Boljševici – razlika između verzija
m pop |
m pop |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Naselje (HR) |
|||
⚫ | |||
| ime =Boljševici |
|||
⚫ | |||
| ime_genitiv =Boljševika |
|||
| izvorno_ime = <small>Большеви́к</small> |
|||
| slika_panorama =Kustodiev The Bolshevik.jpg |
|||
| veličina_slike =280px |
|||
⚫ | |||
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]] |
|||
| lokacija_info ={{flag|Rusko Carstvo}} |
|||
}} |
|||
'''Boljševici''' (od [[ruski jezik|ruskog]] ''Большеви́к'', od riječi ''больше'' - većina) je ime za pripadnike lijevog radikalnog krila [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP)]] nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i [[Menjševici|menjševike]]. |
|||
⚫ | Do raskola u partiji je došlo na drugom kongresu partije [[1903]]. <ref>{{cite book|last=Suny|first=Ronald Grigor|title=The Soviet Experiment|year=1998|publisher=Oxford UniversityPress|location=London|isbn=9780195081053|pages=57}}</ref>kada je boljševičko krilo za sebe uzelo skraćenicu RSDRP(b), gde je b označavalo boljševike. Ubrzo posle dolaska na vlast u novembru [[1917]]. partija je promenila ime u [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Rusku socijal-demokratsku radničku partiju (boljševika)]]. Nakon kongresa održanog [[1952]]. [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruska komunistička partija]] je i formalno izbrisala riječ boljševik iz svoga imena. |
||
⚫ | Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije |
||
⚫ | Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije počeo je izgrađivati [[Vladimir Iljič Lenjin]] - [[1905]]. kao masovnu radničku partiju sa unutrašnjom demokratskom [[hijerarhija|hijerarhijskom]] strukturom na pricipu [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]]. Boljševici su sebe smatrali za vođe revolucionarnog proleterijata u [[Rusko Carstvo|Rusiji]]. Njihova uvjerenja i praksa se često zovu '''Boljševizam'''. |
||
==Historija raskola== |
==Historija raskola== |
||
Drugi kongres Ruske socijal-demokratske radničke partije održan je u [[Bruxelles|Briselu]] i [[London]]u u augustu [[1903]]., Lenjin i njegov rival [[Julij Martov|Martov]] razišli su se po pitanju uloge partijskog članstva. Lenjin je želio da članovi partije budu samo oni koji ''prihvaćaju program partije, materijalno ga podupiru i daju svoj osobni doprinos u jednoj od partijskih organizacija''<ref>Robert Service: Lenin a biography, str. 154.</ref>. ''Martov'' je s druge strane bio za ''uobičajeni osobni doprinos članova pod vodstvom jedne partijske organizacije''. Lenjin se zalagao za manje - ali aktivno partijsko članstvo, a ne brojno koje jedino ima ''partijsku knižicu'', i ništa ne radi. Po njegovom mišljenju ta aktivna partijska baza, stvorit će unutar sebe - jezgru ''profesionalnih revolucionara'', od odanih komunista, koji će provoditi većinu svog vremena u organiziranju partije za rad sa masama, i biti u stanju provesti [[proleterska revolucija|proletersku revoluciju]] |
Drugi kongres [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije]] održan je u [[Bruxelles|Briselu]] (jul) i [[London]]u u augustu [[1903]]., Lenjin i njegov rival [[Julij Martov|Martov]] razišli su se po pitanju uloge partijskog članstva. Lenjin je želio da članovi partije budu samo oni koji ''prihvaćaju program partije, materijalno ga podupiru i daju svoj osobni doprinos u jednoj od partijskih organizacija''<ref>Robert Service: Lenin a biography, str. 154.</ref>. ''Martov'' je s druge strane bio za ''uobičajeni osobni doprinos članova pod vodstvom jedne partijske organizacije''. Lenjin se zalagao za manje - ali aktivno partijsko članstvo, a ne brojno koje jedino ima ''partijsku knižicu'', i ništa ne radi. Po njegovom mišljenju ta aktivna partijska baza, stvorit će unutar sebe - jezgru ''profesionalnih revolucionara'', od odanih komunista, koji će provoditi većinu svog vremena u organiziranju partije za rad sa masama, i biti u stanju provesti [[proleterska revolucija|proletersku revoluciju]] |
||
Profesionalno jezgro partije regrutirat će se od aktivnih i iskusnih članova, a simpatizere ne će uzimati u obzir. Partija će biti organizirana na temelju koncepta [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]] Martov, inače bliski prijatelj Lenjina, složio se a njim da jezgra partije treba biti sastavljena od profesionalnih revolucionara, ali želio je da članstvo u partiji treba biti otvoreno i za simpatizere, revolucionarne radnike i druge sumišljenike. |
Profesionalno jezgro partije regrutirat će se od aktivnih i iskusnih članova, a simpatizere ne će uzimati u obzir. Partija će biti organizirana na temelju koncepta [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]] Martov, inače bliski prijatelj Lenjina, složio se a njim da jezgra partije treba biti sastavljena od profesionalnih revolucionara, ali želio je da članstvo u partiji treba biti otvoreno i za simpatizere, revolucionarne radnike i druge sumišljenike. |
||
Njih dvoje usaglašavali su svoje stavove negdje oko marta-maja 1903. ali do kongresa su njihovi stavovi postali nepomirljivi i to je dovelo do partijskog raskola. <ref>Israel Getzler ''Martov: A Political Biography of a Russian Social Democrat'', Cambridge University Press, 2003 (first edition 1967), ISBN 0-521-52602-7 str.78</ref> |
Njih dvoje usaglašavali su svoje stavove negdje oko marta-maja 1903. ali do kongresa su njihovi stavovi postali nepomirljivi i to je dovelo do partijskog raskola. <ref>Israel Getzler ''Martov: A Political Biography of a Russian Social Democrat'', Cambridge University Press, 2003 (first edition 1967), ISBN 0-521-52602-7 str.78</ref> |
||
Red 14: | Red 25: | ||
==Pogledajte i ove stranice== |
==Pogledajte i ove stranice== |
||
*[[Ruska socijal-demokratska radnička partija]] |
|||
*[[Menjševici]] |
|||
*[[Demokratski centralizam]] |
*[[Demokratski centralizam]] |
||
*[[Lenjinizam]] |
*[[Lenjinizam]] |
Verzija na datum 4 oktobar 2013 u 16:01
Boljševici
Большеви́к | |
---|---|
Boljševik slika Borisa Kustodieva iz 1920. | |
Država | Rusko Carstvo |
Boljševici (od ruskog Большеви́к, od riječi больше - većina) je ime za pripadnike lijevog radikalnog krila Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP) nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i menjševike.
