Kuća – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 117 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q3947 na Wikidati
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
m Robot: Removing ta:வீடு (strong connection between (2) sh:Kuća and ta:வீடு (கட்டிடம்))
Red 86: Red 86:
[[Kategorija:Kuće|Kucća]]
[[Kategorija:Kuće|Kucća]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-K|UCĆA]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-K|UCĆA]]

[[ta:வீடு]]

Verzija na datum 24 juli 2013 u 21:53

Za ostala značenja, vidi Kuća (razvrstavanje).
Razni tipovi kuća
Kuća u Indiji

Kuća je u najširem smislu, građevina izgrađena za boravak ljudi, zatvorena zidovima i krovom.

Svaka epoha je imala svoje uslove za život i one su se ogledale u izgradnji kuća. Od kolibe do vile Renesansa i do savremenih nebodera stan je prošao kroz mnoge faze i evolucije. Danas kuća nije više tvrđava protiv neprijatelja i razbojnika ili "duhova" kao npr. u prvim epohama srednjeg veka već slobodan i prijatan okvir života tesno vezan sa okolinom.

Značenje

U širem, arhitektonskom, smislu, pod kućom se može smatrati svaka građevina u kojoj se može boraviti, bez obzira na namenu (npr. kada arhitekta kaže „dobra kuća“). U užem smislu, pod kućom se uvek smatra zgrada koja služi za stanovanje.

Kod naših starih, pod pojmom „kuća“ se uvek podrazumevala glavna zgrada u dvorištu, u kojoj se članovi porodice okupljaju i obeduju. Manje zgrade u dvorištu u kojima su, u okviru porodične zadruge, stanovale odvojene porodice, nazivale su se vajatima, dok su se pod pojmom „zgrade“ podrazumevale građevine za domaćinstvo (kačare, magaze, mišane itd.).

Kuća obezbeđuje sklonište od vremenskih uslova, vetra, vrućina, hladnoće... Stanovnici mogu biti van kuće veći deo dana radi zadovoljavanja društvenih potreba, posla, rekreacije, i ostalog, ali obično u kući provode makar vreme u kom spavaju. Kuća obično ima najmanje jedan ulaz, i veći broj prozora.

Tipovi kuća

Tipovi kuća mogu biti prema : materijalu od koga su izgrađene, prema nameni, prema, spratnosti i drugo.

Tipovi kuća prema vrsti materijala

Tipovi kuća prema nameni

  • Kuća za stanovanje
  • Kuća sa lokalom (poslovno stambeni objekat)
  • Vila (raskošna velika kuća)
  • Vikendica
  • Letnjikovac
  • Šumska kućica
  • Koliba
  • Pastirska kućica
  • Lovački dom
  • Planinarski dom

Tipovi kuća prema spratnosti

  • Prizemna kuća
  • Kuća sa podrumom
  • Kuća sa potkrovljem
  • Jednospratnica
  • Dvospratnica
  • Višespratnica

Tipovi kuća prema regionima u Srbiji

Vojvođanska kuća sa uticajima baroka i secesije
  • Gradska kuća (arhitektura)- je višedelna kuća sa sobom u svakom uglu u koje se stiže iz velokog unakrsno položenog predsoblja sa ajatom. U sobama su plafoni od drveta sa rozetama, peći na lončiće a pokrivena je četvorovodnim krovom sa ćeramidom.
  • Vojvođanska kuća-je višedelna zgrada od naboja i ima prednju sobu i zadnju sobu između se nalazi kujna a uzduž trem. U sobama se zemljane peći a zgrada je pokrivena trskom sa dvovodnim krovom.
  • Kuća u Pomoravlju- je dvodelna zgrada a ako je višedelna ima i trem. Drvene je konstrukcije i pokrivena je četvorovodnim krovom od šindre.
  • Šumadijska kuća- je slična kući u pomoravlju, dvodelna je ali ima dva ulaza za slučaj da gazda upadne u neprilike i da mu se omogući beg iz objekta.
  • Kuća u Sandžaku- koristi nagnutost terena i u prizemlju ima staju. Pokrivena je slamom a dim iz ognjišta izlazi preko potkrovlja.
  • Kuća u Kosovu i Metohiji- je utvrđeni objekat od kamena sa spratom. Na spratu se nalaze sobe za žene. Tu je i terasa-trem od drveta sa lukovima. Približno kvadratnu osnovu pokriva četvorovodni krov sa ćeramidom. Kuća je opasana zidom.

Unutrašnjost kuće

U unutrašnjosti kuće nalaze se razne prostorije opremljene nameštajem. U savremenoj organizaciji kućnog prostora, gotovo da se podrazumeva da u svakoj kući postoje:

  • vetrobran (ulaz), - kada se uđe u stan obično se ulazi u jedan mali prostor u kome se nalazi čiviluk na kome se ostavlja kaput, šešir, kišobran itd. Mali ili veliki stanovi imaju slične takve ulaze.
  • predsoblje (hodnik), - je prostor oko koge se grupišu druge prostorije. Ono je neophodno u odnosu udobnosti stanovanja. U rasporedima porodičnih stanova hodnici i predsoblja su sporedne prostorije.
  • dnevna soba, - je glavna prostorija pa i najmanjeg stana. Ona može imati razne funkcije i prima sve funkcije dnevnog boravka.
  • spavaće sobe, - je prostor koji je određen za spavanje kao jedan od osnovnih vidova stanovanja i treba da omogući higienu i udobnost preko noći.
  • kuhinja,- je glavni prostor cele grupa prostorija za domaćinstvo. Ovu grupu prostorija čine razne radne prostorije i ostave koje služe za pripremanje hrane, održevanje rublja, i grejanje. Kuhinji se daje značaj s obzirom da domaćica provodi veliki deo svog vremena u njoj. Ona je radni prostor stana. Može biti radna kuhinja i stambena kuhinja.
  • trpezarija,- nekada je skoro svaki raspored u stanu podrazumevao poseban prostor za trpezariju i obično je taj prostor bivao najveći u stanu. Često se čovek zadovoljava sa nišama u dnevnoj sobi koji služe za obedovanje.
  • kupatilo- poznato još iz najstarijih civilizacija i javlja se i kod Rimljana. Nakon rimske civilizacije se kupatilo gubi iz života čoveka da bi se povremeno opet skromno pojavilo ali ne dostiže taj značaj kao tada. Od 19. veka zapaža se ponovo značaj kupatila.

Uz njih, u kući se mogu naći i radne sobe,

  • ostave (špajzi), - spadaju u pomožne prostorije i smeštaju se tako da ostave mogućnosti odvetljavanja za glavne prostorije u stanu.
  • garaže,- su takođe pomoćno prostori i koriste se za smeštanje vozila u stanu.
  • kotlarnice, - U velikim stambenim objektima gde se predviđa centralno grejanje se projektuje kotlarnica i prostorije za loženje i spremanje goriva. To su sporedne prostorije u kući i stambenim zgradama kao i vešernice.
  • vešernice - je potrebna u svakoj stambenoj zgradi i ako bi se pralo rublje u kuhinji tada bi došlo do vlaženja i propadanja prostora. Za veći broj stanova se pravi zajednička perionica.
  • i druge pomoćne prostorije- u ove prostorije mogu da spadaju i smetišta kako se smeće mora svakodnevno iznositi iz stana. Najjednostavnije iznošenje i deponovanje ovoh otpadaka je iznošenje i smeštanje u dvorištu.

Literatura

  1. Stambene zgrade, B. N. Nestorović, Beograd 1952.

Eksterni linkovi