Oktavijan Miletić – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Nema sažetka izmjene
Red 7: Red 7:
|rodno ime =
|rodno ime =
|pseudonim =
|pseudonim =
|rođenje = [[1. 10.|1. listopada]] [[1902|1902.]]
|rođenje = [[1. listopada]] [[1902.]]
|mjesto rođenja = {{ZD+X/A|A-U}}, [[Zagreb]]
|mjesto rođenja = {{ZD+X/A|A-U}}, [[Zagreb]]
|smrt = [[17. 8.|17. kolovoza]] [[1987|1987.]]
|smrt = [[17. kolovoza]] [[1987.]]
|mjesto smrti = {{ZD+X/J|JUG}}, [[Zagreb]]
|mjesto smrti = {{ZD+X/J|JUG}}, [[Zagreb]]
|godine rada = 1928.-1980.
|godine rada = 1928.-1980.
Red 16: Red 16:
|suprug =
|suprug =
|važnije uloge =
|važnije uloge =
|važniji filmovi = [[Lisinski (film)|Lisinski]]
|važniji filmovi = [[Lisinski (1944)|Lisinski]]
|oscar =
|oscar =
|emmy =
|emmy =
Red 29: Red 29:
|ostale_nagrade = [[Nagrada Vladimir Nazor]]
|ostale_nagrade = [[Nagrada Vladimir Nazor]]
}} -->
}} -->
'''Oktavijan Miletić''' ([[Zagreb]], [[1. listopada]] [[1902.]] - [[Zagreb]], [[17. kolovoza]] [[1987.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[redatelj]], [[snimatelj]], [[scenarist]] i [[glumac]].


Oktavijan Miletić je bio prvi hrvatski filmski autor koji se sustavno bavio filmom, zbog toga ga se drži utemeljiteljem [[Hrvatska kinematografija|hrvatske]] (i [[SFR Jugoslavija|jugoslavenske]]) kinematografije.
'''Oktavijan Miletić''' ([[Zagreb]], [[1. 10.|1. listopada]] [[1902|1902.]] - [[Zagreb]], [[17. 8.|17. kolovoza]] [[1987|1987.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[reditelj|redatelj]], [[snimatelj]], [[scenarist]] i [[glumci|glumac]].

Oktavijan Miletić je bio prvi hrvatski filmski autor koji se sustavno bavio filmom, zbog toga ga se drži utemeljiteljem [[Hrvatska kinematografija|hrvatske]] (i [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]]) kinematografije.


== Životopis ==
== Životopis ==
Rođen je u uglednoj zagrebačkoj obitelji - intendanta [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] [[Stjepan Miletić|Stjepana Miletića]]. Od djetinjstva je živo zainteresiran i upoznat s tadašnjom tehničkom novotarijom - filmom (s 12 godina ima prvi projektor), a već [[1926|1926.]] godine kupio je Pathéovu filmsku kameru (od 9,5 mm) i počeo amaterski snimati svoje prve filmove. U njima se ogledala Oktavijanova sklonost parodiji i eksperimentu (''Nažalost samo san'' 1932., ''Amadeus Nicknagel'' 1932., ''Poslovi konzula Dorgena'' 1933., ''Zagreb u svjetlu velegrada'' 1934., ''Faust'' 1934.).
Rođen je u uglednoj zagrebačkoj obitelji - intendanta [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] [[Stjepan Miletić|Stjepana Miletića]]. Od djetinjstva je živo zainteresiran i upoznat s tadašnjom tehničkom novotarijom - filmom (s 12 godina ima prvi projektor), a već [[1926.]] godine kupio je Pathéovu filmsku kameru (od 9,5 mm) i počeo amaterski snimati svoje prve filmove. U njima se ogledala Oktavijanova sklonost parodiji i eksperimentu (''Nažalost samo san'' 1932., ''Amadeus Nicknagel'' 1932., ''Poslovi konzula Dorgena'' 1933., ''Zagreb u svjetlu velegrada'' 1934., ''Faust'' 1934.).


