7. 9. – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m isrpavke |
|||
Red 17: | Red 17: | ||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
* [[1566]]. |
* [[1566]]. — Turci osvojili [[Siget]] nakon junačke obrane grada pod vodstvom [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]]. |
||
* [[1701]]. |
* [[1701]]. — U [[Hag]]u je potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, poznat kao „Druga velika alijansa“. |
||
* [[1714]]. |
* [[1714]]. — Car [[Karlo VI]] potpisao je u Rahstatu sa Francuzima „Badenski mir“ kojim je okončan [[Rat za špansko nasleđ]]e, a Francuzima su pripali [[Alzas]] i [[Strazbur]]. |
||
* [[1764]]. |
* [[1764]]. — Za kralja Poljske krunisan je ruski štićenik [[Stanjislav II Ponjatovski]], poslednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine (do 1795) Rusija, Pruska i Austrija izvršile su tri deobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918. |
||
* [[1812]]. |
* [[1812]]. — Završena je [[Borodinska bitka]], blizu Moskve, jedna od najkrvavijih bitaka u Napoleonovim ratovima, u kojoj su Rusi pod komandom [[Mihail Kutuzov|Kutuzova]] izgubili 44.000 vojnika, a [[Napoleon]] 50.000 među kojima i 23 generala. Nedelju dana kasnije Napoleon je ušao u Moskvu. Ova pirova pobeda Napoleona jedna je od prelomnih tačaka zahvaljujući kojima je Sveta alijansa uspela da pobedi Napoleonovu vojsku. |
||
* [[1813]]. |
* [[1813]]. — Prvi put je upotrebljen naziv „Ujka Sem“ za SAD, u uvodniku njujorškog lista „Troj Post“. |
||
* [[1821.]] - Uspostavljena [[Republika Velika Kolumbija]], na čelu s [[konkviskator]]om [[Simón Bolívar|Simónom Bolívarom]] |
* [[1821.]] - Uspostavljena [[Republika Velika Kolumbija]], na čelu s [[konkviskator]]om [[Simón Bolívar|Simónom Bolívarom]]. |
||
* [[1822]]. |
* [[1822]]. — Guverner [[Brazil]]a, princ Pedro, proglasio je nezavisnost od Portugalije i proglasio se za [[car]]a. Portugal je priznao nezavisnost Brazila 1828. |
||
* [[1860]]. |
* [[1860]]. — Italijanski revolucionar [[Đuzepe Garibaldi]] je sa svojim „crvenokošuljašima“ zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije. |
||
* [[1901]]. |
* [[1901]]. — Potpisan je Pekinški protokol kojim je okončan „[[Bokserski ustanak]]“ u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile su evropske sile, Japan i SAD, a Kina je primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu tokom ustanka. |
||
* [[1940]]. |
* [[1940]]. — ''Bitka za Britaniju'': Nemačka avijacija pod komandom Hermana Geringa počela je bombardovanje Londona. Prvog dana poginulo je više od 300 ljudi. |
||
* [[1962]]. |
* [[1962]]. — [[Tajvan]] je prekinuo diplomatske odnose s Laosom, nakon što je Laos uspostavio diplomatske odnose s Kinom i Severnim Vijetnamom. |
||
* [[1964]]. |
* [[1964]]. — U mestu [[Sip]] na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava, uz prisustvo predsednika Jugoslavije i Rumunije Josipa Broza Tita i [[Georgi Georgiju Dež]]a, postavljen je kamen temeljac na gradilištu hidroelektrane [[Đerdap]]. |
||
* [[1975]]. |
* [[1975]]. — Završeno je preseljavanje [[Turci|Turaka]] na [[Kipar|Kipru]]. Pod nadzorom UN, oko 9.000 ljudi prebačeno je sa juga na sever zemlje. |
||
* [[1986]]. |
* [[1986]]. — Biskup [[Dezmond Tutu]] postao je nadbiskup Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca. |
||
* [[1990]]. |
