Stjepan Miletić – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m uklonjena kategorija Hrvatski književnici; dodana kategorija Hrvatski pisci pomoću gadgeta HotCat
Nema sažetka izmjene
Red 3: Red 3:
'''Stjepan Miletić''' ([[Zagreb]], [[24. ožujka]] [[1868]]. - [[München]], [[8. rujna]] [[1908]].), [[Hrvati|hrvatski]] kazališni [[intendant]], [[redatelj]], kazališni [[kazališna kritika|kritičar]] i književnik.
'''Stjepan Miletić''' ([[Zagreb]], [[24. ožujka]] [[1868]]. - [[München]], [[8. rujna]] [[1908]].), [[Hrvati|hrvatski]] kazališni [[intendant]], [[redatelj]], kazališni [[kazališna kritika|kritičar]] i književnik.


== Životopis ==
== Biografija ==
Stjepan Miletić mlađi rodio se u Zagrebu [[1868.]] godine u plemićkoj obitelji Stjepana Miletića.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/66994 Enver Ljubović: Plemićka obitelji Miletić i njihovi grbovi], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Studirao je [[Filozofija|filozofiju]] u [[Beč]]u a tu je i doktorirao. Od mladih dana piše kazališne i književne prikaze te kazališne komade koji su izvođeni na zagrebačkoj pozornici. Preuzevši upravu [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]], [[11. veljače]] [[1894.]] godine, proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih reformi: uveo funkciju intendanta, uveo [[električna struja|električnu rasvjetu]], obnovio Operu, osnovao prvu glumačku školu u Hrvatskoj. U svojoj drugoj sezoni intendanta HNK preselio je, [[14. listopada]] [[1895.]] godine, kazalište u novu zgradu.<ref>[http://www.hnk.hr/hr/o_kazalistu/povijest/povijest HNK: Povijest: O kazalištu], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Vodio je HNK samo četiri sezone ali je ostavio neizbrisiv trag u životu kazališta.<ref name="Dubravko Jelčić">[[Dubravko Jelčić]]: ''Povijest hrvatske književnosti'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 312.</ref> Bio je imućan i na kazalište je potrošio velike svote novca, ali mu je to isto omogućilo samostalnost u provođenju kazališne politike te nije bio ovisan o državnim dotacijama.<ref name="Dubravko Jelčić" /> Svoj rad na usavršavanju jezika te modernizaciji stila i poboljšanju repertoara zagrebačkog teatra prikazao je u memoarskoj ali i analitičkoj knjizi ''Hrvatsko glumište'' iz [[1904.]] godine.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=48078 Proleksis enciklopedija: Miletić, Stjepan], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Autor je nekoliko [[drama]] i [[libreto|libreta]]. S pravom nosi titulu ''utemeljitelja hrvatskog glumišta''. Bio je starješina ''Saveza hrvatskih sokolskih društava''. Zagrebu je poklonio [[Petar Preradović|Preradovićev]] spomenik.<ref name="Znameniti Hrvati">''[[Znameniti i zaslužni Hrvati]] 925.-1925.'', Odbor za izdavanje knjige "Zaslužni i znameniti Hrvati 925-1925.", ur. [[Emilij Laszowski]], Zagreb, 1925., str. 191.</ref><ref>[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=21172 Grad Zagreb: Idemo u kazalište], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Njegov sin [[Oktavijan Miletić]] bio je pionir i doajen [[Hrvatska kinematografija|hrvatske]] (i jugoslavenske) kinematografije te vrsni snimatelj<ref>[http://www.filmski-programi.hr/baza_redatelj.php?id=86 Filmski programi: Miletić Oktavijan], preuzeto 14. siječnja 2012</ref> koji je režirao prvi hrvatski zvučni film ''[[Lisinski (1944)|Lisinski]]''.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/film/61152/Digitalno-restauriran-prvi-hrvatski-zvucni-film-Lisinski.html Tportal.hr: Digitalno restauriran prvi hrvatski zvučni film - 'Lisinski'], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref>
Stjepan Miletić mlađi rodio se u Zagrebu [[1868.]] godine u plemićkoj obitelji Stjepana Miletića.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/66994 Enver Ljubović: Plemićka obitelji Miletić i njihovi grbovi], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Studirao je [[Filozofija|filozofiju]] u [[Beč]]u a tu je i doktorirao. Od mladih dana piše kazališne i književne prikaze te kazališne komade koji su izvođeni na zagrebačkoj pozornici. Preuzevši upravu [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]], [[11. veljače]] [[1894.]] godine, proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih reformi: uveo funkciju intendanta, uveo [[električna struja|električnu rasvjetu]], obnovio Operu, osnovao prvu glumačku školu u Hrvatskoj. U svojoj drugoj sezoni intendanta HNK preselio je, [[14. listopada]] [[1895.]] godine, kazalište u novu zgradu.<ref>[http://www.hnk.hr/hr/o_kazalistu/povijest/povijest HNK: Povijest: O kazalištu], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Vodio je HNK samo četiri sezone ali je ostavio neizbrisiv trag u životu kazališta.<ref name="Dubravko Jelčić">[[Dubravko Jelčić]]: ''Povijest hrvatske književnosti'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 312.</ref> Bio je imućan i na kazalište je potrošio velike svote novca, ali mu je to isto omogućilo samostalnost u provođenju kazališne politike te nije bio ovisan o državnim dotacijama.<ref name="Dubravko Jelčić" /> Svoj rad na usavršavanju jezika te modernizaciji stila i poboljšanju repertoara zagrebačkog teatra prikazao je u memoarskoj ali i analitičkoj knjizi ''Hrvatsko glumište'' iz [[1904.]] godine.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=48078 Proleksis enciklopedija: Miletić, Stjepan], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Autor je nekoliko [[drama]] i [[libreto|libreta]]. S pravom nosi titulu ''utemeljitelja hrvatskog glumišta''. Bio je starješina ''Saveza hrvatskih sokolskih društava''. Zagrebu je poklonio [[Petar Preradović|Preradovićev]] spomenik.<ref name="Znameniti Hrvati">''[[Znameniti i zaslužni Hrvati]] 925.-1925.'', Odbor za izdavanje knjige "Zaslužni i znameniti Hrvati 925-1925.", ur. [[Emilij Laszowski]], Zagreb, 1925., str. 191.</ref><ref>[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=21172 Grad Zagreb: Idemo u kazalište], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Njegov sin [[Oktavijan Miletić]] bio je pionir i doajen [[Hrvatska kinematografija|hrvatske]] (i jugoslavenske) kinematografije te vrsni snimatelj<ref>[http://www.filmski-programi.hr/baza_redatelj.php?id=86 Filmski programi: Miletić Oktavijan], preuzeto 14. siječnja 2012</ref> koji je režirao prvi hrvatski zvučni film ''[[Lisinski (1944)|Lisinski]]''.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/film/61152/Digitalno-restauriran-prvi-hrvatski-zvucni-film-Lisinski.html Tportal.hr: Digitalno restauriran prvi hrvatski zvučni film - 'Lisinski'], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref>