Do raskola u partiji je došlo na drugom kongresu partije 1903. [1]kada je boljševičko krilo za sebe uzelo skraćenicu RSDRP(b), gde je b označavalo boljševike. Ubrzo posle dolaska na vlast u novembru 1917. partija je promenila ime u Rusku socijal-demokratsku radničku partiju (boljševika). Nakon kongresa održanog 1952. Ruska komunistička partija je i formalno izbrisala riječ boljševik iz svoga imena.
Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije počeo je izgrađivati Vladimir Iljič Lenjin - 1905. kao masovnu radničku partiju sa unutrašnjom demokratskom hijerarhijskom strukturom na pricipu demokratskog centralizma. Boljševici su sebe smatrali za vođe revolucionarnog proleterijata u Rusiji. Njihova uvjerenja i praksa se često zovu Boljševizam.
Historija raskola
Drugi kongres Ruske socijal-demokratske radničke partije održan je u Briselu (jul) i Londonu u augustu 1903., Lenjin i njegov rival Martov razišli su se po pitanju uloge partijskog članstva. Lenjin je želio da članovi partije budu samo oni koji prihvaćaju program partije, materijalno ga podupiru i daju svoj osobni doprinos u jednoj od partijskih organizacija[2]. Martov je s druge strane bio za uobičajeni osobni doprinos članova pod vodstvom jedne partijske organizacije. Lenjin se zalagao za manje - ali aktivno partijsko članstvo, a ne brojno koje jedino ima partijsku knižicu, i ništa ne radi. Po njegovom mišljenju ta aktivna partijska baza, stvorit će unutar sebe - jezgru profesionalnih revolucionara, od odanih komunista, koji će provoditi većinu svog vremena u organiziranju partije za rad sa masama, i biti u stanju provesti proletersku revoluciju Profesionalno jezgro partije regrutirat će se od aktivnih i iskusnih članova, a simpatizere ne će uzimati u obzir. Partija će biti organizirana na temelju koncepta demokratskog centralizma Martov, inače bliski prijatelj Lenjina, složio se a njim da jezgra partije treba biti sastavljena od profesionalnih revolucionara, ali želio je da članstvo u partiji treba biti otvoreno i za simpatizere, revolucionarne radnike i druge sumišljenike. Njih dvoje usaglašavali su svoje stavove negdje oko marta-maja 1903. ali do kongresa su njihovi stavovi postali nepomirljivi i to je dovelo do partijskog raskola. [3]
Porijeklo imena
Te dvije frakcije izvorno su se zvale tvrdi (Lenjinovi pristaše) i meki (Martovljeve pristaše), ubrzo je to izmjenjeno u Boljševik i menjševik, na osnovu činjenice da su Lenjinovi pristaše tijesnom većinom pobjedili Martovljeve pristaše po pitanju partijskog članstva. Do pravog izbora na kongresu nije ni došlo, jer se delegati razišli u svađi. U anglosaksonskoj literaturi upotrebljvao se i termin Maksimalist za Boljševike i Minimalist za Menjševike.
Pogledajte i ove stranice
- Ruska socijal-demokratska radnička partija
- Menjševici
- Demokratski centralizam
- Lenjinizam
- Oktobarska revolucija
- Vladimir Iljič Lenjin
Partije širom svijeta koje su se zvale "Boljševističke"
- Bangladeš Maoistočko- boljševistički reorganizirani pokret Purba Banglar Sarbahara partije
- Indija Boljševistička partija Indije
- Indija/ Šri Lanka Boljševističko-lenjinistička partija Indije, Cejlona i Burme
- Indija Revolucionarna Socijalistička Partija (Boljševika)
- Meksiko Boljševistička Komunistička Partija
- Senegal Boljševistički nukleusi
- Šri Lanka Boljševistička Samasamaja Partija
Bilješke
- ↑ Suny, Ronald Grigor (1998). The Soviet Experiment. London: Oxford UniversityPress. str. 57. ISBN 9780195081053.
- ↑ Robert Service: Lenin a biography, str. 154.
- ↑ Israel Getzler Martov: A Political Biography of a Russian Social Democrat, Cambridge University Press, 2003 (first edition 1967), ISBN 0-521-52602-7 str.78