Perm (geologija) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: eu:Permiar
m robot Dodaje: ro:Permian
Red 46: Red 46:
[[pl:Perm]]
[[pl:Perm]]
[[pt:Permiano]]
[[pt:Permiano]]
[[ro:Permian]]
[[ru:Пермский период]]
[[ru:Пермский период]]
[[sk:Perm (geologické obdobie)]]
[[sk:Perm (geologické obdobie)]]

Verzija na datum 5 mart 2008 u 15:48

Perm ili permij je geološko doba paleozoika, koji je trajao od oko prije 280 do prije 248 miliona godina. Ime je dobilo po Permskoj oblasti u Rusiji, gdje se nalazi najviše nalaza iz tog doba. Trajalo je 21 miliona godina, a u tom vremenu su se događali veliki tektonski pomaci. U Permu nadvladalo kopno nad morem, što je prouzročilo velike klimatske promjene. Na južnoj hemisferi na je na području ekvatora nastalo ledeno doba, na severnoj hemisferi je prevladavala pustinjska klima, što je imalo značajnog efekta na organski svijet. Uvjeta života u suhoj i hladnoj klimi nisu bili pogodni za mnoge vrste, pa su cijeli rodovi živih bića izumrli. Na sjevernoj hemisferi su postojala dva velika kontinenta, na južnoj hemisferi kontinent Gondvana, a između njih Centralno sredozemno more- Tetis.

Paleozoička era
Kambrij Ordovicij Silur Devon Karbon Perm


Velik opseg mora Tetis

More Tetis se u to doba prostiralo od Malajskog otočja preko današnjega područja Himalaje, Kine, Rusije, te je tada nastao ugljen koji se danas eksploatira u Donjeckem bazenu, te temelji današnjih Alp, a tragovi tog mora su rasprostranjeni po današnjem Balkanu. Večina naslage rude u današnjoj Evropi je iz tog doba. U Njemačkoj su tada nastale naslage soli, bakra, a u Bosni naslage željezne rude u Ljubiji i mnogim drugim rudnicima.

Biljke u permiju

Flora na južnoj hemisferi je bila bujnija nego na sjevernoj. Na Gondvani suu rasle paprati Glossopteris- (grčki glossa- jezik), a u sjevernim predjelima golosjemenjače, Kordaiti i Walchia. Prvi oblici insekata su također iz tog perioda.

Vanjski link

Permski period
Cisural Gvadalupij Loping
Aselij Sakmar Roadij Vordij Vukjapingij
Artinsk Kungur Kapitan Čangsingij