona „[[Junkers]]“. Neopreznošću jednog druga, [[Gestapo]] je otkrio grupu od dvadeset [[Jugoslovenski španci|jugoslovenskih španskih dobrovoljaca]], među kojima su, pored Roberta, bili - [[Kosta Nađ]], [[Danilo Lekić Španac|Danilo Lekić]], [[Otmar Kreačić]] i [[Dušan Kveder]]. Oni su, u proleće |
U Nemačkoj se Robert zaposlio u gradu [[Desa]]u, u fabrici aviona „[[Junkers]]“. Neopreznošću jednog druga, [[Gestapo]] je otkrio grupu od dvadeset [[Jugoslovenski španci|jugoslovenskih španskih dobrovoljaca]], među kojima su, pored Roberta, bili - [[Kosta Nađ]], [[Danilo Lekić Španac|Danilo Lekić]], [[Otmar Kreačić]] i [[Dušan Kveder]]. Oni su, u proleće 1941, odvedeni u [[koncentracioni logor]] Braunšvig, gde su bili mesec dana podvrgnuti nacističkoj torturi. Posle toga, bili su vraćeni na rad u fabriku, s obrazloženjem „da Nemci poštuju ugovor o radu“, ali da su bili u logoru zato da vide „šta ih čeka ako se budu bavili politikom“. |
||
Preko tada već uspostavljenog kanala za povratak Španskih dobrovoljaca u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], Robert se vraća u [[Zagreb]], i odmah se uključuje u pripreme za podizanje ustanka. U avgustu |
Preko tada već uspostavljenog kanala za povratak Španskih dobrovoljaca u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], Robert se vraća u [[Zagreb]], i odmah se uključuje u pripreme za podizanje ustanka. U avgustu 1941 godine je radio na organizovanju partizanskih jedinica na [[Kordun]]u, koristeći iskustvo koje je stekao u Španiji. Ubrzo je postavljen za komandanta Drugog kordunaškog partizanskog odreda. Sa svojim odredom se istakao u mnogim borbama, a naročito kod [[Slunj]]a, [[Vojnić]]a, [[Veljun]]a i [[Plaški|Plaškog]]. |
||
Robert Domani je poginuo kao žrtva izdaje. Jedan vod Treće čete Trećeg bataljona Drugog odreda je prišao [[četnici]]ma, pa su je tada na prevaru razoružali. Tada se s Trećom četom nalazio i komandant Odreda Robert, kojeg su četnici iste noći, zajedno s političkim komesarom Trećeg bataljona [[Branko Latas|Brankom Latasom]], komandirom i političkim komesarom Treće čete [[Stevan Čuturilo|Stevom Čuturilom]] i [[Drago Štajnberger Adolf|Adolfom Štajnbergerom]], ubili kod Balinka Peći, u [[Lika|Lici]], |
Robert Domani je poginuo kao žrtva izdaje. Jedan vod Treće čete Trećeg bataljona Drugog odreda je prišao [[četnici]]ma, pa su je tada na prevaru razoružali. Tada se s Trećom četom nalazio i komandant Odreda Robert, kojeg su četnici iste noći, zajedno s političkim komesarom Trećeg bataljona [[Branko Latas|Brankom Latasom]], komandirom i političkim komesarom Treće čete [[Stevan Čuturilo|Stevom Čuturilom]] i [[Drago Štajnberger Adolf|Adolfom Štajnbergerom]], ubili kod Balinka Peći, u [[Lika|Lici]], 3. aprila 1942 godine. |
||
Da se ne bi pronašla njihova tela, bačeni su u jamu Balinka, duboku oko 360 metara. Tek |
Da se ne bi pronašla njihova tela, bačeni su u jamu Balinka, duboku oko 360 metara. Tek 1966 godine [[engleska]] speleološka ekipa je pronašla njihove ostatke pa su sahranjeni u zajedničkoj grobnici u [[Plaški|Plaškom]]. |
||
Ukazom [[Predsednik Jugoslavije|predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], [[24. |
Ukazom [[Predsednik Jugoslavije|predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], [[24. 7.]] [[1953]] godine, proglašen je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]]. |
||
== Literatura == |
== Literatura == |
Verzija na datum 14 februar 2014 u 22:51
Robert Domany | |
---|---|
Datum rođenja: | 8. 3. 1908 |
Mesto rođenja: | Orahovica, kod Osijeka |
Datum smrti: | 3. 3. 1942 (34 god.) |
Mesto smrti: | Balinka Peć, Lika, Kraljevina Jugoslavija |
Profesija: | student |
Član KPJ od: | 1937 |
Za narodnog heroja proglašen: | 24. jula 1953 |
Robert Domany (1908 — 1942) je bio učesnik španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija
Rođen je 16. marta 1908 godine u Orahovici, kod Osijeka. Pre rata studirao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu.
