Salan – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 5 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q3505528 (translate me)
m fixing dead links
Red 24: Red 24:
==Спољашње везе==
==Спољашње везе==
*[http://www.eliznik.org.uk/RomaniaHistory/trans-gesta_hun.htm ''Gesta Hungarorum'']
*[http://www.eliznik.org.uk/RomaniaHistory/trans-gesta_hun.htm ''Gesta Hungarorum'']
*[http://www.geocities.com/amadgearu/notary.html ''Gesta Hungarorum'']
*[http://web.archive.org/20010825200751/www.geocities.com/amadgearu/notary.html ''Gesta Hungarorum'']


[[category:Vladari Vojvodine]]
[[category:Vladari Vojvodine]]

Verzija na datum 13 novembar 2013 u 02:12

Za ostala značenja, vidi Salan (razvrstavanje).
Salanova vojvodina u devetom veku prema sajtu curug.rastko.net i još nekim izvorima.
Salanova vojvodina u devetom veku prema mađarskom istoričaru Dr. Šandoru Markiju.

Salan je bio bugarski vojvoda, koji je vladao na teritoriji današnje Vojvodine u devetom veku. Salan je vladao područjem između Dunava i Tise (današnja Bačka), a rezidencija mu se nalazila u gradu Titelu.

Salan je verovatno bio potomak Velikog Keana, bugarskog vladara, koji je osvojio teritoriju između Dunava i Tise.

Posle 896. godine, Salan je ratovao protiv Mađara, koji su se tada doselili u Panonsku niziju. Bugarski car Simeon je došao u pomoć vojvodi Salanu, a i vizantijski car je poslao pomoćne trupe protiv Mađara. Mađari su pobedili Bugare i Vizantince na početku desetog veka, a time i Salanova vojvodina pada pod mađarsku vlast.

Glavni istorijski izvor o vojvodi Salanu je istorijska hronika Gesta Hungarorum, koju je napisao budimski sveštenik Peter, u vreme mađarskog kralja Bele III, na kraju 12. veka. Langobardski hroničar iz 10. veka, Liudprand, je takođe zapisao da su Mađari porazili Bugare i Vizantince na početku desetog veka.

Literatura

  • Marko Jovanov, Devet vekova od pomena imena Titela, Titelski letopis, Titel, 2001.
  • Dr Aleksa Ivić, Istorija Srba u Vojvodini, Novi Sad, 1929.
  • Prof.dr Radmilo Petrović, Vojvodina, Beograd, 2003.

Vidi još

Спољашње везе