Za svoj kratki fim - ''Poslovi konzula Dorgena'', dobio je nagradu na [[Pariz|Pariškom]] amaterskom filmskom natjecanju [[1933|1933.]], predsjednik žirija bio je [[Braća Lumière|Louis Lumière]].<ref>[http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C01%5C26%5C19A19. ''Vjesnik 2001'', Blistavi početak s Oktavijanom Miletićem, PDF]</ref> Za njegov kratki film iz [[1937|1937.]] godine ''Šešir'' drži se da je bio prvi hrvatski zvučni film.
Za svoj kratki fim - ''Poslovi konzula Dorgena'', dobio je nagradu na [[Pariz|Pariškom]] amaterskom filmskom natjecanju [[1933.]], predsjednik žirija bio je [[Braća Lumière|Louis Lumière]].<ref>[http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C01%5C26%5C19A19. ''Vjesnik 2001'', Blistavi početak s Oktavijanom Miletićem, PDF]</ref> Za njegov kratki film iz [[1937.]] godine ''Šešir'' drži se da je bio prvi hrvatski zvučni film.
Zapošljava se zagrebačkom poduzeću ''Zora film'', i počinje se profesionalno baviti filmom. Snima i režira brojne propagandne filmove, uz poneki obrazovni i putopisni kratki film.
Zapošljava se zagrebačkom poduzeću ''Zora film'', i počinje se profesionalno baviti filmom. Snima i režira brojne propagandne filmove, uz poneki obrazovni i putopisni kratki film.


Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] radi u državnom poduzeću [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] '''Hrvatski slikopis''', gdje prvenstveno snima i režira dokumentarno propagandne filmove. Tad snima i svoj prvi cjelovečernji igrani film - [[Lisinski (film)|Lisinski]] <ref name="Film.hr">[http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=2574 Oktavijan Miletić]</ref>([[1944|1944.]]), biografiju skladatelja prve hrvatske opere [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskog]] ( taj film je najstariji sačuvani hrvatski cjelovečernji igrani). Snima i dokumentarne filmove; ''Barok u Hrvatskoj'' ([[1942|1942.]]) i ''Radium'' ([[1944|1944.]]; nedovršen).
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] radi u državnom poduzeću [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] '''Hrvatski slikopis''', gdje prvenstveno snima i režira dokumentarno propagandne filmove. Tad snima i svoj prvi cjelovečernji igrani film - [[Lisinski (1944)|Lisinski]] <ref name="Film.hr">[http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=2574 Oktavijan Miletić]</ref>([[1944.]]), biografiju skladatelja prve hrvatske opere [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskog]] ( taj film je najstariji sačuvani hrvatski cjelovečernji igrani). Snima i dokumentarne filmove; ''Barok u Hrvatskoj'' ([[1942.]]) i ''Radium'' ([[1944.]]; nedovršen).
Za [[treći rajh|njemačko]] poduzeće ''Tobis Film'' iz [[Beč|Beča]] u istom razdoblju snima tri dokumentarna filma: ''Hrvatski kipari'', ''Hrvatski seljački život'' i ''Agram, die Hauptstadt Kroatien''.<ref name="Jutarnji">[http://www.jutarnji.hr/kultura_i_zivot/film/clanak/art-2008,6,10,,122615.jl Pronađen Miletićev film iz '42., Jutarnji list]</ref>
Za [[Treći Reich|njemačko]] poduzeće ''Tobis Film'' iz [[Beč|Beča]] u istom razdoblju snima tri dokumentarna filma: ''Hrvatski kipari'', ''Hrvatski seljački život'' i ''Agram, die Hauptstadt Kroatien''.<ref name="Jutarnji">[http://www.jutarnji.hr/kultura_i_zivot/film/clanak/art-2008,6,10,,122615.jl Pronađen Miletićev film iz '42., Jutarnji list]</ref>


Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvenstveno radi kao filmski snimatelj, podjednako uspješno u crno-bijeloj kao i kolor tehnici (Živjeće ovaj narod, Koncert, Belana, Carevo novo ruho). Samostalno je režirao nekoliko filmova od kojih mu je najpoznatiji dokumentarni Juraj Dalmatinac ([[1977|1977.]])
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvenstveno radi kao filmski snimatelj, podjednako uspješno u crno-bijeloj kao i kolor tehnici (Živjeće ovaj narod, Koncert, Belana, Carevo novo ruho). Samostalno je režirao nekoliko filmova od kojih mu je najpoznatiji dokumentarni Juraj Dalmatinac ([[1977.]])
* Za svoj rad dobio je [[1967|1967.]] tadašnju najvišu republičku nagradu - ''Vladimir Nazor''.<ref>[http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/nagrade%20u%20kulturi/vladimir%20nazor%202006/Tekst%20monografije%20nazor%20.doc Nagrada Vladimir Nazor]</ref>
* Za svoj rad dobio je [[1967.]] tadašnju najvišu republičku nagradu - ''Vladimir Nazor''.<ref>[http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/nagrade%20u%20kulturi/vladimir%20nazor%202006/Tekst%20monografije%20nazor%20.doc Nagrada Vladimir Nazor]</ref>
Bio je predavač na odjelu kamere [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije za kazalište, film i televiziju]] u Zagrebu, te autor i voditelj emisija o filmskoj kulturi [[Hrvatska radiotelevizija|TV Zagreb]]. Po njegovom imenu nazvana je današnja prestižna filmska nagrada na Danima hrvatskog filma ''Oktavijan'' koja se dodjeljuje u više kategorija.
Bio je predavač na odjelu kamere [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije za kazalište, film i televiziju]] u Zagrebu, te autor i voditelj emisija o filmskoj kulturi [[Hrvatska radiotelevizija|TV Zagreb]]. Po njegovom imenu nazvana je današnja prestižna filmska nagrada na Danima hrvatskog filma ''Oktavijan'' koja se dodjeljuje u više kategorija.


== Filmografija==
== Filmografija==
===Režija igranih filmova===
===Režija igranih filmova===
* 1944. [[Lisinski (film)|Lisinski]]
* 1944. [[Lisinski (1944)|Lisinski]]


===Režija kratkih i dokumentarnih filmova===
===Režija kratkih i dokumentarnih filmova===
Red 70: Red 69:


===Snimatelj===
===Snimatelj===
* 1944 - [[Lisinski (film)|Lisinski]]
* 1944 - [[Lisinski (1944)|Lisinski]]
* 1947 - [[Živjeće ovaj narod]]
* 1947 - [[Živjeće ovaj narod (1947)|Živjeće ovaj narod]]
* 1951 - [[Bakonja fra Brne (film)|Bakonja fra Brne]]
* 1951 - [[Bakonja fra Brne (1951)|Bakonja fra Brne]]
* 1954 - [[Koncert (film)|Koncert]]
* 1954 - [[Koncert (1954)|Koncert]]
* 1955 - [[Jubilej gospodina Ikla]]
* 1955 - [[Jubilej gospodina Ikla (1955)|Jubilej gospodina Ikla]]
* 1957 - [[Svoga tela gospodar (film)|Svoga tela gospodar]]
* 1957 - [[Svoga tela gospodar (1957)|Svoga tela gospodar]]
* 1959 - Jurnjava za motorom
* 1959 - Jurnjava za motorom
* 1961 - [[Carevo novo ruho (1961)|Carevo novo ruho]]
* 1961 - [[Carevo novo ruho (1961)|Carevo novo ruho]]
Red 91: Red 90:
* [http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=2574 O Oktavijanu Miletiću na portalu Film.hr]
* [http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=2574 O Oktavijanu Miletiću na portalu Film.hr]
* [http://www.filmski-programi.hr/baza_redatelj.php?id=86 O Oktavijanu Miletiću na Filmski programi]
* [http://www.filmski-programi.hr/baza_redatelj.php?id=86 O Oktavijanu Miletiću na Filmski programi]



{{Lifetime|1902|1987|Mileticć, Oktavijan}}
{{Lifetime|1902|1987|Mileticć, Oktavijan}}
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]

Verzija na datum 27 decembar 2013 u 18:05

Oktavijan Miletić (Zagreb, 1. listopada 1902. - Zagreb, 17. kolovoza 1987.), hrvatski redatelj, snimatelj, scenarist i glumac.