Red 34: Red 34:


{{Lifetime|1868|1908|Miletić, Stjepan}}
{{Lifetime|1868|1908|Miletić, Stjepan}}
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski teatarski režiseri]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]

Verzija na datum 27 decembar 2013 u 18:49

Grobnica obitelji Miletić na zagrebačkom Mirogoju.

Stjepan Miletić (Zagreb, 24. ožujka 1868. - München, 8. rujna 1908.), hrvatski kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik.

Biografija

Stjepan Miletić mlađi rodio se u Zagrebu 1868. godine u plemićkoj obitelji Stjepana Miletića.[1] Studirao je filozofiju u Beču a tu je i doktorirao. Od mladih dana piše kazališne i književne prikaze te kazališne komade koji su izvođeni na zagrebačkoj pozornici. Preuzevši upravu HNK u Zagrebu, 11. veljače 1894. godine, proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih reformi: uveo funkciju intendanta, uveo električnu rasvjetu, obnovio Operu, osnovao prvu glumačku školu u Hrvatskoj. U svojoj drugoj sezoni intendanta HNK preselio je, 14. listopada 1895. godine, kazalište u novu zgradu.[2] Vodio je HNK samo četiri sezone ali je ostavio neizbrisiv trag u životu kazališta.[3] Bio je imućan i na kazalište je potrošio velike svote novca, ali mu je to isto omogućilo samostalnost u provođenju kazališne politike te nije bio ovisan o državnim dotacijama.[3] Svoj rad na usavršavanju jezika te modernizaciji stila i poboljšanju repertoara zagrebačkog teatra prikazao je u memoarskoj ali i analitičkoj knjizi Hrvatsko glumište iz 1904. godine.[4] Autor je nekoliko drama i libreta. S pravom nosi titulu utemeljitelja hrvatskog glumišta. Bio je starješina Saveza hrvatskih sokolskih društava. Zagrebu je poklonio Preradovićev spomenik.[5][6] Njegov sin Oktavijan Miletić bio je pionir i doajen hrvatske (i jugoslavenske) kinematografije te vrsni snimatelj[7] koji je režirao prvi hrvatski zvučni film Lisinski.[8]

