Boljševici – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinos)
46.972 izmene
m Bot: Migrating interwiki links, now provided by Wikidata on d:q83372
m pop
Red 1: Red 1:
[[datoteka:Kustodiev The Bolshevik.jpg|thumb|desno|250px|''Boljševik'' slika Borisa Kustodieva iz 1920.]]
[[datoteka:Kustodiev The Bolshevik.jpg|thumb|desno|250px|''Boljševik'' slika Borisa Kustodieva iz 1920.]]
'''Boljševici''' (od [[ruski jezik|ruskog]] Большеви́к, od riječi больше - većina) je ime za pripadnike lijevog (revolucionarnog) krila Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP) nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i menjševike. Do raskola u partiji je došlo na drugom kongresu partije [[1903]]. <ref>{{cite book|last=Suny|first=Ronald Grigor|title=The Soviet Experiment|year=1998|publisher=Oxford UniversityPress|location=London|isbn=9780195081053|pages=57}}</ref>kada je boljševičko krilo za sebe uzelo skraćenicu RSDRP(b), gde je b označavalo boljševike. Ubrzo posle dolaska na vlast u novembru [[1917]]. partija je promenila ime u [[Ruska komunistička partija]] (boljševika) (RKP(b)). Ruska komunistička partija je [[1952]]. formalno izbrisala reč boljševik iz svoga imena.
'''Boljševici''' (od [[ruski jezik|ruskog]] ''Большеви́к'', od riječi ''больше'' - većina) je ime za pripadnike lijevog (revolucionarnog) krila Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP) nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i [[Menjševici|menjševike]]. Do raskola u partiji je došlo na drugom kongresu partije [[1903]]. <ref>{{cite book|last=Suny|first=Ronald Grigor|title=The Soviet Experiment|year=1998|publisher=Oxford UniversityPress|location=London|isbn=9780195081053|pages=57}}</ref>kada je boljševičko krilo za sebe uzelo skraćenicu RSDRP(b), gde je b označavalo boljševike. Ubrzo posle dolaska na vlast u novembru [[1917]]. partija je promenila ime u [[Ruska komunistička partija]] (boljševika) (RKP(b)). Ruska komunistička partija je [[1952]]. formalno izbrisala reč boljševik iz svoga imena.


Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije osnovao je [[Vladimir Iljič Lenjin]] - [[1905]]. kao masovnu radničku partiju sa unutrašnjom demokratskom [[hijerarhija|hijerarhijskom]] strukturom na pricipu [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]]. Boljševici su sebe smatrali za vođe revolucionarnog proleterijata u [[Rusko Carstvo|Rusiji]]. Njihova uvjerenja i praksa se često zovu '''Boljševizam'''.
Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije osnovao je [[Vladimir Iljič Lenjin]] - [[1905]]. kao masovnu radničku partiju sa unutrašnjom demokratskom [[hijerarhija|hijerarhijskom]] strukturom na pricipu [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]]. Boljševici su sebe smatrali za vođe revolucionarnog proleterijata u [[Rusko Carstvo|Rusiji]]. Njihova uvjerenja i praksa se često zovu '''Boljševizam'''.
Red 10: Red 10:
[[datoteka:Bolshevik-meeting.jpg|thumb|desno|280px|Sastanak Boljševičke Partije ([[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjin]] je desno)]]
[[datoteka:Bolshevik-meeting.jpg|thumb|desno|280px|Sastanak Boljševičke Partije ([[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjin]] je desno)]]
===Porijeklo imena===
===Porijeklo imena===
Te dvije frakcije izvorno su se zvale ''tvrdi'' (Lenjinovi pristaše) i ''meki'' (Martovljeve pristaše), ubrzo je to izmjenjeno u ''Boljševik" i ''Menjševik'', na osnovu činjenice da su Lenjinovi pristaše tijesnom većinom pobjedili Martovljeve pristaše po pitanju partijskog članstva. Do pravog izbora na kongresu nije ni došlo, jer se delegati razišli u svađi.
Te dvije frakcije izvorno su se zvale ''tvrdi'' (Lenjinovi pristaše) i ''meki'' (Martovljeve pristaše), ubrzo je to izmjenjeno u ''Boljševik'' i ''[[Menjševici|menjševik]]'', na osnovu činjenice da su Lenjinovi pristaše tijesnom većinom pobjedili Martovljeve pristaše po pitanju partijskog članstva. Do pravog izbora na kongresu nije ni došlo, jer se delegati razišli u svađi.
U [[Anglosaksonci|anglosaksonskoj]] literaturi upotrebljvao se i termin ''Maksimalist'' za Boljševike i ''Minimalist'' za Menjševike.
U [[Anglosaksonci|anglosaksonskoj]] literaturi upotrebljvao se i termin ''Maksimalist'' za Boljševike i ''Minimalist'' za Menjševike.


Verzija na datum 3 oktobar 2013 u 04:23

Boljševik slika Borisa Kustodieva iz 1920.

Boljševici (od ruskog Большеви́к, od riječi больше - većina) je ime za pripadnike lijevog (revolucionarnog) krila Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP) nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i menjševike. Do raskola u partiji je došlo na drugom kongresu partije 1903. [1]kada je boljševičko krilo za sebe uzelo skraćenicu RSDRP(b), gde je b označavalo boljševike. Ubrzo posle dolaska na vlast u novembru 1917. partija je promenila ime u Ruska komunistička partija (boljševika) (RKP(b)). Ruska komunistička partija je 1952. formalno izbrisala reč boljševik iz svoga imena.

Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije osnovao je Vladimir Iljič Lenjin - 1905. kao masovnu radničku partiju sa unutrašnjom demokratskom hijerarhijskom strukturom na pricipu demokratskog centralizma. Boljševici su sebe smatrali za vođe revolucionarnog proleterijata u Rusiji. Njihova uvjerenja i praksa se često zovu Boljševizam.

Historija raskola

Drugi kongres Ruske socijal-demokratske radničke partije održan je u Briselu i Londonu u augustu 1903., Lenjin i njegov rival Martov razišli su se po pitanju uloge partijskog članstva. Lenjin je želio da članovi partije budu samo oni koji prihvaćaju program partije, materijalno ga podupiru i daju svoj osobni doprinos u jednoj od partijskih organizacija[2]. Martov je s druge strane bio za uobičajeni osobni doprinos članova pod vodstvom jedne partijske organizacije. Lenjin se zalagao za manje - ali aktivno partijsko članstvo, a ne brojno koje jedino ima partijsku knižicu, i ništa ne radi. Po njegovom mišljenju ta aktivna partijska baza, stvorit će unutar sebe - jezgru profesionalnih revolucionara, od odanih komunista, koji će provoditi većinu svog vremena u organiziranju partije za rad sa masama, i biti u stanju provesti proletersku revoluciju Profesionalno jezgro partije regrutirat će se od aktivnih i iskusnih članova, a simpatizere ne će uzimati u obzir. Partija će biti organizirana na temelju koncepta demokratskog centralizma Martov, inače bliski prijatelj Lenjina, složio se a njim da jezgra partije treba biti sastavljena od profesionalnih revolucionara, ali želio je da članstvo u partiji treba biti otvoreno i za simpatizere, revolucionarne radnike i druge sumišljenike. Njih dvoje usaglašavali su svoje stavove negdje oko marta-maja 1903. ali do kongresa su njihovi stavovi postali nepomirljivi i to je dovelo do partijskog raskola. [3]

Sastanak Boljševičke Partije (Lenjin je desno)

Porijeklo imena

Te dvije frakcije izvorno su se zvale tvrdi (Lenjinovi pristaše) i meki (Martovljeve pristaše), ubrzo je to izmjenjeno u Boljševik i menjševik, na osnovu činjenice da su Lenjinovi pristaše tijesnom većinom pobjedili Martovljeve pristaše po pitanju partijskog članstva. Do pravog izbora na kongresu nije ni došlo, jer se delegati razišli u svađi. U anglosaksonskoj literaturi upotrebljvao se i termin Maksimalist za Boljševike i Minimalist za Menjševike.

Pogledajte i ove stranice

Partije širom svijeta koje su se zvale "Boljševističke"

  •  Bangladeš Maoistočko- boljševistički reorganizirani pokret Purba Banglar Sarbahara partije
  •  Indija Boljševistička partija Indije
  •  Indija/ Šri Lanka Boljševističko-lenjinistička partija Indije, Cejlona i Burme
  •  Indija Revolucionarna Socijalistička Partija (Boljševika)
  •  Meksiko Boljševistička Komunistička Partija
  •  Senegal Boljševistički nukleusi
  •  Šri Lanka Boljševistička Samasamaja Partija

Bilješke

  1. ↑ Suny, Ronald Grigor (1998). The Soviet Experiment. London: Oxford UniversityPress. str. 57. ISBN 9780195081053. 
  2. ↑ Robert Service: Lenin a biography, str. 154.
  3. ↑ Israel Getzler Martov: A Political Biography of a Russian Social Democrat, Cambridge University Press, 2003 (first edition 1967), ISBN 0-521-52602-7 str.78

Vanjske veze

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Boljševici&oldid=1716581