21. 8. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 145 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q2823 (translate me)
Autobot (razgovor | doprinos)
m isrpavke
Red 16: Red 16:


== Događaji ==
== Događaji ==
* [[1680]] - [[Pueblo (Indijanci)|Pueblo]] [[Indijanci]] oduzimaju grad [[Santa Fe]] od Španaca.
* [[1680]]. [[Pueblo (Indijanci)|Pueblo]] [[Indijanci]] oduzimaju grad [[Santa Fe]] od Španaca.
* [[1690]]. austrijski car [[Leopold I]] doneo ukaz, poznat kao u.Privilegiju., kojim su Srbi na teritoriji [[Austrija|Austrije]] dobili određene povlastice. u.Privilegiju. garantovao slobodu vere, upotrebu julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih sveštenika.
* [[1690]]. austrijski car [[Leopold I]] doneo ukaz, poznat kao u.Privilegiju., kojim su Srbi na teritoriji [[Austrija|Austrije]] dobili određene povlastice. u.Privilegiju. garantovao slobodu vere, upotrebu julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih sveštenika.
* [[1897]]. engleski lekar [[Ronald Ros]] otkrio vrstu komaraca koji prenose [[malarija|malariju]], što je bilo presudno za suzbijanje bolesti koja je uzrokovala smrt miliona ljudi. Jedan od prvih dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[medicina|medicinu]], [[1902]].
* [[1897]]. engleski lekar [[Ronald Ros]] otkrio vrstu komaraca koji prenose [[malarija|malariju]], što je bilo presudno za suzbijanje bolesti koja je uzrokovala smrt miliona ljudi. Jedan od prvih dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[medicina|medicinu]], [[1902]].
* [[1911]]. italijanski konobar Vićenco Peruđa ukrao iz pariskog muzeja u.[[Luvr]]u. sliku u.[[Mona Liza]]u. [[Leonarda da Vinči]]ja. Slika nađena i vraćena u muzej [[1913]].
* [[1911]]. italijanski konobar Vićenco Peruđa ukrao iz pariskog muzeja u.[[Luvr]]u. sliku u.[[Mona Liza]]u. [[Leonarda da Vinči]]ja. Slika nađena i vraćena u muzej [[1913]].
* [[1944]]. u Dambarton Ouksu kod [[Vašington]]a počela konferencija predstavnika [[SSSR]], [[SAD]], [[Velika britanija|Velike Britanije]] i [[Kina|Kine]] o osnivanju četiri glavna organa [[UN]], a to su [[Savet bezbednosti|Saveta bezbednosti]], Generalna skupština, [[Međunarodni sud pravde]] i stalni sekretarijati.
* [[1944]]. u Dambarton Ouksu kod [[Vašington]]a počela konferencija predstavnika [[SSSR]], [[SAD]], [[Velika britanija|Velike Britanije]] i [[Kina|Kine]] o osnivanju četiri glavna organa [[UN]], a to su [[Savet bezbednosti|Saveta bezbednosti]], Generalna skupština, [[Međunarodni sud pravde]] i stalni sekretarijati.
* [[1959]]. bagdadski pakt, vojno-politički savez [[Turska]], Velike Britanije, [[Irana]] i [[Pakistan]]a, pod vodstvom SAD, koji je stupio na snagu [[1995]], promenio naziv u CENTO pošto se [[Irak]] povukao iz Saveza.
* [[1959]]. bagdadski pakt, vojno-politički savez [[Turska]], Velike Britanije, [[Irana]] i [[Pakistan]]a, pod vodstvom SAD, koji je stupio na snagu [[1995]], promenio naziv u CENTO pošto se [[Irak]] povukao iz Saveza.
* [[1959]] - [[Havaji]] postali 50. savezna država u sastavu [[SAD|Sjedinjenih Država]]
* [[1959]]. [[Havaji]] postali 50. savezna država u sastavu [[SAD|Sjedinjenih Država]].