* [[1990]]. — Kao odgovor na reviziju Ustava Srbije 1989. kojom je značajno smanjena autonomna vlast u pokrajinama Vojvodini i Kosovu, 144 albanska delegata Skupštine Kosova proglasili su u Kačaniku Ustav [[Republika Kosovo (1990-2000)|Republike Kosovo]]. |
||
* [[1990]]. |
* [[1990]]. — Počinje [[šahovski turnir u Tilburgu]], [[Holandija]]. |
||
* [[1991]]. |
* [[1991]]. — U Hagu je počela sa radom Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu konferencije učestvovali su svi članovi Predsedništva SFR Jugoslavije, predsednik savezne vlade i šestorica predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio je [[lord Karington]]. |
||
* [[1994]]. |
* [[1994]]. — U komandi američke vojske u [[Berlin]]u poslednji put je spuštena američka zastava, čime je, nakon skoro pola veka, formalno okončano američko vojno prisustvo u Berlinu. |
||
* [[1999]]. |
* [[1999]]. — U zemljotresu u blizini [[Atina|Atine]], jednom od najjačih u Grčkoj u poslednjih preko 40 godina, poginulo je 101 lice. |
||
* [[2001]]. |
* [[2001]]. — U [[Nigerija|nigerijskom]] gradu Džos izbili su hrišćansko-muslimanski sukobi tokom kojih su zapaljene crkve i džamije. Prema podacima Crvenog krsta, za nepunih nedelju dana nasilja, ubijeno je najmanje 500 ljudi, a stotine povređeno. |
||
* [[2006]] U eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u istočnom indijskom distriktu [[Dhanbad]] 54 rudara izgubilo živote. |
* [[2006]] U eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u istočnom indijskom distriktu [[Dhanbad]] 54 rudara izgubilo živote. |
||
. |
|||
== Rođenja == |
== Rođenja == |
||
* [[1533]] |
* [[1533]]. — [[Kraljica Elizabeta I|Elizabeta I]], engleska kraljica. |
||
* [[1566]] |
* [[1566]]. — [[Sulejman I]], osmanski sultan. |
||
* [[1683]] |
* [[1683]]. — [[Maria Anna von Österreich]], austrijska hercoginja i portugalska kraljica. |
||
* [[1726]]. |
* [[1726]]. — [[Fransoa-Andre Filidor]], francuski kompozitor i šahista. |
||
* [[1829]]. |
* [[1829]]. — [[Fridrih Kekule]], nemački hemičar. |
||
* [[1895]]. |
* [[1895]]. — [[Žak Vaše]], francuski dadaista. († [[1919]].). |
||
* [[1907]] |
* [[1907]]. — [[Ahmed Adnan Saygun]], turski kompozitor. |
||
* [[1909]]. |
* [[1909]]. — [[Elija Kazan]], američki filmski i pozorišni režiser. |
||
* [[1911]] |
* [[1911]]. — [[Todor Zivkov]], bugarski političar i državnik. |
||
* [[1914]]. |
* [[1914]]. — [[Džejms Alfred van Alen]], američki fizičar. |
||
* [[1930]] |
* [[1930]]. — [[Baudouin I]], belgijski kralj. |
||
* [[1936]] |
* [[1936]]. — [[Buddy Holly]], američki muzičar. |
||
* [[1949]] |
* [[1949]]. — [[Gloria Gaynor]], američka pjevačica. |
||
* [[1955]]. |
* [[1955]]. — [[Mira Furlan]], hrvatsko-američka filmska, kazališna i TV glumica. |
||
* [[1984]]. |
* [[1984]]. — [[Vjera Zvonarjeva]], ruska tenisačica |
||
. |
|||
== Smrti == |
== Smrti == |
||
* [[355]]. |
* [[355]]. — [[Silvan (uzurpator)|Silvan]], rimski vojskovođa i uzurpator. |
||
* [[1566]] |
* [[1566]]. — [[Nikola Šubić Zrinski]], hrvatski ban. |
||
* [[1619]]. |
* [[1619]]. — [[Sveti Marko Križevčanin]], hrvatski svetac (* [[1588]].). |
||
* [[1788]]. |
* [[1788]]. — [[Koča Anđelković]], vođa srpskih dobrovoljaca u austrijsko-turskom ratu. |
||
* [[1907]]. |
* [[1907]]. — [[Sully Prudhomme]], francuski književnik (* [[1839]].). |
||
* [[1944]]. |