Još na studijama je pristupio revolucionarnom omladinskom pokretu. Godine 1937 je primljen u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Iste godine otišao je u Španiju, gde se u redovima internacionalnih brigada borio protiv fašizma. Već od prvog dana pokazao je na ratištima Španije izuzetnu hrabrost i vojničku spremnost, i napredovao do čina artiljerijskog kapetana Republikanske armije. Krajem 1937 godine postaje komandir baterije u Drugom divizionu teške artiljerije „Škoda“, koji je bio u sastavu 21. korpusa, a početkom 1938 u sastavu je 45. divizije.
U proleće 1938 godine, prebačen je s divizionom na Aragonski front, gde je neprijatelj koncentrisao znatno veće snage zbog nastupanja prema morskoj obali. U ogorčenim borbama neprijatelj je, zahvaljujući velikoj nadmoćnosti svoje artiljerije i avijacije, uspeo da potisne republikanske snage, uz obostrano velike gubitke. Drugi divizion se istakao u borbama pod Moskitom de Harku, kada je baterija, pod komandom Roberta Domania, vatrom zaustavila napad fašističkog bataljona i nanela mu osetne gubitke. U nastupanju prema Valenciji i uz morsku obalu od Vinarosa do Kasteljona de la Plate, u ogorčenim borbama koje su vođene naročito na komunikaciji Teruel-Valensija, fašističke snage su dolazile tako blizu da ga je artiljerija diviziona mogla tući neposrednim gađanjem.
U maju 1938 godine, za komandanta Drugog diviziona „Škoda“ bio je postavljen Koča Popović, a posle njegovog ranjavanja, u julu 1938, komandant diviziona je postao Robert Domani, koji se proslavio kao komandir baterije „Liebknecht“, i stekao slavu kao artiljerijski stručnjak. Kao komandant diviziona je ostao do povlačenja pripadnika internacionalnih brigada iz Španije. Posle dolaska u Francusku, interniran je u logor Verne, gde ostaje do 1940 godine, kada se s ostalim Jugoslovenima javlja za rad u Nemačku, nadajući se da će se tako lakše prebaciti u domovinu.
U Nemačkoj se Robert zaposlio u gradu Desau, u fabrici aviona „Junkers“. Neopreznošću jednog druga, Gestapo je otkrio grupu od dvadeset jugoslovenskih španskih dobrovoljaca, među kojima su, pored Roberta, bili - Kosta Nađ, Danilo Lekić, Otmar Kreačić i Dušan Kveder. Oni su, u proleće 1941, odvedeni u koncentracioni logor Braunšvig, gde su bili mesec dana podvrgnuti nacističkoj torturi. Posle toga, bili su vraćeni na rad u fabriku, s obrazloženjem „da Nemci poštuju ugovor o radu“, ali da su bili u logoru zato da vide „šta ih čeka ako se budu bavili politikom“.
Preko tada već uspostavljenog kanala za povratak Španskih dobrovoljaca u Jugoslaviju, Robert se vraća u Zagreb, i odmah se uključuje u pripreme za podizanje ustanka. U avgustu 1941 godine je radio na organizovanju partizanskih jedinica na Kordunu, koristeći iskustvo koje je stekao u Španiji. Ubrzo je postavljen za komandanta Drugog kordunaškog partizanskog odreda. Sa svojim odredom se istakao u mnogim borbama, a naročito kod Slunja, Vojnića, Veljuna i Plaškog.
Robert Domani je poginuo kao žrtva izdaje. Jedan vod Treće čete Trećeg bataljona Drugog odreda je prišao četnicima, pa su je tada na prevaru razoružali. Tada se s Trećom četom nalazio i komandant Odreda Robert, kojeg su četnici iste noći, zajedno s političkim komesarom Trećeg bataljona Brankom Latasom, komandirom i političkim komesarom Treće čete Stevom Čuturilom i Adolfom Štajnbergerom, ubili kod Balinka Peći, u Lici, 3. aprila 1942 godine.
Da se ne bi pronašla njihova tela, bačeni su u jamu Balinka, duboku oko 360 metara. Tek 1966 godine engleska speleološka ekipa je pronašla njihove ostatke pa su sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Plaškom.
Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 24. 7. 1953 godine, proglašen je za narodnog heroja.
Literatura
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi. |
- Narodni heroji Jugoslavije. „Mladost“, Beograd 1975. godina.