Oktavijan Miletić je bio prvi hrvatski filmski autor koji se sustavno bavio filmom, zbog toga ga se drži utemeljiteljem hrvatske (i jugoslavenske) kinematografije.

Životopis

Rođen je u uglednoj zagrebačkoj obitelji - intendanta Hrvatskog narodnog kazališta Stjepana Miletića. Od djetinjstva je živo zainteresiran i upoznat s tadašnjom tehničkom novotarijom - filmom (s 12 godina ima prvi projektor), a već 1926. godine kupio je Pathéovu filmsku kameru (od 9,5 mm) i počeo amaterski snimati svoje prve filmove. U njima se ogledala Oktavijanova sklonost parodiji i eksperimentu (Nažalost samo san 1932., Amadeus Nicknagel 1932., Poslovi konzula Dorgena 1933., Zagreb u svjetlu velegrada 1934., Faust 1934.).

Za svoj kratki fim - Poslovi konzula Dorgena, dobio je nagradu na Pariškom amaterskom filmskom natjecanju 1933., predsjednik žirija bio je Louis Lumière.[1] Za njegov kratki film iz 1937. godine Šešir drži se da je bio prvi hrvatski zvučni film. Zapošljava se zagrebačkom poduzeću Zora film, i počinje se profesionalno baviti filmom. Snima i režira brojne propagandne filmove, uz poneki obrazovni i putopisni kratki film.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata radi u državnom poduzeću Nezavisne Države Hrvatske Hrvatski slikopis, gdje prvenstveno snima i režira dokumentarno propagandne filmove. Tad snima i svoj prvi cjelovečernji igrani film - Lisinski [2](1944.), biografiju skladatelja prve hrvatske opere Vatroslava Lisinskog ( taj film je najstariji sačuvani hrvatski cjelovečernji igrani). Snima i dokumentarne filmove; Barok u Hrvatskoj (1942.) i Radium (1944.; nedovršen). Za njemačko poduzeće Tobis Film iz Beča u istom razdoblju snima tri dokumentarna filma: Hrvatski kipari, Hrvatski seljački život i Agram, die Hauptstadt Kroatien.[3]

Nakon Drugog svjetskog rata prvenstveno radi kao filmski snimatelj, podjednako uspješno u crno-bijeloj kao i kolor tehnici (Živjeće ovaj narod, Koncert, Belana, Carevo novo ruho). Samostalno je režirao nekoliko filmova od kojih mu je najpoznatiji dokumentarni Juraj Dalmatinac (1977.)

  • Za svoj rad dobio je 1967. tadašnju najvišu republičku nagradu - Vladimir Nazor.[4]

Bio je predavač na odjelu kamere Akademije za kazalište, film i televiziju u Zagrebu, te autor i voditelj emisija o filmskoj kulturi TV Zagreb. Po njegovom imenu nazvana je današnja prestižna filmska nagrada na Danima hrvatskog filma Oktavijan koja se dodjeljuje u više kategorija.

Filmografija

Režija igranih filmova

Režija kratkih i dokumentarnih filmova

  • 1933. Poslovi konzula Dogena
  • 1934. Faust
  • 1935. Plitvička jezera
  • 1936. Đumlin imitator Chaplina
  • 1937. Šešir
  • 1938. Jugoslavija gradi svoje lokomotive
  • 1940. Hrvatski kipari: Bilhauerkunst in Kroatien
  • 1942. Barok u Hrvatskoj
  • 1948. Profesor Budalastov
  • 1964. Kipar Vanja Radauš
  • 1977. Juraj Dalmatinac

Scenarij

  • 1931. Otvorenje Zagrebačkog zbora
  • 1937. Šešir
  • 1948. Profesor Budalastov

Snimatelj

Gluma

  • 1927. Provalnik

Bibliografija

  • Vjekoslav Majcen, Ante Peterlić: Oktavijan Miletić, Hrvatski državni arhiv, 2000., ISBN 953-6005-39-5

Izvori

Eksterni linkovi