* [[1944]]. — [[Marko Došen]], hrvatski političar († [[1859]].). |
||
* [[1949]]. |
* [[1949]]. — [[Hose Klemente Orosko]], meksički slikar. |
||
* [[1967]]. |
* [[1967]]. — [[Ivana Fišer]], prva hrvatska dirigentica (* [[1905]].). |
||
* [[1978]]. |
* [[1978]]. — [[Grga Novak]], hrvatski povjesničar i arheolog (* [[1888]].). |
||
* [[1983]]. |
* [[1983]]. — [[Boris Hagelin]], švedski pronalač i šifrant. |
||
* [[1985]]. |
* [[1985]]. — [[Đerđ Poja]], mađarski matematičar. (* [[1887]].). |
||
* [[1995]]. |
* [[1995]]. — [[Radivoje Lola Đukić]], režiser i komediograd (* [[1923]].). |
||
* [[1997]]. |
* [[1997]]. — [[Mobutu Sese Seko]], predsednik i diktator [[Zair]]a od 1965. do 1997. kada ga je sa vlasti zbacio [[Loran Kabila]]. |
||
* [[2008]]. |
* [[2008]]. — [[Dino Dvornik]], hrvatski pjevač (* [[1964]].) |
||
. |
|||
== Praznici == |
== Praznici == |
||
* |
* |
||
. |
|||
---- |
---- |
||
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br /> |
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br /> |
Verzija na datum 20 decembar 2013 u 09:43
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut. |
7. rujna/septembra (7. 9.) je 250. dan godine po gregorijanskom kalendaru (251. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 115 dana.
Događaji
- 1566. — Turci osvojili Siget nakon junačke obrane grada pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog.
- 1701. — U Hagu je potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, poznat kao „Druga velika alijansa“.
- 1714. — Car Karlo VI potpisao je u Rahstatu sa Francuzima „Badenski mir“ kojim je okončan Rat za špansko nasleđe, a Francuzima su pripali Alzas i Strazbur.
- 1764. — Za kralja Poljske krunisan je ruski štićenik Stanjislav II Ponjatovski, poslednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine (do 1795) Rusija, Pruska i Austrija izvršile su tri deobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918.
- 1812. — Završena je Borodinska bitka, blizu Moskve, jedna od najkrvavijih bitaka u Napoleonovim ratovima, u kojoj su Rusi pod komandom Kutuzova izgubili 44.000 vojnika, a Napoleon 50.000 među kojima i 23 generala. Nedelju dana kasnije Napoleon je ušao u Moskvu. Ova pirova pobeda Napoleona jedna je od prelomnih tačaka zahvaljujući kojima je Sveta alijansa uspela da pobedi Napoleonovu vojsku.
- 1813. — Prvi put je upotrebljen naziv „Ujka Sem“ za SAD, u uvodniku njujorškog lista „Troj Post“.
- 1821. - Uspostavljena Republika Velika Kolumbija, na čelu s konkviskatorom Simónom Bolívarom.
- 1822. — Guverner Brazila, princ Pedro, proglasio je nezavisnost od Portugalije i proglasio se za cara. Portugal je priznao nezavisnost Brazila 1828.
- 1860. — Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi je sa svojim „crvenokošuljašima“ zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije.
- 1901. — Potpisan je Pekinški protokol kojim je okončan „Bokserski ustanak“ u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile su evropske sile, Japan i SAD, a Kina je primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu tokom ustanka.
- 1940. — Bitka za Britaniju: Nemačka avijacija pod komandom Hermana Geringa počela je bombardovanje Londona. Prvog dana poginulo je više od 300 ljudi.
- 1962. — Tajvan je prekinuo diplomatske odnose s Laosom, nakon što je Laos uspostavio diplomatske odnose s Kinom i Severnim Vijetnamom.
