Teseralna kristalna sistema

Kristalna rešetka teseralne sisteme okarakterisana je sa tri vektora elementarne translacije pa kristalografski osni krst ima tri ose (x,y,z) iste dužine i međusobno upravne.

a = b = c , α = β = γ = 90°

prosta rešetka	unutrašnje centrirana rešetka	površinski centrirana rešetka

Kristalna rešetka je sa tri ose četvrtog stepena i moguće su tri Braveove rešetke: prosta, unutrašnje cenrirana i površinski centrirana.

Ukoliko se na kristalu javlja potpuni broj elemenata simetrije koji je karakterističan za taj vid kristalne rešetke tada taj kristal ima holoedrijski oblik. Ukoliko postoji redukcija u broju nekih elemenata reč je o parahemijedriji a ukoliko nedostaje centar simetrije reč je o antihemijedriji.

Teseralna holoedrija

Prosti oblici u teseralnoj holoedriji su:

• Kocka ili heksaedar {001},
• Rombododekaedar {011},
• Ikositetraedar {hhl},
• Heksaoktaedar {hkl},
• Oktaedar {111},
• Tetraheksaedar {0kl},
• Trioktaedar {hll}.

Ove proste forme u procesu kristalizacije mogu se međusobno kombinovati i graditi različite kristalne kombinacije.

Pored holoedrije u teseralnoj sistemi kristali se javljaju i u parahemijedriji i antihemijedriji.

Teseralna parahemijedrija

Prosti oblici teseralne parahemijedrije su:

• pentagondodekaedar {210} i
• dijakizdodekaedar {132}.

I u teseralnoj parahemijedriji u toku kristalizacije moguć je nastanak kristalnih kombinacija.

Kristali pirita FeS2 i Katijerita CoS2 mogu biti oblika pentagondodekaedra a pirit može imati kristale oblika dijakizdodekaedra.

Teseralna antihemijedrija

Prosti oblici teseralne antihemijedrije su:

• tetraedar {111},
• trigondodekaedar {211},
• deltoiddodekaedar {221},
• hemiheksaoktaedar {132}.

Spoljašnje veze

• The Isometric Crystal System

Vidi još

• Kristalne sisteme

Teseralna kristalna sistema na Wikimedijinoj ostavi