Srpski dobrovoljački korpus (Drugi svjetski rat) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m rv na izmenu od 13:19, 19 avgust-коловоз 2013
Red 5: Red 5:
[[Datoteka:Serbisches-Frewilligen-Korps-der-SS-06.jpg|thumb|desno|Srpski SS dobrovoljci pod nemačkom komandom kreću u borbu protiv [[NOVJ]].]]
[[Datoteka:Serbisches-Frewilligen-Korps-der-SS-06.jpg|thumb|desno|Srpski SS dobrovoljci pod nemačkom komandom kreću u borbu protiv [[NOVJ]].]]
[[Datoteka:Ljoticevci povlacenje.jpg|thumb|[[Povlačenje kolaboracionista u Treći Rajh|Povlačenje Ljotićevaca]] iz Srbije 1944.]]
[[Datoteka:Ljoticevci povlacenje.jpg|thumb|[[Povlačenje kolaboracionista u Treći Rajh|Povlačenje Ljotićevaca]] iz Srbije 1944.]]
[[Datoteka:Nikolaj sa ljotićevcima.jpg|thumb|[[Nikolaj Velimirović|Vladika Nikolaj]] sa srpskim SS dobrovoljcima u Sloveniji 1945.]]


'''Srpski dobrovoljački korpus''' ({{lang-de|Serbisches Freiwillingenkorps}}) je bila kvislinška vojna formacija koja je tokom [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugog svjetskog rata]] u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]] pod komandom [[Wehrmacht]]a vodila borbe protiv [[NOVJ|partizana]].
'''Srpski dobrovoljački korpus''' ({{lang-de|Serbisches Freiwillingenkorps}}) je bila kvislinška vojna formacija koja je tokom [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugog svjetskog rata]] u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]] pod komandom [[Wehrmacht]]a vodila borbe protiv [[NOVJ|partizana]].


Oktobra 1941. godine [[Dimitrije Ljotić]], vođa fašističkog pokreta „[[ZBOR|Zbor]]“, formirao je partijsku vojsku – Srpsku dobrovoljačku komandu, jačine oko 2000 dobrovoljaca, koja je krajem 1942, preimenovana u Srpski dobrovoljački korpus (SDK) koji je sredinom 1943, dostigao broj od oko 9000 dobrovoljaca dobro naoružanih. Pripadnici korpusa su bili ubeđeni borci protiv komunizma, u narodu poznati kao '''Ljotićevci''' po svom ideologu [[Dimitrije Ljotić|Dimitriju Ljotiću]]. Komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa bio je pukovnik [[Kosta Mušicki]].<ref>http://www.znaci.net/00001/47_2.htm</ref>
Oktobra 1941. godine [[Dimitrije Ljotić]], vođa fašističkog pokreta „[[ZBOR|Zbor]]“, formirao je partijsku vojsku – Srpsku dobrovoljačku komandu, jačine oko 2000 dobrovoljaca, koja je krajem 1942, preimenovana u Srpski dobrovoljački korpus (SDK) koji je sredinom 1943, dostigao broj od oko 9000 dobrovoljaca dobro naoružanih. Pripadnici korpusa su bili ubeđeni [[fašizam|fašisti]], u narodu poznati kao '''Ljotićevci''' po svom ideologu [[Dimitrije Ljotić|Dimitriju Ljotiću]]. Komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa bio je pukovnik [[Kosta Mušicki]].<ref>http://www.znaci.net/00001/47_2.htm</ref>


Ideologija ljotićevaca je predviđala borbu protiv slobodnih zidara, Jevreja, komunista, zapadnjačkog kapitalizma i vezanost Srbije za Nemačku. Za razliku od Nedićeve žandarmerije, u kojima su bili pojedini legalizovani odredi Draže Mihailovića, ljotićevci su bili protiv četnika Draže Mihailovića, pa je vrlo često dolazilo i do međusobnih sukoba ko je bolji i veći antikomunista i monarhista. Međutim, emigrantska vlada Kraljevine Jugoslavije se u toku rata distancirala i od Nedića i od Ljotića, zbog njihove sve otvorenije saradnje sa Nemcima, zbog čega su se i Dimitrije Ljotić i Milan Nedić, pod šifrom "Z", našli na spisku za odstrel Jugoslovenske vojske u otadžbini pod komandom generala Draže Mihailovića. <ref>http://www.znaci.net/00001/47_2.htm</ref>
Ideologija ljotićevaca je predviđala borbu protiv slobodnih zidara, Jevreja, komunista, zapadnjačkog kapitalizma i vezanost Srbije za Nemačku.<ref>http://www.znaci.net/00001/47_2.htm</ref>


Korpus je bio zloglasan po zločinima nad partizanskim ustanicima i pripadnicima [[NOP|pokreta otpora]].
Korpus je bio zloglasan po zločinima nad stanovništvom, posebno [[Jevreji]]ma i [[Romi]]ma, partizanskim ustanicima i pripadnicima [[NOP|pokreta otpora]].

Korpus je [[1944]]. zvanično postao '''Srpski dobrovoljački SS korpus''' ({{lang-de|Serbischer SS-Freiwilligen Korps}}).


== Hronologija ==
== Hronologija ==
Red 24: Red 27:
Srpski dobrovoljački korpus je bio angažirani u operacijama protiv 2. i 5. divizije NOVJ pri njihovom [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodoru u zapadnu Srbiju u proljeće 1944.]] i u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operacijama u Toplici i Jablanici]] u ljeto 1944. Tada je osnovan je i [[Crnogorski dobrovoljački korpus]] Pavla Đurišića, ukupne jačine oko 3.800 vojnika, po ugledu na SDK.
Srpski dobrovoljački korpus je bio angažirani u operacijama protiv 2. i 5. divizije NOVJ pri njihovom [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodoru u zapadnu Srbiju u proljeće 1944.]] i u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operacijama u Toplici i Jablanici]] u ljeto 1944. Tada je osnovan je i [[Crnogorski dobrovoljački korpus]] Pavla Đurišića, ukupne jačine oko 3.800 vojnika, po ugledu na SDK.


Od Novembra 1944 SDK dolazi u nadležnost SS kao i sve ostale kvislinške formacije i na papiru se vodi kao Srpski SS dobrovoljački korpus, ali ne dobija njemačke uniforme ili SS oznake već ostaje u starim jugoslavenskim ili talijanskim uniformama.<ref name="vojska.net">[http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/srbija/srpski-dobrovoljacki-korpus/ Srpski dobrovoljački korpus na vojska.net]</ref> Tokom povlačenja iz Srbije broj im se prepolovio na oko 4.000 pripadnika.<ref>http://www.znaci.net/00001/4_12_4_160.pdf</ref>
Nakon što su [[NOVJ|partizanske snage]] i jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] godine [[1944]]. oslobodile Srbiju od Nemaca, snage SDK su se [[Povlačenje kolaboracionista u Treći Rajh|povukle s njemačkom vojskom u Treći Rajh]] te prešle pod komandu [[SS]]-a i službeno nazvane ''Srpski dobrovoljački SS korpus'' ({{lang-de|Serbischer SS-Freiwilligen Korps}}).<ref name="vojska.net">[http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/srbija/srpski-dobrovoljacki-korpus/ Srpski dobrovoljački korpus na vojska.net]</ref> Tokom povlačenja iz Srbije broj im se prepolovio na oko 4.000 pripadnika.<ref>http://www.znaci.net/00001/4_12_4_160.pdf</ref>


U zimi 1944/45. godine [[Deveti korpus NOVJ|Slovenački partizani]] nanose teške gubitke Korpusu, tokom napada na Pivku i Postojnu od oko 100 mrtvih, 130 ranjenih i oko 150 nestalih, nakon čega prestaje biti efektivna vojna formacija. Ostatak SDK se reorganizira i učestvuje u borbama protiv NOVJ u sastavu njemačkih jedinica u [[Operativna zona Jadransko primorje|Slovenačkom primorju]].<ref name="vojska.net"/>
U zimi 1944/45. godine [[Deveti korpus NOVJ|Slovenački partizani]] nanose teške gubitke Korpusu, tokom napada na Pivku i Postojnu od oko 100 mrtvih, 130 ranjenih i oko 150 nestalih, nakon čega prestaje biti efektivna vojna formacija. Ostatak SDK se reorganizira i učestvuje u borbama protiv NOVJ u sastavu njemačkih jedinica u [[Operativna zona Jadransko primorje|Slovenačkom primorju]].<ref name="vojska.net"/>

Verzija na datum 2 oktobar 2013 u 16:20

Datoteka:Srpski dobrovoljci hapse Jevreje.jpg
Srpski dobrovoljci hapse Jevreje 1941.
Ljotićevci sprovode zatočene Rome na streljanje, Šabac, septembar 1941.
Srpski SS korpus na smotri.
Datoteka:Serbisches-Frewilligen-Korps-der-SS-06.jpg
Srpski SS dobrovoljci pod nemačkom komandom kreću u borbu protiv NOVJ.
Datoteka:Ljoticevci povlacenje.jpg
Povlačenje Ljotićevaca iz Srbije 1944.
Datoteka:Nikolaj sa ljotićevcima.jpg
Vladika Nikolaj sa srpskim SS dobrovoljcima u Sloveniji 1945.

Srpski dobrovoljački korpus (njemački: Serbisches Freiwillingenkorps) je bila kvislinška vojna formacija koja je tokom drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji pod komandom Wehrmachta vodila borbe protiv partizana.

Oktobra 1941. godine Dimitrije Ljotić, vođa fašističkog pokreta „Zbor“, formirao je partijsku vojsku – Srpsku dobrovoljačku komandu, jačine oko 2000 dobrovoljaca, koja je krajem 1942, preimenovana u Srpski dobrovoljački korpus (SDK) koji je sredinom 1943, dostigao broj od oko 9000 dobrovoljaca dobro naoružanih. Pripadnici korpusa su bili ubeđeni fašisti, u narodu poznati kao Ljotićevci po svom ideologu Dimitriju Ljotiću. Komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa bio je pukovnik Kosta Mušicki.[1]

Ideologija ljotićevaca je predviđala borbu protiv slobodnih zidara, Jevreja, komunista, zapadnjačkog kapitalizma i vezanost Srbije za Nemačku.[2]

Korpus je bio zloglasan po zločinima nad stanovništvom, posebno Jevrejima i Romima, partizanskim ustanicima i pripadnicima pokreta otpora.

Korpus je 1944. zvanično postao Srpski dobrovoljački SS korpus (njemački: Serbischer SS-Freiwilligen Korps).

Hronologija

Ljotićeva dobrovoljačka vojska je nastajala u obliku tzv. dobrovoljačkih odreda koji su u jesen 1941. godine, nedugo nakon izbijanja ustanka u Srbiji, formirani od pristaša predratne fašističke stranke ZBOR Dimitrija Ljotića. Ljotićevi fašisti su nosili oznaku Sv. Đorđa, kao simbol sveca koji kopljem ubija "komunističku aždaju".[3] Ljotićevi dobrovoljci bili su partijska vojska od najvišeg poverenja kod SS štabova.[3]

Krajem 1942. i početkom 1943. godine od 12 ljotićevskih dobrovoljačkih odreda po odobrenju njemačkih okupacionih vlasti obrazovan je Srpski dobrovoljački korpus u jačini od oko 3.000-3.500 ljudi, koji je formalno bio podčinjen predsjedniku kvislinške vlade, a faktički načelniku štaba njemačkog zapovjednika Srbije. Opskrbljivala ga je oružjem i ostalom opremom njemačka okupaciona vlast. U sastavu SDK nalazila su se četiri dobrovoljačka i jedan četnički jurišni bataljun svaki sa 500 ljudi, a od 4. januara 1943. godine i bataljun bornih kola, eskadron konjice i 6 aviona.[4]

U svibnju 1943. Nedić je pokušao da Korpus poveća na pet pukova, ali Nijemci to nisu odobrili. Pukovi su formirani u studenom 1943 da bi tek kad su ponovo planule borbe u Srbiji i formirane brojne brigade i partizanski odredi, Nijemci siječnja 1944 odobrili formiranje ovih pukova i dali za njih potrebno oružje. No, formiranje pukova nije išlo lako, jer Nedićevi organi nisu mogli da ih popune mobilizacijom. Tek nakon nasilnog odvođenja od kuća ljotićevski oficiri su uspeli da formiraju ove pukove. Pored pukova jačine 1200 ljudi, naoružanih lakim streljačkim naoružanjem, SDK je u svom sastavu imao artiljerijski divizion jačine 500 ljudi sa 4 baterije, bataljun bornih kola i eskadron konjice.[4] Prema nemačkim statistikama, korpus je u kolovozu 1944. imao 9.886 ljudi.[5]

Srpski dobrovoljački korpus je bio angažirani u operacijama protiv 2. i 5. divizije NOVJ pri njihovom prodoru u zapadnu Srbiju u proljeće 1944. i u operacijama u Toplici i Jablanici u ljeto 1944. Tada je osnovan je i Crnogorski dobrovoljački korpus Pavla Đurišića, ukupne jačine oko 3.800 vojnika, po ugledu na SDK.

Nakon što su partizanske snage i jedinice Crvene armije godine 1944. oslobodile Srbiju od Nemaca, snage SDK su se povukle s njemačkom vojskom u Treći Rajh te prešle pod komandu SS-a i službeno nazvane Srpski dobrovoljački SS korpus (njemački: Serbischer SS-Freiwilligen Korps).[4] Tokom povlačenja iz Srbije broj im se prepolovio na oko 4.000 pripadnika.[6]

U zimi 1944/45. godine Slovenački partizani nanose teške gubitke Korpusu, tokom napada na Pivku i Postojnu od oko 100 mrtvih, 130 ranjenih i oko 150 nestalih, nakon čega prestaje biti efektivna vojna formacija. Ostatak SDK se reorganizira i učestvuje u borbama protiv NOVJ u sastavu njemačkih jedinica u Slovenačkom primorju.[4]

Početkom 1945. godine, nekoliko desetina fanatičnih pripadnika SDK je odabrano od nacističke obavještajne službe za djelovanje u neprijateljskoj pozadini. Oni su od Gestapoa organizovani u Lovačke grupe Jugoistok i spušteni padobranom u veljači i ožujku 1945. na Kopaonik, Kosovo i u okolinu Beograda, ali su ubrzo pohvatani.

Kraj rata je formacija dočekala u Sloveniji. 1. svibnja dva puka su prešla u Italiju gdje su se predala Amerikancima, dok su tri puka koja su držala frontu oko Ljubljane povukla u Austriju gdje su se predali Britancima, koji su ih skupa s 1,000 četnika i 10,000 slovenskih domobrana izručili partizanima, nakon čega su mnogi pogubljeni (vidi blajburški pokolj).

Izvori

  1. http://www.znaci.net/00001/47_2.htm
  2. http://www.znaci.net/00001/47_2.htm
  3. 3,0 3,1 Branko Petranović: Srpski narod u ustanku
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Srpski dobrovoljački korpus na vojska.net
  5. Prema Bundesarchivu, RH 19 XI/31 Militaerbefehlshaber Suedost Ia, Gegenueberstellung der Feindstaerken und der eigenen einsatzfaehigen Kraefte im serbischen Raum (21.8.1944)
  6. http://www.znaci.net/00001/4_12_4_160.pdf

Vidi također

Eksterni linkovi