Umro je u Münchenu 8. rujna 1908. godine a tijelo mu je preneseno i sahranjeno na Mirogoju 13. rujna 1908. godine.[5]

Književno stvaralaštvo

Pisao je kazališne komade različitih žanrova i utjecaja kao što su: komedije, tragedije, lakrdije. Također pisao je i refleksivnu liriku i drame. Sveukupno je napiasao četiri drame: Grof Paližna i Boleslav te samo dvije iz zamišljene pentologije o hrvatskim kraljevima, Tomislav i Pribina.[3]

Djela

  • Iz raznih novina: probrani sastavci o kazalištu, umjetnosti i književnosti, knj. I., Zagreb, 1887., knj. II., Zagreb, 1909.
  • Diletanti: lakrdija u jednom činu, Zagreb, 1887.
  • Zaboravljeni ljudi: dramatična pjesan. Spjevao Stj. pl. Miletić, Zagreb, 1891.
  • Grof Paližna: drama u pet činova, Zagreb, 1892., (češko izd. Hrabě Paližna: drama o pěti jednáních. Z charvátského jazyka přeložil a upravil Josef Záruba, Prag, 1907.)
  • Die Ästhetische Form des abschliessenden ausgleiches in den Shakespeare'schen Dramen / von Stephan von Miletich, Zagreb, 1892.
  • Boleslav: tragedija u pet činova, Zagreb, 1894.
  • Slava umjetnosti: scenski prolog u 3 slike, Zagreb, 1895.
  • Grobne pjesme. Spjevao Stjepan pl. Miletić, Zagreb, 1889.
  • Kraljev hir: komična opera u 1 činu. Napisali August Harambašić i Stjepan Miletić [glasbu skladao Ivan pl. Zajc], Zagreb, 1889.
  • Hrvatski kraljevi (924.-1102.). Pentologija, Zagreb, 1901.
  • Hrvatsko glumište: (1894-1899): dramaturški zapisci, I-II, Zagreb, 1904.
  • Stjepan Miletić, Preporod hrvatske književnosti - Opis Bukovčevog zastora u hrv. zemalj. kazalištu, Zagreb, 1904.

Posmrtno

  • Hrvatsko glumište/ Stjepan Miletić, (priredio Nikola Batušić), Zagreb, 1978.
  • Stjepan Miletić, Preporod hrvatske književnosti - Opis Bukovčevog zastora u hrv. zemalj. kazalištu, (pretisak izdanja iz 1904.), Zagreb, 1990.
  • Marijan Derenčin: Ladanjska opozicija, Stjepan Miletić: Izabrana djela, Julije Rorauer: Izabrana djela, (izabrana djela u sklopu biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, priredili Nikola Batušić i Nedjeljko Fabrio), Zagreb, 2010.

Izvori

  1. ↑ Enver Ljubović: Plemićka obitelji Miletić i njihovi grbovi, preuzeto 14. siječnja 2012.
  2. ↑ HNK: Povijest: O kazalištu, preuzeto 14. siječnja 2012.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 Dubravko Jelčić: Povijest hrvatske književnosti, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 312.
  4. ↑ Proleksis enciklopedija: Miletić, Stjepan, preuzeto 14. siječnja 2012.
  5. ↑ 5,0 5,1 Znameniti i zaslužni Hrvati 925.-1925., Odbor za izdavanje knjige "Zaslužni i znameniti Hrvati 925-1925.", ur. Emilij Laszowski, Zagreb, 1925., str. 191.
  6. ↑ Grad Zagreb: Idemo u kazalište, preuzeto 14. siječnja 2012.
  7. ↑ Filmski programi: Miletić Oktavijan, preuzeto 14. siječnja 2012
  8. ↑ Tportal.hr: Digitalno restauriran prvi hrvatski zvučni film - 'Lisinski', preuzeto 14. siječnja 2012.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Stjepan_Miletić&oldid=1761558