* [[1960]]. [[Džomo Kenijata]], nacionalni lider [[Kenija|Kenije]], pušten iz zatvora posle devet godina robije na koju su ga osudile britanske vlasti pod optužbom da je vođa nacionalističke organizacije [[Mau Mau]]. Po povratku u [[Najrobi]] postao predsednik Kenijske afričke nacionalne unije, a po proglašenju nezavisne Republike Kenije postao predsednik i premijer.
* [[1960]]. [[Džomo Kenijata]], nacionalni lider [[Kenija|Kenije]], pušten iz zatvora posle devet godina robije na koju su ga osudile britanske vlasti pod optužbom da je vođa nacionalističke organizacije [[Mau Mau]]. Po povratku u [[Najrobi]] postao predsednik Kenijske afričke nacionalne unije, a po proglašenju nezavisne Republike Kenije postao predsednik i premijer.
* [[1968]]. trupe članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], izuzev [[Rumunija|Rumunije]], okupirale [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]]. Oko 200.000 vojnika zauzelo sve značajne punktove u zemlji. Time ugušeno u.[[Praško proleće]]u., pokušaj [[Komunistička partija|Komunističke partije]] ČSR sa [[Aleksandro Dubček|Aleksandrom Dubčekom]] na čelu da reformiše sistem. Tom okupacijom ustoličen princip u.ograničenog suverenitetau. istočnoevropskih komunističkih zemalja.
* [[1968]]. trupe članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], izuzev [[Rumunija|Rumunije]], okupirale [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]]. Oko 200.000 vojnika zauzelo sve značajne punktove u zemlji. Time ugušeno u.[[Praško proleće]]u., pokušaj [[Komunistička partija|Komunističke partije]] ČSR sa [[Aleksandro Dubček|Aleksandrom Dubčekom]] na čelu da reformiše sistem. Tom okupacijom ustoličen princip u.ograničenog suverenitetau. istočnoevropskih komunističkih zemalja.
* [[1975]]. SAD ukinule 12-godišnju zabranu izvoza na [[Kuba|Kubu]], ali je embargo na direktnu trgovinu Kube i SAD ostao na snazi.
* [[1975]]. SAD ukinule 12-godišnju zabranu izvoza na [[Kuba|Kubu]], ali je embargo na direktnu trgovinu Kube i SAD ostao na snazi.
* [[1983]]. vođa filipinske opozicije [[Benjino Akino]] ubijen po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo organizovao filipinski diktator [[Ferdinand Markos]], uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima [[1984]].
* [[1983]]. vođa filipinske opozicije [[Benjino Akino]] ubijen po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo organizovao filipinski diktator [[Ferdinand Markos]], uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima [[1984]].
* [[1990]]. na centralnom gradskom trgu u [[Prag]]u 100.000 ljudi prvi put slobodno obeležilo godišnjicu invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku [[1968]].
* [[1990]]. na centralnom gradskom trgu u [[Prag]]u 100.000 ljudi prvi put slobodno obeležilo godišnjicu invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku [[1968]].
* [[1991]]. masa demonstranata sukobila se u [[Moskva|Moskvi]] sa specijalnim jedinicama koje su napale zgradu ruskog parlamenta. Demonstranti razbijali prozore na zgradi [[KGB]], Ljubjanki i srušili spomenik Feliksu Đeržinskom. Posle 60 sati provedenih u kućnom pritvoru na [[Krim]]u, sovjetski predsednik [[Mihail Gorbačov]] vratio se u Moskvu i preuzeo kontrolu nad državom posle neuspelog državnog udara pristalica u.tvrde strujeu. sovjetskih komunista.