- 1964. — U mestu Sip na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava, uz prisustvo predsednika Jugoslavije i Rumunije Josipa Broza Tita i Georgi Georgiju Deža, postavljen je kamen temeljac na gradilištu hidroelektrane Đerdap.
- 1975. — Završeno je preseljavanje Turaka na Kipru. Pod nadzorom UN, oko 9.000 ljudi prebačeno je sa juga na sever zemlje.
- 1986. — Biskup Dezmond Tutu postao je nadbiskup Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.
- 1990. — Kao odgovor na reviziju Ustava Srbije 1989. kojom je značajno smanjena autonomna vlast u pokrajinama Vojvodini i Kosovu, 144 albanska delegata Skupštine Kosova proglasili su u Kačaniku Ustav Republike Kosovo.
- 1990. — Počinje šahovski turnir u Tilburgu, Holandija.
- 1991. — U Hagu je počela sa radom Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu konferencije učestvovali su svi članovi Predsedništva SFR Jugoslavije, predsednik savezne vlade i šestorica predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio je lord Karington.
- 1994. — U komandi američke vojske u Berlinu poslednji put je spuštena američka zastava, čime je, nakon skoro pola veka, formalno okončano američko vojno prisustvo u Berlinu.
- 1999. — U zemljotresu u blizini Atine, jednom od najjačih u Grčkoj u poslednjih preko 40 godina, poginulo je 101 lice.
- 2001. — U nigerijskom gradu Džos izbili su hrišćansko-muslimanski sukobi tokom kojih su zapaljene crkve i džamije. Prema podacima Crvenog krsta, za nepunih nedelju dana nasilja, ubijeno je najmanje 500 ljudi, a stotine povređeno.
- 2006 U eksploziji u rudniku uglja u istočnom indijskom distriktu Dhanbad 54 rudara izgubilo živote.
.
Rođenja
- 1533. — Elizabeta I, engleska kraljica.
- 1566. — Sulejman I, osmanski sultan.
- 1683. — Maria Anna von Österreich, austrijska hercoginja i portugalska kraljica.
- 1726. — Fransoa-Andre Filidor, francuski kompozitor i šahista.
- 1829. — Fridrih Kekule, nemački hemičar.
- 1895. — Žak Vaše, francuski dadaista. († 1919.).
- 1907. — Ahmed Adnan Saygun, turski kompozitor.
- 1909. — Elija Kazan, američki filmski i pozorišni režiser.
- 1911. — Todor Zivkov, bugarski političar i državnik.
- 1914. — Džejms Alfred van Alen, američki fizičar.
- 1930. — Baudouin I, belgijski kralj.
- 1936. — Buddy Holly, američki muzičar.
- 1949. — Gloria Gaynor, američka pjevačica.
- 1955. — Mira Furlan, hrvatsko-američka filmska, kazališna i TV glumica.
- 1984. — Vjera Zvonarjeva, ruska tenisačica
.
Smrti
- 355. — Silvan, rimski vojskovođa i uzurpator.
- 1566. — Nikola Šubić Zrinski, hrvatski ban.
- 1619. — Sveti Marko Križevčanin, hrvatski svetac (* 1588.).
- 1788. — Koča Anđelković, vođa srpskih dobrovoljaca u austrijsko-turskom ratu.
- 1907. — Sully Prudhomme, francuski književnik (* 1839.).
- 1944. — Marko Došen, hrvatski političar († 1859.).
- 1949. — Hose Klemente Orosko, meksički slikar.
- 1967. — Ivana Fišer, prva hrvatska dirigentica (* 1905.).
- 1978. — Grga Novak, hrvatski povjesničar i arheolog (* 1888.).
- 1983. — Boris Hagelin, švedski pronalač i šifrant.
- 1985. — Đerđ Poja, mađarski matematičar. (* 1887.).
- 1995. — Radivoje Lola Đukić, režiser i komediograd (* 1923.).
- 1997. — Mobutu Sese Seko, predsednik i diktator Zaira od 1965. do 1997. kada ga je sa vlasti zbacio Loran Kabila.
- 2008. — Dino Dvornik, hrvatski pjevač (* 1964.)
.
Praznici
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar