Šangajska organizacija za saradnju – razlika između verzija
| Red 25: | Red 25: | ||
Vijeće šefova država najvažnije je tijelo Šangajske organizacije za suradnju. Sastaje se na svim summitima, a čine ga: |
Vijeće šefova država najvažnije je tijelo Šangajske organizacije za suradnju. Sastaje se na svim summitima, a čine ga: |
||
* [[ |
* [[Almazbek Atambajev]] ([[Kirgistan]]) |
||
* [[Hu Jintao]] ([[Kina]]) |
* [[Hu Jintao]] ([[Kina]]) |
||
| Red 35: | Red 35: | ||
* [[Dmitrij Medvjedev]] ([[Rusija]]) |
* [[Dmitrij Medvjedev]] ([[Rusija]]) |
||
* [[ |
* [[Emomali Rahmon]] ([[Tadžikistan]]) |
||
Drugo po važnosti je vijeće predsjednika vlada, a treći vojno najvažniji organ je Regionalna AntiTeroristička Struktura ili skraćeno RATS (prevod skraćenice:pacovi) s sjedištem u [[Taškent]]u. Cilj RATSa je borba protiv terorizma, separatizma i ekstremizma. |
Drugo po važnosti je vijeće predsjednika vlada, a treći vojno najvažniji organ je Regionalna AntiTeroristička Struktura ili skraćeno RATS (prevod skraćenice:pacovi) s sjedištem u [[Taškent]]u. Cilj RATSa je borba protiv terorizma, separatizma i ekstremizma. |
||
Verzija na datum 22 septembar 2013 u 01:48
Šangajska organizacija za suradnju je međunarodna organizacija osnovana 2001. u Šangaju. Nastala je u današnjem obliku nakon što se Uzbekistan pridružio skupini Šangaj 5(osnovanoj 1996.). Punopravni članovi ove brojčano najveće svetske vojne organizacije koja ima status promatrača u Ujedinjenim Narodima, Evropskoj Uniji, ASEANu, Zajednici nezavisnih država i Organizacija islamske konferencije drže 60 % teritorija Evroazije, a zajedno s državama promatračima kao što je to rekao predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev 2005. godine u njima živi polovica svog stanovništva naše planete.
Službeni nazivi
Službeni jezici su kineski i ruski, tako da su službeni nazivi sljedeći:
- 上海合作组织
- Шанхайская организация сотрудничества
Početci
26. travnja 1996. Rusija, Kina, Kirgistan, Tadžikistan i Kazahstan osnovali su Šangajsku petoricu, organizaciju koja je nakon pristupa Uzbekistana 15. srpnja 2001. preimenovana u Šangajsku organizaciju za suradnju. Mišljenja oko daljnjeg proširenja organizacije su podijeljena.
Članstvo
Šangajska organizacija za suradnju okuplja azijske države i to je praktički jedini uvjet za članstvo. Članovi šangajske organizacije za suradnju su podijeljeni u nekoliko skupina. To su punopravni članovi u koje spadaju Kazahstan, Kina, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan, promatrači s mogućnosti da uđu u organizaciju su Indija, Pakistan, Iran, Mongolija i na kraju se nalaze dijaloški partneri koji dijele ciljeve Šangajska organizacija za suradnju, ali zbog geografskog položaja ne mogu postati članovi. U te zadnje spadaju Bjelorusija i Šri Lanka. Također na sastancima ove organizacije su prisutni u svojstvu gosta i predstavnici ASEANa, Zajednice nezavisnih država, Avganistana i Turkmenistana
Iako je tek tijekom 2010. godine organizacija donesla odluku o načinima i mogućnostima primanja novih članova ona je već ranije imala zahtjeve koji su bili odbijeni. Zahtjev Irana za članstvo je bio odbijen 2008. godine pošto se država nalazi pod internacionalnim sankcijama, a zahtjev Bjelorusije za status promatrača s mogućnošću ulaska u savez je blokiran 2009. godine od Rusije. Službeni razlog za veto je bio da se Bjelorusija ne nalazi u Aziji,a s istim razlogom je odbijen i SAD 2006. godine samo što je za razliku od prije navedene države ovdje uručena potpuna odbijenica .
Struktura
Vijeće šefova država najvažnije je tijelo Šangajske organizacije za suradnju. Sastaje se na svim summitima, a čine ga:
Drugo po važnosti je vijeće predsjednika vlada, a treći vojno najvažniji organ je Regionalna AntiTeroristička Struktura ili skraćeno RATS (prevod skraćenice:pacovi) s sjedištem u Taškentu. Cilj RATSa je borba protiv terorizma, separatizma i ekstremizma.
Aktivnosti
Šangajska organizacija za suradnju se bavi vojnom, sigurnosnom, gospodarskom i kulturnom suradnjom, a blisko surađuje s Organizacijom Ugovora o Zajedničkoj Bezbednosti to jest bezbednosnom organizacijom bivših članova SSSRa. Tijekom Revolucije u Kirgistane Bjelorusija je žestoko kritizirala obje organizacije jer po njenom službenom mišljenju kakva je korist od vojne organizacije ako krv teče ulicama jedne njene članice u kojoj se istovremeno događa protuustavni državni udar, a ona ostaje bez komentara [1]
Istočni NATO ?
U zapadnim medijima Šangajska organizacija za saradnju se počela proglašavati antiNato ili istočnim NATO savezom već 2005. godine,a zapadne špekulacije i političke kritike po tom pitanju postaje svaku godine sve snažnije. Zbog tih kritika, špekulacija lideri Šangajske organizacije za saradnju kao na primjer Vladimir Putin su još 2007. godine bili prisiljeni to negirati [2] iako su po Narodnom dnevniku novinama komunističke partije Kine iritirani imperijalističkim razmišljanjem SADa da nitko nema prava osporiti amerikancima ulogu svjetskog policajca. Taj odgovor dan na komentar New York Times koji je tvrdio da Šangajska organizacija za saradnju se priprema za organizanje sigurnosti u Centralnoj Aziji bez prisustva SADa je bio popraćen i upozorenjem o potencijalnim "narodnim ustancima" u ovoj regiji tijekom sljedećeg izbornog ciklusa [3] pošto je osnovna zadaća organizacije kao što je pri osnivanju izjavljeno borba protiv terorizma, separatizma i fundamentalizma.