* [[1991]]. masa demonstranata sukobila se u [[Moskva|Moskvi]] sa specijalnim jedinicama koje su napale zgradu ruskog parlamenta. Demonstranti razbijali prozore na zgradi [[KGB]], Ljubjanki i srušili spomenik Feliksu Đeržinskom. Posle 60 sati provedenih u kućnom pritvoru na [[Krim]]u, sovjetski predsednik [[Mihail Gorbačov]] vratio se u Moskvu i preuzeo kontrolu nad državom posle neuspelog državnog udara pristalica u.tvrde strujeu. sovjetskih komunista.
* [[1991]]. hrvatske vlasti počele blokadu kasarni [[JNA]] u Hrvatskoj i uskratile im snabdevanje strujom, hranom i vodom.
* [[1991]]. hrvatske vlasti počele blokadu kasarni [[JNA]] u Hrvatskoj i uskratile im snabdevanje strujom, hranom i vodom.
* [[1991]] - [[Latvija]] dobija nezavisnost od Sovjetskog Saveza Socialističkih Republika
* [[1991]]. [[Latvija]] dobija nezavisnost od Sovjetskog Saveza Socialističkih Republika.
* [[1993]]. mirovne snage UN ušle, prvi put posle dva meseca, u muslimanski deo [[Mostar]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gde su zatekle 55.000 ljudi na ivici gladi. Borbe hrvatskih i muslimanskih snaga u Mostaru počele u maju [[1993]].
* [[1993]]. mirovne snage UN ušle, prvi put posle dva meseca, u muslimanski deo [[Mostar]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gde su zatekle 55.000 ljudi na ivici gladi. Borbe hrvatskih i muslimanskih snaga u Mostaru počele u maju [[1993]].
* [[1999]]. načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, general armije [[Dragoljub Ojdanić]], izjavio da su tokom sukoba između NATO i Jugoslavije živote izgubila 524 pripadnika VJ, a da se 37 vode kao nestalo.
* [[1999]]. načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, general armije [[Dragoljub Ojdanić]], izjavio da su tokom sukoba između NATO i Jugoslavije živote izgubila 524 pripadnika VJ, a da se 37 vode kao nestalo.
* [[2000]]. slovenački plivač [[Martin Strel]], koji je pod motom u.Za mir, prijateljstvo i čiste vodeu. plivao [[Dunav]]om od izvorišta u Nemačkoj do ušća u [[Crno more]], oborio rekord i ušao u Ginisovu knjigu s više od 2.900 preplivanih kilometara. Strel u pohod krenuo 25. juna.
* [[2000]]. slovenački plivač [[Martin Strel]], koji je pod motom u.Za mir, prijateljstvo i čiste vodeu. plivao [[Dunav]]om od izvorišta u Nemačkoj do ušća u [[Crno more]], oborio rekord i ušao u Ginisovu knjigu s više od 2.900 preplivanih kilometara. Strel u pohod krenuo 25. juna.
* [[2000]]. predsednik [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] [[Loran Kabila]] proglasio privremenu skupštinu, prvo zakonodavno telo otkad je preuzeo vlast u maju [[1997]].
* [[2000]]. predsednik [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] [[Loran Kabila]] proglasio privremenu skupštinu, prvo zakonodavno telo otkad je preuzeo vlast u maju [[1997]].
* [[2001]]. arhiva Nacionalne bezbednosti, istraživačke organizacije sa sedištem u SAD, objavila dokument koji pokazuje da su zvaničnici SAD znali za umešanost Vlade [[Ruanda|Ruande]] u genocid 1994, kada su Huti ubili oko 800.000 Tutsija, a kada su mnoge zapadne zemlje odbile da intervenišu.
* [[2001]]. arhiva Nacionalne bezbednosti, istraživačke organizacije sa sedištem u SAD, objavila dokument koji pokazuje da su zvaničnici SAD znali za umešanost Vlade [[Ruanda|Ruande]] u genocid 1994, kada su Huti ubili oko 800.000 Tutsija, a kada su mnoge zapadne zemlje odbile da intervenišu.
.
.
== Rođenja ==
== Rođenja ==
* [[1780]]. rođen slovenački slavista [[Jernej Bartol Kopitar]], pomagač i zaštitnik [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]], kog je podstakao da skuplja narodne umotvorine i da napiše gramatiku i rečnik srpskog jezika.
* [[1780]]. rođen slovenački slavista [[Jernej Bartol Kopitar]], pomagač i zaštitnik [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]], kog je podstakao da skuplja narodne umotvorine i da napiše gramatiku i rečnik srpskog jezika.
* [[1789]] - [[Augustin Louis Cauchy]], francuski matematičar
* [[1789]]. [[Augustin Louis Cauchy]], francuski matematičar.
* [[1949]] - [[Bruno Langer]], hrvatski muzičar
* [[1949]]. [[Bruno Langer]], hrvatski muzičar.
* [[1984]] - [[Jusuf Dajić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[1984]]. [[Jusuf Dajić]], bosanskohercegovački nogometaš.
.
.
== Smrti ==
== Smrti ==
* [[1631]]. - [[Matija Divković]], književnik (r. [[1563]].)
* [[1631]]. [[Matija Divković]], književnik (r. [[1563]].).
* [[1838]]. - [[Adalbert von Chamisso]], njemački književnik i znanstvenik (r. [[1781]].)
* [[1838]]. [[Adalbert von Chamisso]], njemački književnik i znanstvenik (r. [[1781]].).
* [[1906]]. - [[Josip Kozarac]] - hrvatski književnik (r. [[1858]].)
* [[1906]]. [[Josip Kozarac]] - hrvatski književnik (r. [[1858]].).
* [[1940]] - [[Lav Trocki]], boljševički i marksistički teoretičar
* [[1940]]. [[Lav Trocki]], boljševički i marksistički teoretičar.
* [[1943]] - [[Henrik Pontoppidan]], [[Danska|danski]] književnik , dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1917]].
* [[1943]]. [[Henrik Pontoppidan]], [[Danska|danski]] književnik , dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1917]].
* [[1958]]. umro srpski kompozitor i dirigent [[Stevan Hristić]], jedan od osnivača Muzičke akademije u [[Beograd]]u, šef Beogradske filharmonije, dirigent u [[Narodno pozorište|Narodnom pozorištu]], direktor Opere, član Srpske akademije nauka i umetnosti i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije.
* [[1958]]. umro srpski kompozitor i dirigent [[Stevan Hristić]], jedan od osnivača Muzičke akademije u [[Beograd]]u, šef Beogradske filharmonije, dirigent u [[Narodno pozorište|Narodnom pozorištu]], direktor Opere, član Srpske akademije nauka i umetnosti i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije.
* [[1964]]. umro italijanski političar [[Palmiro Toljati]], jedan od osnivača Komunističke partije Italije [[1921]]. i njen generalni sekretar od [[1927]]. do [[1964]]. Koncepcijom u.italijanskog puta u socijalizamu. radikalno raskinuo sa staljinističkom verzijom socijalizma.
* [[1964]]. umro italijanski političar [[Palmiro Toljati]], jedan od osnivača Komunističke partije Italije [[1921]]. i njen generalni sekretar od [[1927]]. do [[1964]]. Koncepcijom u.italijanskog puta u socijalizamu. radikalno raskinuo sa staljinističkom verzijom socijalizma.
* [[2002]]. nekada najtraženiji palestinski terorista na svetu [[Abu Nidal]] izvršio samoubistvo u Iraku, gde je ilegalno boravio.
* [[2002]]. nekada najtraženiji palestinski terorista na svetu [[Abu Nidal]] izvršio samoubistvo u Iraku, gde je ilegalno boravio.
.

== Praznici i dani sećanja ==
== Praznici i dani sećanja ==
* [[1991]]. Letonija proglasila nezavisnost od [[SSSR|Sovjetskog Saveza]].
* [[1991]]. Letonija proglasila nezavisnost od [[SSSR|Sovjetskog Saveza]].
.

== Spoljašnje veze ==
== Spoljašnje veze ==
* http://www.b92.net/news/indexs.php?start=60&order=hrono&dd=21&mm=8&yyyy=2003
* http://www.b92.net/news/indexs.php?start=60&order=hrono&dd=21&mm=8&yyyy=2003
.



----
----

Verzija na datum 20 decembar 2013 u 09:02

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd.

21. kolovoz/august/avgust (21. 8.) je 233. dan godine po gregorijanskom kalendaru (234. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 132 dana.

Događaji

  • 1680. — Pueblo Indijanci oduzimaju grad Santa Fe od Španaca.
  • 1690. — austrijski car Leopold I doneo ukaz, poznat kao u.Privilegiju., kojim su Srbi na teritoriji Austrije dobili određene povlastice. u.Privilegiju. garantovao slobodu vere, upotrebu julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih sveštenika.
  • 1897. — engleski lekar Ronald Ros otkrio vrstu komaraca koji prenose malariju, što je bilo presudno za suzbijanje bolesti koja je uzrokovala smrt miliona ljudi. Jedan od prvih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu, 1902.
  • 1911. — italijanski konobar Vićenco Peruđa ukrao iz pariskog muzeja u.Luvru. sliku u.Mona Lizau. Leonarda da Vinčija. Slika nađena i vraćena u muzej 1913.
  • 1944. — u Dambarton Ouksu kod Vašingtona počela konferencija predstavnika SSSR, SAD, Velike Britanije i Kine o osnivanju četiri glavna organa UN, a to su Saveta bezbednosti, Generalna skupština, Međunarodni sud pravde i stalni sekretarijati.
  • 1959. — bagdadski pakt, vojno-politički savez Turska, Velike Britanije, Irana i Pakistana, pod vodstvom SAD, koji je stupio na snagu 1995, promenio naziv u CENTO pošto se Irak povukao iz Saveza.
  • 1959. — Havaji postali 50. savezna država u sastavu Sjedinjenih Država.
  • 1960. — Džomo Kenijata, nacionalni lider Kenije, pušten iz zatvora posle devet godina robije na koju su ga osudile britanske vlasti pod optužbom da je vođa nacionalističke organizacije Mau Mau. Po povratku u Najrobi postao predsednik Kenijske afričke nacionalne unije, a po proglašenju nezavisne Republike Kenije postao predsednik i premijer.
  • 1968. — trupe članica Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, okupirale Čehoslovačku. Oko 200.000 vojnika zauzelo sve značajne punktove u zemlji. Time ugušeno u.Praško prolećeu., pokušaj Komunističke partije ČSR sa Aleksandrom Dubčekom na čelu da reformiše sistem. Tom okupacijom ustoličen princip u.ograničenog suverenitetau. istočnoevropskih komunističkih zemalja.
  • 1975. — SAD ukinule 12-godišnju zabranu izvoza na Kubu, ali je embargo na direktnu trgovinu Kube i SAD ostao na snazi.
  • 1983. — vođa filipinske opozicije Benjino Akino ubijen po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo organizovao filipinski diktator Ferdinand Markos, uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.
  • 1990. — na centralnom gradskom trgu u Pragu 100.000 ljudi prvi put slobodno obeležilo godišnjicu invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku 1968.
  • 1991. — masa demonstranata sukobila se u Moskvi sa specijalnim jedinicama koje su napale zgradu ruskog parlamenta. Demonstranti razbijali prozore na zgradi KGB, Ljubjanki i srušili spomenik Feliksu Đeržinskom. Posle 60 sati provedenih u kućnom pritvoru na Krimu, sovjetski predsednik Mihail Gorbačov vratio se u Moskvu i preuzeo kontrolu nad državom posle neuspelog državnog udara pristalica u.tvrde strujeu. sovjetskih komunista.
  • 1991. — hrvatske vlasti počele blokadu kasarni JNA u Hrvatskoj i uskratile im snabdevanje strujom, hranom i vodom.
  • 1991. — Latvija dobija nezavisnost od Sovjetskog Saveza Socialističkih Republika.
  • 1993. — mirovne snage UN ušle, prvi put posle dva meseca, u muslimanski deo Mostara u Bosni i Hercegovini, gde su zatekle 55.000 ljudi na ivici gladi. Borbe hrvatskih i muslimanskih snaga u Mostaru počele u maju 1993.
  • 1999. — načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, general armije Dragoljub Ojdanić, izjavio da su tokom sukoba između NATO i Jugoslavije živote izgubila 524 pripadnika VJ, a da se 37 vode kao nestalo.
  • 2000. — slovenački plivač Martin Strel, koji je pod motom u.Za mir, prijateljstvo i čiste vodeu. plivao Dunavom od izvorišta u Nemačkoj do ušća u Crno more, oborio rekord i ušao u Ginisovu knjigu s više od 2.900 preplivanih kilometara. Strel u pohod krenuo 25. juna.
  • 2000. — predsednik Demokratske Republike Kongo Loran Kabila proglasio privremenu skupštinu, prvo zakonodavno telo otkad je preuzeo vlast u maju 1997.
  • 2001. — arhiva Nacionalne bezbednosti, istraživačke organizacije sa sedištem u SAD, objavila dokument koji pokazuje da su zvaničnici SAD znali za umešanost Vlade Ruande u genocid 1994, kada su Huti ubili oko 800.000 Tutsija, a kada su mnoge zapadne zemlje odbile da intervenišu.

.

Rođenja

.

Smrti

.

Praznici i dani sećanja

.

Spoljašnje veze

.


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar